Kriza je zaobišla sve one koji se bave ovim tipom iznajmljivanja

I dok dobar dio turističkih djelatnika kuka kakva je bila turistička sezona te se boji jeseni i kako će preživjeti do idućeg Uskrsa, kriza je zaobišla sve one koji se bave iznajmljivanjem kuća za odmor te luksuznih vila s bazenima. Upravo je, očekivano, taj proizvod bio na cijeni te iznimno tražen i bukiran. Još uvijek je dobar dio kuća, posebno u Istri, popunjen bez obzira na to što trenutno u Istru ne mogu doći Austrijanci, Slovenci i Britanci koji uz Nijemce čine većinu gostiju u posezonskim mjesecima. No, samo njemačko tržište uspjet će koliko-toliko popuniti te kapacitete pa će iznajmljivači ovakvog tipa smještaja na kraju moći biti zadovoljni, kao i agencije koje posreduju u iznajmljivanju ovakvog vida smještaja.

Priznaje nam to i suvlasnik te suvlasnik i marketinški strateg turističke agencije My Istria Ivan Milotić koja je poznata baš po najmu najluksuznijih kuća u Istri. Veli nam da nikad kao ove godine nisu imali tako dobar buking u lipnju, što je zapravo i očekivano kada se zna da su se tada otvorile granice prema zemljama od kuda u Istru dolazi najveći broj turista. Nakon mjeseci karantene, svi su jedva čekali odmor i dolazak u tada 'korona free' zonu.

- Zbog cijele ove situacija oko zatvaranja granice prema Hrvatskoj, u rujnu smo na oko 60 posto punjenosti kuća. Pad je krenuo kada su nas Austrijanci i Slovenci stavili na crvenu listu. U tih zadnjih 10 dana kolovoza izgubili smo 20 posto prometa jer su se gosti spakirali i vratili kućama, priznaje nam Milotić. No, to ne znači da je nezadovoljan sezonom od koje je malo tko puno očekivao.

- Prve goste u kućama počeli smo primati već negdje početkom svibnja, da bi nam od 15. lipnja, nakon što su se otvorile granice, popunjenost kuća bila 99,9 posto. Ostalo je prazno možda nekoliko objekata koji su pretjerali s cijenom, a mi u našoj ponudi imamo tisuću objekata. I takav je trend trajao do 18. kolovoza kada nas je Austrija stavila na crvenu listu. S petka na subotu tog smo dana izgubili 18 posto našeg bukinga, priča nam Milotić. No, ipak, nisu svi otkazali. Ima, ističe, gostiju koji su se oglušili na te mjere i svejedno došli.

Zanimljiva situacija

- Nakon toga imamo zanimljivu situaciju jer se nešto otkazuje, ali se i nanovo bukira. Ovo je što se toga tiče jedna stvarno zanimljiva sezona, priča nam Milotić. I dok su ove godine iz kuća izostali Britanci, kojih je, veli, bilo u tragovima, došli su uz Nijemce i Austrijance, Belgijance i Nizozemce - Česi i Poljaci.

- Cijene smo negdje korigirali, ovisno o potražnji. Imali smo dobar dio bukinga koji se realizirao prije izbijanja epidemije, ali i jako puno rezervacija nakon toga. U nekim su se slučajevima cijene snižavale do 20 posto, ali u principu se nisu puno mijenjale, ističe Milotić. Objašnjava kako je nakon što se turizam pokrenuo bilo za očekivati da će 'planuti' baš taj oblik smještaja zbog svoje izoliranosti, ali i kvalitete.

- Primijetili smo da se dio gostiju umjesto za hotele, odlučio za kuće i vile. Neke imaju čak i veći komfor nego sami hoteli, ali nemaju, naravno, isti servis. Ali u ovoj situaciji gosti su tražili mjesto za odmor gdje će se osjećati sigurno. Kuće i vile su se pokazale punim pogotkom, priča nam dalje. Zbog toga agencija MyIstria neće imati problema dočekati novu sezonu koja će, ističe, možda biti financijski slabija nego ova jer će dobar dio gostiju koji nije mogao doći ove predsezone iskoristiti svoje vaučere. A boje se i slabije potrošačke moći gostiju zbog toga što prijeti nova ekonomska kriza.

Nova ekonomska kriza

- Oko polovica gostiju te je vaučere već iskoristila, a ostali će iduće godine. Na kraju, njih nije bilo toliko puno koliko smo mislili da će ih biti. To je buking koji nam je zasad za iduću godinu siguran i već su počele polako pristizati prve rezervacije za iduće ljeto. No, teško je bilo što prognozirati kako će izgledati iduća sezona - kako će se bukirati i kako će gosti reagirati na cijene. Kako tržište diše, znat ćemo tek negdje u listopadu, a tada ćemo znati i kako se odnositi prema čitavoj situaciji, ističe Milotić. Naime, zbog velikog vala otkazivanja rezervacija, velike su štete pretrpjele osiguravajuće kuće kod kojih su se gosti osigurali u slučaju otkazivanja. I dok je to prije bila iznimka, sada je to bilo masovno. Logično, zbog velikih gubitaka, mnoge su osiguravajuće kuće odustale od tog proizvoda. Vrlo vjerojatno će se i u zakonodavstvu, ističe Milotić, morati puno toga mijenjati kada su u pitanju uvjeti otkazivanja kako čitav rizik u ovakvim situacijama na sebe ne bi preuzele samo agencije.

- Za buduće rezervacije, razmatramo razne varijante gdje bismo dali veću fleksibilnost gostima. Do sada smo to radili u suradnji s osiguravajućim kućama, ali su se oni sada povukli iz tih aranžmana. Vjerojatno će se morati mijenjati razni zakoni kako bi priča oko zaštite potrošača bila jedinstvena. U ovakvim situacijama na koljena su bile bačene tvrtke jer zakonodavac nije mogao ni pretpostaviti da bi se mogla dogoditi pandemija. Događa se da se zbog masovnih otkazivanja ugrožava čitava industrija. Trebalo bi podijeliti rizik između ponuđača usluge u kupaca, zaključuje Milotić.