Blagajnici, veterinari, vatrogasci, policajci, poštari: Ovo su priče onih koji rade

Blagajnici, tehničari, veterinari, dostavljači, vatrogasci, policajci, poštari, medicinsko osoblje... Ovo su nevidljivi heroji koronakrize!

Darija Hranić-Mežnarić, stjuardesa

'Više ne poslužujemo hranu ni tople napitke'

U našoj profesiji o strahu se ne razmišlja, školovani smo i pripremljeni za razne izvanredne situacije, objašnjava Darija Hranić-Mežnarić, članica kabinskog osoblja zrakoplova Croatia Airlinesa.

U skladu s globalnom situacijom, Croatia Airlines obustavila je letove u zemlji, a u inozemstvo vozi u smanjenom kapacitetu.

- Radimo kao i dosad, odgovorno i smireno, što nastojimo prenijeti i na putnike - govori Darija. Naravno, postoje određene promjene u svakodnevnom poslu- od dodatnih mjera zaštite i opreza, preko procedura, usluga na letovima, ali i postupanje nakon slijetanja.

Privatna arhiva

Darija Hranić-Mežnarić, članica kabinskog osoblja zrakoplova Croatia Airlinesa

- Ako je u zrakoplovu dovoljno slobodnih mjesta, nastojimo razmjestiti putnike na preporučenu udaljenost. Da bi se dodatno smanjila mogućnost širenja virusa, kompanija je donijela odluku o privremenom ukidanju posluživanja hrane, pića i toplih napitaka na letovima, a iz zrakoplova su uklonjeni svi marketinški materijali i novine - govori.

Svi su zrakoplovi opremljeni i obaveznom zaštitnom opremom za postupanje u slučaju pojave zaraznih bolesti u zrakoplovu, a propisane su i striktne procedure.

Zrakoplovi se, isto tako, redovito dezinficiraju. Darija dodaje da im je sigurnost putnika. Zato se svih higijenskih mjera, kao i njezini kolege, pridržava i kad nije na radnom mjestu.

Damir Habulin, ophodar

'Prometne nesreće događaju se i za epidemiološke krize'

Na održavanju autoceste na dionici Ivanja Reka - Breznički Hum radi ophodar Damir Habulin. Mora ukloniti sve što je smetnja s ceste i pobrinuti se da promet teče normalno. Iako ima smanjeni opseg posla, i dalje pazi da svi koji moraju putovati putuju sigurno.

Damir Krajac / CROPIX

Damir Habulin, ophodar na dionici Čvor-Ivanja Reka-Breznički Hum

- Malo je stresno, malo smo napeti, ali sve se odvija normalno. Prije smo imali obavezne dvije ophodnje, sada je jedna, izlazimo na intervencije MUP-a ili službe za obavještavanje 112, korisnici nam javljaju kada uoče divljač, prometnu nesreću... - govori Habulin i dodaje da se, iako je mirnije, uvijek nešto događa.

- Radimo normalno, osim što se više čuvamo, dezinficiramo. Smjene su smanjenje. Sada smo u smjeni ja kao ophodar i još jedan vozač. No, nismo zajedno u vozilu. Vozim se sam, ako nešto uočim i ne mogu sam ukloniti, zovem bazu i onda drugi dolaze na teren. To smo napravili kako bismo bili u minimalnom kontaktu s ljudima - dodaje Habulin, koji se i na poslu i privatno pridržava svih mjera koje je donio Krizni stožer civilne zaštite.

Stjepan Radovečki, djelatnik HAC-a

'ENC uređaji prodaju se kao ludi'

Iako smanjen, promet na autocestama teče normalno. Uglavnom voze dostavna vozila, a preporuka je da što više putnika koristi ENC uređaje kako bi se smanjio kontakt među ljudima.

Stjepan Radovečki, koji radi u uredu prodaje HAC-a, kaže kako se vozači pridržavaju preporučenih mjera i zaista je velik broj njih koji kupuju ENC uređaje.

- Kupuju se uređaji jer je i preporuka da se za naplatu cestarine, umjesto kartica i gotovine, što više koriste ENC uređaji kako bi se smanjio kontakt, a ujedno imamo i akciju pa prodaja ide. Od 13. ožujka kada je počela akcija, prodali smo 646 uređaja. To je manje nego u vrijeme sezone, no s obzirom na situaciju, dosta je - kaže Radovečki i dodaje kako mnogi dolaze i napuniti ENC uređaje.

Napominje kako je ipak vidljiv smanjen broj vozila na autocesti.

Zeljko Puhovski / CROPIX

Marija Čabraja, blagajnica na Lučkom

Marija Čabraja, blagajnica na lučkom

'Nije nam svejedno kada prolaze kamioni iz Italije i Španjolske'

Marija Čabraja blagajnica je na naplatnim kućicama na Lučkom. Svakodnevno je u kontaktu s velikim brojem ljudi, a većina njih je i stranaca koji voze teretna vozila. Kako sama kaže, jako je izložena virusu, no pokušava ne razmišljati previše o zarazi i odraditi svoj posao najbolje što može.

- Nama panike jer znamo da smo sve napravili da zaštitimo sebe i korisnike. Da je ugodno, nije. Strah je tu uvijek, smanjio se promet i uglavnom je riječ o teretnim vozilima. No, i dalje prolaze kamioni iz Italije i Španjolske pa nije baš ugodno biti na prvoj crti - govori nam Čabraja i dodaje kako su dobili upute o mjerama zaštite i informacije od Civilnog stožera, ali i samog HAC-a te rade u punoj opremi - u zaštitnim odjelima, s maskama i rukavicama. - Čistimo i rukavice nakon svake naplate i stvarno se trudimo zbog sebe, ali i zbog korisnika održavati higijenu. Velika većina prolazi na ENC, no ima i onih koji i dalje plaćaju s karticama i gotovinom. Kako se smanjio promet, mogu detaljno očistiti rukavice nakon svakog vozila - govori Čabraja i napominje kako su zadnji veliki broj vozila imali nakon potresa u Zagrebu. - Puno ljudi je htjelo pobjeći iz Zagreba. No, zanimljivo, sljedećih par dana nismo zabilježili da se dio njih vratio - kaže Čabraja.

Jurica Brnas, djelatnik HEP TOPLANE

'Mi ne možemo zatvoriti dućan, svi moraju imati toplu vodu'

Privatna arhiva

Jurica Brnas, djelatnik HEP Toplane

Jedna od službi koja radi punom parom za vrijeme epidemiološke krize, a ujedno je imala i nekoliko stresnih dana zbog potresa koji je zadesio Zagreb je HEP Toplinarstvo. Oni svakodnevno moraju paziti da građani ne ostanu bez grijanja i tople vode, a onima koji su ostali bez toga što prije vratiti toplinsku energiju. Među njima je i Jurica Brnas, voditelj Službe za eksploataciju u HEP-Toplinarstvu koji s kolegama svaki dan provjerava imaju li svi u Zagrebu toplinsku energiju.

- Imamo uhodane procedure za lokalizaciju, da svi što prije dobiju toplinsku energiju tako da je na dan potresa 90 posto građana imalo toplinsku energiju. A baš je taj dan zahladilo. Najveći nam je problem bio što smo imali manji broj ljudi zbog virusa. Pokušavamo svako odvajanje s mreže što prije sanirati tako da potrošači što prije dobiju grijanje - priča Brnas i dodaje kako uvijek imaju ekipe koje su spremne za bilo koju kriznu situaciju kako bi što prije otklonili probleme na mreži.

- Ovo nije uslužna djelatnost. Mi ne možemo zatvoriti dućan. Nemamo poteškoća, kolege koji mogu rade od kuće, mi koji smo na poslu pratimo upute i štitimo se, a posao funkcionira - priča nam Brnas.

Goran Petrić, djelatnik Elektre

'U 12 sati nakon potresa cijelom Zagrebu smo vratili struju'

Privatna arhiva

Od potresa radimo punom parom. Organizirani smo kao noćne smjene, jer se ipak moramo boriti protiv pandemije, pola ljudi je doma i moramo se paziti jer ako se jedan čovjek zarazi, kompletna smjena mora u samoizolaciju - priča Goran Petrić, voditelj Službe za vođenje pogona HEP ODS Elektra Zagreb koji svaki dan vodi brigu o tome da cijeli Zagreb ima struje. Petrić i njegov tim u svakom trenutku moraju biti spremni za odlazak na teren, a nakon potresa morali su obaviti velik posao unatoč strahu za obitelj i sebe.

- Nakon potresa telefonski pozivi i mailovi nisu prestajali pristizati. Morali smo zvati i kolege koji su bili doma, sve smo morali angažirati. Četvrtina grada u tom je trenutku bila bez struje. Svi dečki došli su na posao, pomogli su nam i drugi pogoni i jako sam ponosan što smo svi ostali hladne glave i uspjeli obaviti posao. Gotovo 110 tisuća korisnika od jutra nakon potresa bilo je bez napona, odnosno toliko je brojila bilo izvan funkcije, te smo u 12 sati nakon potresa uspjeli Zagrebu vratiti napajanje. Do večernjih sati uspjeli smo svima reducirati napajanje, osim onih tvrtki i institucija koje ne rade vikendom, pa su tek u ponedjeljak prijavile da nemaju struje - govori nam Petrić i dodaje kako i dalje rade kako bi se otklonile posljedice potresa.

- Na terenu smo i radimo na građevinama koji obilaze statičari nakon potresa. Kad statičari proglase neku zgradu neupotrebljivom, mi skidamo brojilo. Jedna je ekipa pak uz vatrogasce - dodaje Petrić.

Ivan Mičetić, prodavač u pet shopu

'Ljudi su kućne ljubimce bolje opskrbili nego sebe'

Mnogi su posljednjih tjedana kupovali zalihe namirnica u slučaju da dođe do potpune karantene, a vlasnici kućnih ljubimaca to su napravili i za svoje životinje. Ivan Mičetić, prodavač u Pet Centru, navodi kako je među vlasnicima kućnih ljubimaca u jednom trenutku zavladala velika panika.

Tomislav Kristo / CROPIX

Ivan Mičetić, prodavač u pet shopu

- Najviše me zabrinjavalo to što se počela dizati panika da će se zatvoriti trgovine i tada je nama počela ludnica. Dobili smo opremu za zaštitu, uveli mjere kojih se kupci trebaju pridržavati, a kupci su počeli raditi zalihe. Čini mi se da su bolje opskrbili kućne ljubimce nego sebe - kaže Mičetić i dodaje kako su se kupci sada ipak smirili.

- Jasno je da smo izloženi, nije vam svejedno kada netko kašlje ili dira ambalažu, ali ne smijemo biti u panici - objašnjava Mičetić.

Višnja Janković, djelatnica u pučkoj kuhinji

'Naši sugrađani su u potrebi i uvijek smo tu za njih'

Jako je puno naših dragih sugrađana koji su u potrebi i mi smo već godinama zajedno. Sada nam je svima posebna situacija. Ponosni smo jer radimo stvarno human posao i to još u ovim posebnim okolnostima, govori Višnja Janković, voditeljica pučke kuhinje Ustanove “Dobri dom” u Branimirovoj ulici.

Damir Krajac / CROPIX

Višnja Janković, djelatnica u pučkoj kuhinji

Njezin je životni moto da živi, ne samo za sebe, već i za druge. I to prakticira i u ovoj novonastaloj situaciji. Svaki dan dolazi na posao jer je upravo tamo najpotrebnija. - Korisnici su toliko su zahvalni, strpljivi, samosvjesni i jako su pozitivni. Nema straha, poduzeli smo velike mjere opreza, komuniciramo s korisnicima i jako su zahvalni na brižnosti i mjerama opreza jer oni moraju doći po svoj obrok - govori Janković.

Jelena Marić, djelatnica u pučkoj kuhinji

'Moramo raditi radi naših korisnika'

Damir Krajac / CROPIX

Jelena Marić, djelatnica u pučkoj kuhinji

Jelena Marić punih 16 godina radi u pučkoj kuhinji Ustanove Dobri dom. Voditeljica je objekta u Alfirevićevoj ulici i svaki dan putuje iz Zaprešića kako bi poslužila ručak potrebitima. Posljednjih tjedana posao joj se malo promijenio, manje komunicira s korisnicima, uveli su nove mjere zaštite, no i dalje sve funkcionira kao i uvijek.

- Iskreno, nisam paničar. Poduzeli smo sve mjere da održimo higijenu na što višem nivou. Inače pazimo na higijenu jer ipak radimo s hranom, no to je sad još više izraženo. Korisnici su to također vrlo dobro prihvatili. Drže se razmaka, dezinficiraju ruke, a mi kao osoblje stalno brišemo podove, kvake, sve što je u doticaju s nama i korisnicima. Ponosna sam na sebe što se nisam, ako tako mogu reći, predala - govori voditeljica Marić i dodaje kako više ne provlače kartice korisnika da bi smanjili kontakt s drugim osobama, a drže vrata stalno otvorenima kako korisnici ne bi morali dirati kvake i sve što je nepotrebno u ovoj situaciji.

Tomislav Tometić, vatrogasac

'Bojimo se scenarija domova zdravlja, da zbog zaraze ne padnu sve postaje'

Oni nisu mogli ostati doma. Oni su svaki dan u kontaktu sa stotinama ljudi. Od nedjelje i potresa u Zagrebu nisu stali. I dalje su svaki dan na terenu, saniraju štetu od potresa i pritom se maksimalno štite da se ne bi zarazili. Tomislav Tometić, vatrogasac koji iza sebe ima 26 godina radnog staža, opisao nam je kako izgledaju ovi, trenutačno najzahtjevniji dani za vatrogasce.

Privatna arhiva

Tomislav Tometić, vatrogasac

- Napeto je. Telefoni zvone kao ludi, n jurimo s intervencije na intervenciju - objašnjava nam vatrogasac Tometić.

Sada im je prioritet koliko je god moguće sanirati štetu na objektima koji su stradali u potresu, što je vrlo zahtjevan i opasan posao. Posao im dodatno otežava i strah od zaraze te sve mjere kojih se moraju pridržavati da se ne bi zarazili.

- Bojimo se da nam se ne dogodi scenarij domova zdravlja. Ako se jedan zarazi, padaju sve postaje. Štitimo se maksimalno, ali ne možeš utjecati na sve. No nastavljamo raditi i brinuti za sebe, građane, kolege i svoje obitelji - poručuje Tomislav.

Josipa Sadarić, veterinarka

'Mnogi su nas pitali kako da dezinficiraju pse'

Prošećite sa psom. Izađite na livadu, držite se razmaka od drugih, ali pustite psa da se istrči pola sata ujutro i navečer, savjet je Josipe Sadarić, veterinarke u Pet Centru, i napominje da nakon šetnje životinji obavezno treba oprati šape, u slučaju da je došla u kontakt s virusom jer može doći do mehaničkog prijenosa.

Tomislav Kristo / CROPIX

Josipa Sadarić, veterinarka

- Većina ljudi zna da je mogući mehanički prijenos, no da se životinja ne može zaraziti koronavirusom. No, bilo je upita o tome kako se može dezinficirati cijeli pas. Ljudi su u prvi tren krenuli s drastičnim mjerama te su kupovali dezinficijense koje su htjeli koristiti na životinjama, no to stvarno nije potrebno. Objasnili smo im da ne mogu dezinficirati životinju i da je rečeno da sapunica zaustavlja širenje virusa i da je dovoljno sapunom oprati psa - govori nam veterinarka Sadarić, no navodi kako takvi upiti nisu bili tako česti i da je većina vlasnika kućnih ljubimaca ipak dobro upućena u cijelu situaciju. Također, navodi da što više vrijeme odmiče da se kupci sve više pridržavaju preporučenih mjera i paze na sebe. - Nema naguravanja, niti pretjerane kupovine, uglavnom nose maske i rukavice, drže se propisanih mjera- ističe.

Slađana Senjanina, vozačica taksija

'Otkad ne voze tramvaji i autobusi, prevozim ljude na posao'

Damir Krajac / CROPIX

Slađana Senjanina, vozačica taksija

Iako je svaki dan u kontaktu s ljudima, vozačica Taxi Cammea Slađana Senjanin sretna je što može i dalje obavljati svoj posao. Prije nekoliko dana vozila je gospođu koja je morala napustiti svoj stan u centru Zagreba nakon potresa. Rastuži se kada to vidi, no svakog putnika pokušava razveseliti.

- S obzirom na to da sam uvijek pozitivna, takva pokušavam biti i sada u ovoj krizi. Putnici dobro reagiraju na to - govori nam vozačica Cammea i dodaje kako bilježe pojačan broj vožnji.

- Imamo posla, nisam stala od jutra. Ljudi idu s posla na posao, posebno nakon što su ukinuli međugradski i tramvajski promet. Pojačan je promet i vidi se da su to ljudi koji moraju stići na posao pa im je lakše voziti se taksijem nego izvanrednim autobusnim linijama - kaže Senjanin i napominje kako putnici već automatski sjedaju na zadnje sjedalo.

Dean Butković i Hrvoje Buti, tehničari A1

'Nesmetana komunikacija sada je ključna'

Kad su prvi pacijenti zaraženi koronavirusom počeli pristizati u KB Pula, A1 Hrvatska dobila je zahtjev za preseljenje 40 linija u novu zgradu bolnice. Inače zahtjevan posao, postao je još zahtjevniji. Osim što su tehničari morali reagirati brzo, ulazili su u prostor za zaražene pacijente. Jedan od tehničara koji je odradio taj posao je Dean Butković, tehničar A1 za poslovne korisnike.

Privatna arhiva

Dean Butković i Hrvoje Buti, tehničari A1

- Nije ti svejedno proći kroz vrata na kojima piše Odjel za oboljele od Covida-19, ali zaštitili smo se i napravili posao - kaže Butković koji je omogućio nesmetanu komunikaciju u bolnici.

Njegov kolega Hrvoje Buti kaže da im je trenutačno najveći izazov izaći na teren i ne zaraziti se.

- Dan počinje pripremom zaštitne opreme kao što su dezinficijensi, rukavice, maske, kombinezoni. Prije svakog izlaska na lokaciju telefonom provjeravamo jesu li omogućeni uvjeti za sigurno obavljanje posla - dodaje tehničar Buti. Nakon potresa u Zagrebu imali su brojne intervencije, ali nijednog korisnika nisu ostavili na cjedilu. - Mi smo tu zbog njih - poručuju.

Karmela Sakal Petrik, farmaceutkinja

'Nema opuštanja! Maštamo o životu nakon pandemije'

Bruno Konjevic / CROPIX

Karmela Sakal Petrik, farmaceutkinja

Strpljivost i solidarnost dvije su osobine koje nam u ovoj aktualnoj situaciji uvelike mogu olakšati, smatra magistra farmacije Karmela Sakal Petrik, voditeljica jedne od poslovnica ljekarni Farmacia, one smještene u Domu zdravlja u Ivanićgradskoj ulici u Zagrebu.

- Nije me strah. Možda jesam malo zabrinuta, ali svi smo optimistični. Imamo povjerenja u poruke koje dolaze iz Kriznog stožera i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Voljeli bismo poručiti ljudima neka imaju povjerenja u stručne osobe, među njima i u nas. Mi ćemo raditi, neka se ne brinu - rekla nam je.

Magistra Karmela Sakal Petrik tvrdi da se u njezinoj ljekarni dobro drže. Svi su zdravi, ima ih dovoljno - deset, od toga šest magistara i četiri tehničara - i nema problema, osim što su veledrogerije pretrpane pa otežano isporučuju robu.

- No, nismo umorni. Moramo biti svjesni da smo tek na početku i ne bi bilo dobro da smo se već umorili - tvrdi magistra Karmela.

Vjenceslav Hruška, kulenar

'Sin mi ne dopušta da napustim dvorište, ali i dalje proizvodimo'

Vjenceslav Hruška, kulenar iz Bjeliševca u blizini od Požege, proizvodnjom kulena i drugih suhomesnatih proizvoda se bavi već 25 godina. Ništa nije kao prije, doznajemo od 59-godišnjeg Vjenceslava, ali prilagođavaju se aktualnoj situaciji i ne očajavaju.

Bruno Konjevic / CROPIX

Vjenceslav Hruška, kulenar

“Prije smo dosta proizvoda prodavali na našem gospodarstvu, na kućnom pragu, no to sada više tako ne funkcionira. Nema više ulazaka na imanje, hodanja po dvorištu i druženja. Sada sve kupce preusmjeravamo u našu trgovinu u Požegi”, objašnjava nam.

U trgovini inače, a sada pogotovo, radi njegov 29-godišnji sin Damir. Vjenceslav je kod kuće, na imanju, i brine se za proizvodnju. Trgovini se ne približava, tvrdi nam.

“Cilj je zaštititi sebe, ali i druge ljude. Ja sam doslovno u izolaciji jer sam bolesnik, odnosno imam dijabetes, i sin mi ne dopušta da izlazim dalje od kapije u dvorištu. Tako to traje već mjesec dana”, priča nam. Dodaje da mu nije svejedno što se zbiva sa širenjem zaraze koronavirusa, a ne zna ni kako će poslovanje funkcionirati u budućnosti. - No, zdravlje je svakako važnije od novca- ističe.

Zeljko Puhovski / CROPIX

Gordana Vidoš, djelatnica pošte

Gordana Vidoš, djelatnica pošte

'Strastveni kolekcionari ne boje se zaraze. I dalje dolaze po markice'

U poslovnici Pošte u zagrebačkoj Jurišićevoj nema žamora, nema gužve, na ulazu su postavljena dezinfekcijska sredstva, a klijenti ulaze postupno. Obavljaju se samo nužne stvari, no pojam nužnog nije svima isti. To se vidjelo nedavno kad je Pošta izdala seriju prigodnih poštanskih markica iz serije “Hrvatska flora”. Iako je kolekcionara bilo manje nego prije, dio ih je ipak došao po novu markicu.

- Propisno su ulazili, pazili, dezinficirali se i držali razmak, a mi smo im i dali prednost pri ulasku - priča nam Gordana Vidoš (49) koja je primarno zadužena baš za filateliju, premda u pošti oni svi rade sve, prema potrebi. Ovih dana ljudi najviše dolaze platiti račune, dosta se prodaju i mobiteli te bonovi za njih. Šalju se pisma, čestitke, razglednice, kuverte za različite nagradne igre, a ovih dana u poštu dolaze i novi klijenti - igrači nagradnih igara Hrvatske lutrije.

Lidija Valentić, djelatnica Pošte

'Ljudi šalju novac rođacima u nevolji'

Zeljko Puhovski / CROPIX

Lidija Valentić, djelatnica Pošte

Redovi u Pošti više ne postoje, klijenti ulaze jedan po jedan, maksimalno ih prostoru u jednom trenutku smije biti troje kako bi držali propisani razmak od dva metra. Kad nakon strpljivog čekanja uđu u prostoriju, svi dezinficiraju ruke i prilaze šalteru koji im je potreban. Ovih je dana, doznajemo od Lidije Valentić (46) koja radi u poslovnici u Jurišićevoj, to najčešće šalter za uplate i isplate. Građani, mahom stariji koji ne koriste internet bankarstvo dolaze platiti račune. Primijetila je Lidija i da dosta ljudi dolazi poslati novac, pretpostavlja prijateljima i rodbini.

- Ljudi dosta kupuju mobitele, posebno smartphone, valjda kako bi imali pristup internetu, a sve je više i igrača igara na sreću otkako su poslovnice Hrvatske lutrije zatvorene – kaže nam Lidija.

Dubravka Belčić, blagajnica u Lidlu

'I dalje je u dućanu gužva, ali postaje lakše'

Zeljko Puhovski / CROPIX

Dubravka Belčić, blagajnica u Lidlu

Ovih je dana puno ljudi u dućanu, promijenilo se dosta toga od uobičajenog načina rada - više je kupaca, više moramo paziti na higijenu i na sve mjere opreza - razmak među kupcima, razmak između nas i kupaca, pojačane higijenske mjere... Priča nam to 44-godišnja Dubravka Belčić, trgovkinja u Lidlovoj trgovini u zagrebačkoj Oreškovićevoj ulici. U Lidlovim trgovinama postavljene su zaštitne pleksi ograde kao barijere na blagajnama koje omogućuju dodatnu zaštitu. Uz to, na ulazima su postavljena dezinfekcijska sredstva za kupce, a prostori trgovina i skladišta redovito se dezinficiraju.

Dubravka se prisjeća kako je najteži dan bio prije nekoliko tjedana, bio je četvrtak, kad su kupci, uznemireni vijestima, pohrlili stvoriti zalihu za izolaciju.

- Sad se situacija polako smiruje i čini se da je lakše iz dana u dan - primjećuje Dubravka. Dodaje kako ljudi najviše kupuju osnovne prehrambene namirnice, brašno, ulje, jaja, kvasac, toaletni papir, rižu, konzerve graha, tjesteninu, sve što može malo dulje stajati. Dubravk kupcima poručuje: ne kupujte previše, mislite i na druge, ali i na nas trgovce.