Ako eskalira trgovinski rat, SAD će biti među najvećim gubitnicima!

Eskalacija trgovinskog rata gospodarsku bi aktivnost u SAD-u već u prvoj godini mogla znatno usporiti, pokazuju nove analize Europske središnje banke (ECB).

Analiza koju su izradili u Frankfurtu temelji se na nekoliko (zasad i dalje samo hipotetičkih) pretpostavki. Prva je izbijanje "pravog trgovinskog rata", u kojem, primjerice, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvodi carine od 10 posto na cjelokupan uvoz u SAD, na što američki trgovinski partneri, a ponajprije Kina, odgovaraju istom mjerom. Druga je pretpostavka da takav trgovinski rat traje dvije godine. Treća pretpostavka govori čak i o nekim pozitivnim posljedicama protekcionizma, poput povećanja proračunskih prihoda, kojima se smanjuju fiskalni deficiti, a u određenim je segmentima moguće i jačanje domaće proizvodnje, koja bi zamijenila uvozne proizvode. Nadalje, očekuje se da protekcionizam ipak ne bi značajnije utjecao na monetarne politike u svijetu, kao ni na tečajeve vodećih valuta.

Unatoč tome, u ECB-u ističu da bi posljedice protekcionizma bile negativne, kako po gospodarstva SAD-a i Kine, koje posebno obrađuju, tako i na svijet u cjelini. U slučaju izbijanja većeg trgovinskog rata udarac bi pretrpjela i svjetska trgovina u cjelini, ali i gospodarski rast u svijetu.

Posljedice eskalacije trgovinskog rata na američku bi ekonomiju mogle biti velike. Naime, postupna orijentacija na domaće proizvode u SAD-u, umjesto uvoznih, predstavljala bi, ističe se u analizi, samo privremenu i ograničenu kompenzaciju, a domaća bi potražnja u najmoćnijoj ekonomiji svijeta pala. Smanjile bi se i američke investicije, što bi za posljedicu imalo i manji broj zaposlenih, ali i slabije poslovne rezultate kompanija. Štetu bi pretrpjelo i američko tržište kapitala, iako taj pad ne bi bio tako velik kao u vrijeme posljednje financijske krize. Porasla bi i premija rizika. Kada se sve zbroji i oduzme, iz simulacija ECB-a proizlazi da bi ekonomska aktivnost u SAD-u već u prvoj godini realizacije takvog scenarija bila znatno slabija nego što je sada.

Štetu bi pretrpjela i Kina. Najmnogoljudnija zemlja svijeta bi, doduše, pokazuju simulacije ECB-a u početku u nekim segmentima mogla čak i profitirati od eskalacije trgovinskog rata. To bi se posebno dogodilo ako bi Kinezi svoju robu, umjesto na američko, plasirale na tržišta trećih zemalja, koje nisu izravno zahvaćene američko-kineskim trgovinskim sukobom. No, učinci takve politike bili bi kratkotrajni te bi s vremenom iščezli, pokazuje simulacija ECB-a. Udarac bi, dodaje se u analizi, pretrpjele i domaća potražnja i investicije u Kini.

Ovdje još jednom valja naglasiti kako se radi o scenariju eskalacije trgovinskog rata u svijetu, od kojeg smo ipak još uvijek daleko. Ipak, upozorenja ECB-a valja shvatiti ozbiljno. Protekcionizam u 21. stoljeću, u kojem je svjetska ekonomija povezana i umrežena uzduž i poprijeko, nije isto što i protekcionizam prije 70 ili 100 godina. Drugim riječima, štetu od protekcionizma osjetio bi cijeli svijet.