Nakon Živaljića, još dva člana Uprave najveće hrvatske banke dali ostavke na funkcije

Zagrebačka banka u utorak je izvijestila da su dva člana Uprave te banke - Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić - u ponedjeljak, 24. veljače 2020. dali ostavke na funkcije u upravi.

Ostavka Eugena Paić-Karege, člana Uprave zaduženog za maloprodaju, stupa na snagu 1. ožujka i on nastavlja karijeru izvan banke. Ostavka Nikolausa Maximiliana Linarića, člana Uprave zaduženog za korporativno, investicijsko i privatno bankarstvo, stupa na snagu 1. travnja i on nastavlja karijeru unutar UniCredit grupe, kaže se u obavijesti objavljenoj na Zagrebačkoj burzi.

Do imenovanja novih članova Uprave, odgovornost za područje maloprodaje i korporativnog, investicijskog i privatnog bankarstva, preuzet će član Uprave (general manager) Dalibor Ćubela, zaključuje se u objavi Zagrebačke banke.

Ostavke dvojice članova Uprave najveće hrvatske banke uslijedile su mjesec dana nakon što je ostavku na mjesto predsjednika Uprave podnio Miljenko Živaljić. On je ostavku podnio 20. siječnja, a u objavi o tome bilo je navedeno da je podnosi zbog osobnih razloga.

No, nakon ostavke Živaljića neki su mediji prenijeli neslužbene informacije da je ostavka uslijedila nakon što je supervizija Hrvatske narodne banke (HNB) pokazala da Zagrebačka banka "nije u cijelosti poštovala procedure za sprečavanje pranja novca".

Tjednik Nacional u današnjem je broju objavio tekst pod naslovom "Šef Zagrebačke banke Živaljić maknut zbog najvećeg skandala u njenoj povijesti", u kojem navodi da je "HNB otkrio goleme propuste u poslovanju, brojne sumnjive transfere ruskog novca i ogromne uplate bez ikakvih provjera pa je Živaljić morao otići zbog zapovjedne odgovornosti". Razmjeri afere se još utvrđuju, sve prati i Ministarstvo financija, a sumnjive su i neke uplate tvrtkama Ivana Čermaka, tvrdi Nacional.

Inače, Živaljić je od 6. veljače 2015. godine bio na mjestu predsjednika Uprave Zagrebačke banke, a na tom mjestu je zamijenio Franju Lukovića, koji je na toj funkciji proveo ukupno 22 godine.

Nakon ostavke Živaljića, Nadzorni odbor Zagrebačke banke je člana NO-a Romea Collinu imenovao za zamjenika predsjednika Uprave, na rok do tri mjeseca, a ujedno ga je imenovao predsjednikom Uprave Zagrebačke banke na mandatno razdoblje do isteka tekućeg mandata Uprave, do 7. veljače 2023. godine. Ta odluka će stupiti na snagu pod uvjetom pribavljanja prethodne suglasnosti HNB-a za obavljanje funkcije predsjednika Uprave, napomenuli su iz Zagrebačke banke.

Sredinom ovog mjeseca odnosno 12. veljače Savjet HNB-a se suglasio s prijedlogom Zagrebačke banke da u Upravu te banke uđe Dalibor Ćubela.

Mandat Ćubeli počeo je teći od 14. veljače, a u Upravi Zagrebačke banke su još Lorenzo Ramajola, koji je zadužen za poslovno područje upravljanje financijama, te Marco Lotteri, zadužen za poslovno područje upravljanje i kontrola rizika.

Inače, Zagrebačka banka prošle je godine ostvarila 1,56 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, što je 15,9 posto manje nego 2018. godine. "Ostvaren je dobar operativni rezultat, glavne kategorije prihoda i rashoda su stabilne, a neto dobit je pod utjecajem jednokratnih ostalih rashoda i povećanih troškova rezerviranja za sudske sporove", naveli su iz banke u financijskom izvješću za prošlu godinu, koje je 10. veljače objavljeno na Zagrebačkoj burzi.