Indeks slobodnih radnih mjesta - OVI indeks je u prošloj godini u odnosu na 2018. pao za 1,6 posto, što je njegov prvi pad na godišnjoj razini nakon krizne 2010. godine, objavio je u četvrtak Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).
Iako je OVI indeks u prosincu porastao na godišnjoj i mjesečnoj razini, broj objavljenih online oglasa tijekom cijele 2019. ipak je nešto manji u odnosu na 2018. godinu.
Desezonirane vrijednosti OVI indeksa sugeriraju da je potražnja za radom na samom početku (prvo tromjesečje) i kraju (četvrto tromjesečje) godine stagnirala; međutim, pad desezoniranih vrijednosti indeksa u drugom i trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tromjesečja doveo je do pada vrijednosti indeksa na godišnjoj razini u iznosu od 1,6 posto, navodi se u objavi na internet stranicama EIZ-a.
"Ovo je prvi put da je zabilježen pad OVI indeksa na godišnjoj razini nakon krizne 2010. što sugerira ili da se ostvareni ekonomski rast tijekom protekle godine nije temeljio na novom zapošljavanju ili da je zbog nedostatka radne snage na hrvatskom tržištu rada promijenjen standardni način pribavljanja zaposlenika", ističu analitičari EIZ-a.
OVI - Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).
Analitičari EIZ-a ističu da su, kao i u 2018. godini, pet najtraženijih zanimanja među objavljenim online oglasima, a koja zajedno čine trećinu ukupno objavljenih oglasa, i u 2019. godini bila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, vozača i skladištara.
Najveći negativan doprinos padu ukupne potražnje za radom na godišnjoj razini, u iznosu od minus 1,6 posto - dali su oglasi za zanimanje kuhara (smanjenje za 0,7 postotnih bodova), dok su najveći pozitivan doprinos ostvarili oglasi za zanimanje prodavača (0,6 postotnih bodova).
Osim toga, pad potražnje za radom mjeren objavljenim online oglasima zabilježen je u svim regijama osim u središnjoj Hrvatskoj, koja zauzima 60 posto ukupno objavljenih oglasa. Najveći negativan doprinos padu OVI indeksa na godišnjoj razini imao je sjeverni Jadran (minus 1,2 postotna boda), nakon čega slijede istočna Hrvatska (minus 0,6 postotnih bodova) i južni Jadran (minus 0,2 postotna boda), dok je središnja Hrvatska ostvarila pozitivan doprinos u iznosu od 0,6 postotnih bodova, ističu iz EIZ-a.
Iako su s udjelom od 47,8 posto oglasi koji potražuju zaposlenike na ugovor na određeno dominirali i tijekom 2019., takvi su oglasi, kako se navodi, imali negativan doprinos u ukupnom padu OVI indeksa (minus 1,5 postotnih bodova), dok su oglasi koji potražuju zaposlenike na ugovor na neodređeno ostvarili pozitivan doprinos (0,8 postotnih bodova).
"Moguće je da je i ovo posljedica nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada te su poslodavci u namjeri privlačenja zaposlenika bili više voljni nuditi ugovore na neodređeno. Zanimljivo, oglasi koji traže zaposlenike preko ugovora o stručnom osposobljavanju su tijekom 2019. ostvarili negativan doprinos ukupnom padu OVI indeksa u iznosu od minus 1,0 postotnog boda, što je u skladu s Vladinim najavama o potpunom ukidanju takve vrste zapošljavanja", zaključuje se u objavi EIZ-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....