Krešimir Bubalo, član Uprave tvrtke Pevec zadužen za financije, priključio se prestižnom društvu hrvatskih financijaša.
Na CFO konferenciji 2019. “Leading Finance to the Future”, koja se 15. svibnja održala u organizaciji konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte, u Plaza Event Centru, Bubalo je proglašen najboljim financijskim direktorom (CFO) za 2018. To je, kako je sam rekao, veliko postignuće i za njega osobno, ali i za Pevec. Deloitte je, naime, već četvrtu godinu zaredom pokrenuo natječaj za izbor financijskog direktora godine, a o najboljem je odlučio neovisan i stručan žiri temeljem brojnih kriterija. Između ostalog, i financijskih rezultata tvrtke čiji je CFO zaposlenik. U ovom slučaju - Peveca, tvrtke iza koje je krizno razdoblje, a posljednje tri godine raste. Do toga su došli, kaže njezin glavni financijaš, zato što su vodili konzervativnu računovodstvenu politiku koju će i nastaviti.
Svrstali ste se među lidere financija, što je sigurno dodatni vjetar i za vas i za Pevec.
- Ova nagrada je definitivno potvrda našeg rada, kako mojeg tako i svih mojih kolega. U protekle tri godine povećali smo prihode za 65 posto, dok je neto dobit porasla za 480 posto. Tvrtka je u vlasništvo preuzela osam prodajnih centara, otvorila pet novih prodajnih centara te zaposlila gotovo 600 novih djelatnika. To su impozantne brojke za jednu hrvatsku tvrtku. Samim time, kao prvi čovjek financija još se više ponosim ovim rezultatima, kao i činjenicom da sam dio jedne uspješne hrvatske priče.
Kao osoba za financije, koju promjenu koju ste donijeli smatrate najvažnijom?
- Najvažnije je bilo ubrzati procese i smanjiti rizike poslovanja. To smo postigli uvođenjem brojnih novih procedura kako bi svi zaposlenici u svakom trenutku znali koje su njihove odgovornosti i što se od njih očekuje.
Pevec je danas stabilan, turbulencije su iza njega, rezultati pokazuju rast... Što vam je kao financijskom direktoru bilo najteže i najizazovnije u tom procesu transformacije?
- Tvrtka je jako dugo funkcionirala po inerciji sa zastarjelim i neefikasnim procesima. Najveći je izazov ležao u promjeni cjelokupne zatečene korporativne kulture, odnosno u promjeni načina razmišljanja na svim razinama tvrtke. Što se otpora tiče, u bilo kojem sustavu ove veličine otpori određene vrste su očekivani prilikom uvođenja novih procesa. Međutim, uz pravi pristup ljudima i otvorenu komunikaciju zaposlenici sami prepoznaju nužnost i prednosti promjene.
Iz ovoga što govorite možemo zaključiti da vaša odgovornost nadilazi, uvriježeno mišljenje o ulozi financijaša. Kako vi vidite ulogu financijskih direktora i njihov utjecaj u tvrtkama?
- Apsolutno postoji svijest o težini i širini odgovornosti koju imaju financijski direktori, s obzirom na to da je riječ o izuzetno odgovornoj funkciji. Kako tvrtka raste tako rastu i njezine ambicije, ali samim time i rizici poslovanja. Zato je i odgovornost ove ključne pozicije veća.
Imamo eklatantne aktualne primjere tvrtki, koje ne moramo ni posebno izdvajati, kojima se nije dobro upravljalo. Što mislite, gdje tvrtke najviše griješe u financijama? I u kojoj su mjeri sposobne za neke nove financijske instrumente kao što su, recimo, mezanin krediti?
- Moje je mišljenje da tvrtke najviše griješe preinvestiranjem i prezaduživanjem na temelju preoptimističnih planova za budućnost. Zagovornik sam konzervativnijih metoda financiranja, odnosno prvenstveno oslanjanja na vlastiti kapital te klasične oblike kreditiranja za dugoročne investicije. Na današnjem su tržištu kamate već na europskoj razini, dok je kamata sama po sebi tek procjena rizika.
A zašto jako mali broj hrvatskih tvrtki ide u IPO kao oblik prikupljanja kapitala?
- Taj oblik prikupljanja kapitala nije toliko popularan u Hrvatskoj kao u nekim drugim zemljama. Međutim, smatram da je IPO pogodna metoda za određene tvrtke koje žele disperzirati rizik ili unovčiti svoje poslovanje.
Što je vaše iskustvo pokazalo, koji je najveći teret financiranja poslovanja, osim spore naplate?
- Izuzetno sam ponosan što se od ovog mjeseca možemo pohvaliti AAA rejtingom kao rijetko koja trgovačka tvrtka u Hrvatskoj. Svoje obaveze ispunjavamo uvijek prije valute plaćanja, ali isto to zahtijevamo i od naših poslovnih partnera. Izbjegavamo poslovati s neplatišama, ali i osiguravamo svoja potraživanja kako bismo dodatno umanjili rizike.
Kakve bi zakonske izmjene pomogle u podizanju efikasnost trgovačkog sektora?
- Mi se zalažemo za neradnu nedjelju u sektoru radi podizanja kvalitete života naših djelatnika i povratka tradicionalnim obiteljskim vrijednostima koje su nama kao tvrtki izuzetno bitne. Osim toga, najavili smo podizanje minimalne neto plaće na iznos od 5000 kuna početkom 2020., čime želimo pridonijeti zadovoljstvu naših djelatnika. Smatram kako bi i ostali poslodavci trebali pratiti ovaj pozitivan trend, a država bi uvelike pridonijela smanjivanjem poreza i doprinosa na plaće. Podizanje plaća je jedini put za sprečavanje iseljavanja mladih iz Hrvatske.