Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) odlučio je pružiti podršku radnicima Uljanika kroz mobilni tim te im tako pomoći u traženju novoga posla i prije nego što završe na burzi rada.
Informacija je to koju su nam jučer potvrdili u HZZ-u, a koja se očito nadovezuje na “zaštitne mehanizme” o kojima je ovih dana govorio Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava. Pavić je, doduše, govorio prije svega o pravima radnika u slučaju da Uljanik i 3. maj završe u stečaju, što zasad još nije slučaj, no očito je da država ne želi prekriženih ruku čekati da joj na burzi rada preko noći osvane nekoliko tisuća radnika iz sjevernojadranskih škverova, pa pokušava djelovati koliko-toliko preventivno.
U HZZ-u pritom ističu da svim tvrtkama koje moraju otpuštati velik broj radnika nude usluge mobilnih timova. Ti su timovi pomoć pružali ponajprije tvrtkama u restrukturiranju pri zbrinjavanju viška radnika, ali i tvrtkama u teškoćama, koje također trebaju otpuštati radnike.
Samozapošljavanje
- Cilj rada mobilnih timova je radnike kojima prijeti otkaz pripremiti za tržište rada dok su još zaposleni u svojim tvrtkama, kako bi se spriječila ili skratila duljina prijave u evidenciju nezaposlenih. Za potrebe Uljanik Grupe HZZ će pružiti podršku radnicima kroz mobilni tim - stoji u odgovoru HZZ-a na naš upit.
Dodaje se kako su aktivnosti mobilnog tima prijava nezaposlenih u što kraćem roku od proglašenja stečaja i rješavanje prava na novčanu naknadu, ali i podrška u traženju novoga posla. Pritom se radniku pruža pomoć u definiranju njegova radnog potencijala i traženju novoga posla, a pruža mu se i mogućnost prekvalifikacije i samozapošljavanja. S obzirom na to da se radi o velikom broju radnika, prijavu će radnici moći izvršiti u uredima HZZ-a, ali i u samom poduzeću, kako bi im se smanjio psihološki pritisak u trenutku kada ostaju bez posla, objašnjavaju u HZZ-u.
Ipak, u slučaju da Uljanik i 3. maj završe u stečaju, jasno je da će radnicima trebati veća pomoć. Tu onda na snagu stupaju “zaštitni mehanizmi” o kojima je Pavić govorio. Prije svega, radi se o pravu radnika na tri minimalne plaće iz Agencije za osiguranje radničkih tražbina (AZOT) te pravu na isplatu pola zakonske otpremnine. Radnik bi ostvario pravo na ukupno 9.000 kuna na ime triju minimalnih plaća s obzirom na to da minimalac od ove godine iznosi 3.000 kuna neto.
Radnik koji se prijavi na burzu rada ostvaruje prava na koja i inače imaju nezaposleni. To znači, objašnjavaju u sindikatima, da u prva tri mjeseca ostvaruju pravo na 60 posto obračunate plaće, najviše do 4.369 kuna, a u idućih 15 mjeseci imaju pravo na naknadu u znatno manjem iznosu.
Kasno reagirali
Unatoč tome, u sindikatima ocjenjuju da su dosad najavljivane Vladine mjere u slučaju kolapsa Uljanika i 3. maja nedovoljne i da je država trebala prije reagirati.
- Najbolje je posredovati prije nego što se toliki broj ljudi slije na burzu rada. To bi onda bila preventiva. Nešto slično svojedobno su radile Švedska i Danska - kaže Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike u SSSH.
U samom Uljaniku radnici se, pak, i dalje nadaju da do otvaranja stečaja na kraju neće ni doći te da će se iznaći model restrukturiranja škvera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....