'Kad se svijet sporta u velikoj mjeri ugasio uvrstili smo ponudu na sumo hrvanje i šah'

Na domaćem tržištu igara na sreću godišnje se “okrene” oko milijardu eura, što ga čini jednom od važnijih gospodarskih grana u zemlji. Kako su se organizatori igara na sreću nosili s koronavirusom i pripadnom blokadom gospodarstva i sporta jedna je od tema razgovora s predsjednikom Uprave Hrvatske Lutrije Marijom Musom, koji se, među ostalim, osvrnuo i na pomoć koju su privatne kladionice dobile iz proračuna, što je privuklo popriličnu pozornost javnosti, te na imperativ društveno odgovornog ponašanja Lutrije i drugih priređivača igara na sreću.

Kako je epidemija koronavirusa utjecala na poslovanje Hrvatske Lutrije u kritičnome razdoblju borbe protiv širenja zaraze kada su gospodarstvo i društveni život bili pod blokadom?

Izvanredna situacija uzrokovana širenjem zaraze virusa COVID-19, negativno se reflektirala i na poslovanje Hrvatske Lutrije. Naime, zatvaranje svih naših prodajnih mjesta, automat klubova i casina 19. ožujka, rezultiralo je velikim padom prometa i prihoda od priređivanja igara na sreću. Obustavljanjem rada na 342 prodajna mjesta (u kojima se priređuju lutrijske igre i igre klađenja), u 10 automat klubova i casinu, preko 1200 radnika nije obavljalo svoje poslove i radne zadatke. Neovisno o tome, Hrvatska Lutrija niti u jednom trenutku nije kao mjeru razmatrala ni posegnula za mogućnošću otpuštanja radnika uslijed smanjenje poslovne aktivnosti. Preusmjerili smo fokus na internet kanal prodaje i ovlaštene partnere za prodaju naših igara te racionalizirali troškove i na taj način osigurali kontinuitet poslovanja i očuvali sva radna mjesta.

Kako ste se nosili sa zabranom svih sportskih natjecanja u zemlji i svijetu tijekom mjera zaštite od širenja koronavirusa?

S obzirom na to da su sva velika sportska događanja bila otkazana, bio je to izazov za sve priređivače igara klađenja. Klađenje je već godinama najzahtjevniji i najosjetljiviji tržišni segment zbog izuzetno kompetitivne situacije. Za razliku od lutrijskih igara, kod kojih je nakon početka krize zabilježeno povećanje prometa preko interneta, kod klađenja nije bio prisutan takav trend pa je prosječni dnevni promet klađenja preko internet kanala prodaje zabilježio smanjenje od čak 60%.

U stalnoj želji za poboljšanjima i osmišljavanju kako zadovoljiti i razonoditi igrače te kako napraviti značajniju razliku u kvantiteti i kvaliteti ponude, a u doba kad se svijet sporta u velikoj mjeri ugasio, ponuda Cro Beta morala je biti maštovita. Tako smo bili prva kladionica koja je uvrstila ponudu na Sumo hrvanje kao i klađenje na „prave“ utrke konja i pasa, a u nedostatku uobičajenih sportova i povećanog interesa uvedene su simulacije sportskih događanja (tkzv. SRL -Simulated Reality League). Cro Bet se dodatno okrenuo sportovima u kojima su se natjecanja mogla igrati od kuće poput šaha ili pikada. Jedini na svijetu imali smo koeficijente na prvi On-line pikado turnir čija je organizacija krenula iz Hrvatske, a tijekom svibnja je naš Cro Bet ponudio posebno maštovit izazov za igrače – klađenje na vremensku prognozu odnosno duel temperatura zraka.

Da li su online igre na sreću unutar HL-a zabilježile rast prometa tijekom epidemije koronavirusa?

Gubitak igrača koji posjećuju naša prodajna mjesta nije lako nadoknaditi iako svi punoljetni, bez obzira jesu li već registrirani ili ne, mogu igrati iz udobnosti vlastitog doma na lutrija.hr. Postupak registracije izuzetno je jednostavan i brz jer podrazumijeva unos samo osnovnih osobnih podataka i provjeru OIB-a, a podatke o transakcijskom (tekućem) računu nije potrebno unositi sve dok ne osvojite dobitak odnosno zatražite isplatu dobitka na bankovni račun. Ti podaci nisu prijeko potrebni da biste odigrali jer se nakon registracije, sredstva mogu uplatiti na HL račun aktivacijom HL bona (koji je moguće kupiti kod ovlaštenih partnera), putem standardne bankovne uplate odnosno internet bankarstvom kao i putem Aircash aplikacije.

Kada je riječ o navikama igrača činjenica je da ih je vrlo teško promijeniti. Dio naših igrača preusmjerio se na prodajna mjesta ovlaštenih partnera: Tisak, iNovine, Petrol, Crodux derivati dva, INA, Spar Hrvatska, Boso, Tifon, NLK (Daily Press) i drugi, koji su se u ovoj situaciji odlično snašli i ja im se ovim putem na tome zahvaljujem. No, dio igrača uspjeli smo privući promotivnim akcijama i bonusiranjem na internet. Segment lutrijskih igara u razdoblju od sredine ožujka do kraja travnja, zabilježio je povećanje prosječnog dnevnog prometa u odnosu na prosječni dnevni promet prije krize za 51% pri čemu je broj novoregistriranih on line igrača s prosječnih 2.800 porastao na približno 10.300 novoregistriranih igrača. U svibnju se struktura odnosno udio po pojedinim kanalima prodaje opet promijenio u korist vlastite prodajne mreže, a što je u konačnici rezultiralo povećanjem prometa.

Kako teče oporavak sportskog klađenja nakon normalizacije dijela sportskih natjecanja?

U segmentu igara klađenja, klađenje na sportska događanja je daleko najzastupljenije. Pogledom unazad uočit ćemo da je ono bilo i još je uvijek posebno pogođeno mjerama koje su podrazumijevale ukidanje svih sportskih natjecanja u cijelom svijetu. No, s postupnim povratkom sportskih natjecanja, postupno i sporo oporavlja se i promet kladionica. Dosta je nogometnih natjecanja krenulo (cca 50 što liga što kupova), a do kraja mjeseca očekujemo da će krenuti još nekoliko jačih nogometnih natjecanja npr. talijanska i engleska liga što će uvelike pobuditi interes igrača. NBA kreće 31. srpnja što je dobra vijest, a loša je da dvoranski sportovi primjerice košarka, odbojka, hokej, neće nastaviti svoja natjecanja. Izuzetak pri tome je njemačka košarka koja je već krenula. Teniska sezona je pod velikim upitnikom, naime nema nikakvih informacija hoće li se nastaviti ili ne, a ako i hoće, nije poznato kada će to biti. Napominjem da je tenis, nakon nogometa, drugi najpopularniji sport za klađenje. Dakle, ne morate biti veliki znalac da zaključite kako će oporavak biti spor, baš kao i povratak natjecanja. Ove godine imali smo velike planove i očekivanja od Europskog prvenstva u nogometu i Olimpijskih igara u Tokiju, od kojih se trebao akumulirati veliki promet. Kada se sve to sažme u jednu rečenicu, ne vjerujem da će se promet od sportskog klađenja oporaviti do kraja godine. Prvenstveno zbog nepoznanice što se tiče tenisa.

Za razliku od njezine konkurencije, Hrvatska Lutrija nije mogla koristila mjere pomoći hrvatske Vlade namijenjene gospodarstvu u cilju sanacije posljedica koronavirusa. Kako takva situacija utječe na konkurentnost HL-a?

Da, Hrvatska Lutrija kao društvo u vlasništvu Republike Hrvatske ne može koristiti mjere Vlade RH za pomoć gospodarstvu niti računati na rasterećenje obveza od strane države, iako se financiramo isključivo iz vlastitih prihoda na izrazito konkurentnom tržištu i nismo na teret državnog proračuna. Štoviše, Lutrija i svoju dobit uplaćuje u državni proračun, a iz proračuna se dijeli pomoć za očuvanje radnih mjesta privatnim tvrtkama i tvrtkama u stranom vlasništvu, između kojih su i naši izravni konkurenti. Pojednostavimo li priču - praktički se iz naše dobiti davala izdašna pomoć ostalim priređivačima odnosno konkurentima koji su pritom komunicirali dodjelu donacija i tako promovirali svoju „društvenu odgovornost“.

Ovo je samo još jedan u nizu primjera koji svjedoči koliko je složena politika priređivanja igara na sreću i koliko je neravnopravan položaj nacionalnih lutrija kao priređivača koji kontinuirano i značajno doprinose društvu i brinu o njemu kroz poticanje društveno korisnih programa.

Uprava na čijem ste čelu zajedno s rukovodstvom tvrtke odrekla se jedne mjesečne plaće u korist akcija 'Zajedno za Zagreb' i 'Hrvatska protiv koronavirusa'. Koliko će ukupno Hrvatska Lutrija ove godine izdvojiti prema Vladinoj uredbi o utvrđivanju korisnika i načinu raspodjele igara na sreću te na račun drugih humanitarnih i donatorskih akcija?

Tijekom kriza dolazi do izražaja socijalna osviještenost, osjećaj za društvenu odgovornost kao i činjenica da nije sve u profitu. Zajedništvo i solidarnost koji su pokazani tijekom ovih kriza nikad nisu bili veći - sve do ponovnog uspostavljanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti bili smo svjedoci brojnih pozitivnih promjena koje su se događale svakog dana, a one su odraz odgovornosti i bezrezervne spremnosti da pomognemo. Raspon društveno odgovornih projekata i akcija u kojima sudjeluje Hrvatska Lutrija kao i njeni zaposlenici je velik, a nakon potresa još jednom smo pokazali kako smo, u najtežim vremenima, spremni na dodatnu odgovornost. U 2019. godini doprinos državnom proračunu iznosio je 310 milijuna kuna, od čega je za potrebe financiranja različitih društveno korisnih projekata izdvojeno 99,5 milijuna kuna, a s obzirom da s optimizmom gledamo u budućnost, nadamo se da ćemo i u narednom razdoblju doseći tu razinu.

Postići ravnotežu između ekonomskog interesa i odgovornosti prema našim igračima i društvu u cjelini nije jednostavno niti lako. Zato je važno kontinuirano isticati kako igranje naših igara, uz mogućnost osvajanja velikih dobitaka, donosi korist i dobrobit cijelom društvu.

Nedavno je, u sklopu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, održan webinar o značaju i društvenoj ulozi igara na sreću. S obzirom na to da ste bili sudionik webinara, što biste izdvojili kao glavne naglaske skupa?

Webinar smo organizirali u suradnji s asocijacijom The European Lotteries i pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem. Osim predstavnika lutrijskih organizacija, u ovom slučaju Hrvatske Lutrije i francuske lutrije, sudjelovali su i predstavnici korisnika sredstava iz lutrijskih fondova, španjolski član Europskog parlamenta te stalni član predstavništva Hrvatske u Europskoj uniji. Ako uzmemo u obzir da lutrijske organizacije godišnje sufinanciraju različite društveno korisne programe u iznosu većem od 21 milijardu eura, a upravo je za mnoge od njih potpora nacionalnih lutrija održiv i temeljni izvor prihoda, onda je to pravi pokazatelj koliko i što znače igre na sreću suvremenom društvu i koja je društvena uloga nacionalnih lutrija. Naglasak je i na podizanju svijesti kod kreatora politika EU o ulozi koju nacionalne lutrije imaju u društvu, uz povećanje svijesti dionika EU-a o trenutnom široko rasprostranjenom i uspješnom ekonomskom modelu nacionalnih lutrija koji potrošačima pružaju sigurne igre u kontroliranom i sigurnom okruženju. Važno je i napomenuti kako je model europskih nacionalnih lutrija ugrožen postupcima nereguliranih i ilegalnih operatera koji zloupotrebljavaju digitalizaciju i napredak tehnologije bez pridržavanja nacionalnih zakonskih okvira priređivanja igara na sreću i kontrole pranja novca. Takvi operatori imaju tendenciju da nude svoje usluge on line, iz sigurnih poreznih oaza, bez poštivanja načela supsidijarnosti. A upravo ono propisuje da države članice EU imaju ekskluzivna ovlaštenja izdavanja licenci za operatere na svom području i regulaciju tržišta.

Prošle je godine Hrvatska Lutrija bila domaćin dva međunarodna događanja s područja djelatnosti igara na sreću. Koliko je za poslovanje Hrvatske Lutrije važna međunarodna suradnja?

Uloga Hrvatske Lutrije u međunarodnim krugovima posljednjih je godina znatno intenzivirana. Prošle smo godine tijekom svibnja u Dubrovniku bili domaćini Eurojackpot Generalne skupštine i ugostili predstavnike 32 lutrijske organizacije, iz 18 zemalja, a u rujnu, također u Dubrovniku, bili smo domaćini seminara o društveno odgovornom poslovanju i odgovornom priređivanju igara, kada nam je u goste stiglo gotovo 140 sudionika iz ukupno 37 zemalja sa svih kontinenata.

Danas s ponosom najavljujemo domaćinstvo Kongresa Udruženja europskih lutrija, koji će se u svibnju 2021. godine održati u Šibeniku, a koji će okupiti više od 800 sudionika iz cijelog svijeta.

Naša međunarodna suradnja odvija se u okviru dviju asocijacija: svjetske - WLA (World Lottery Association) i europske - EL (The European Lotteries). Osim što okupljaju i zastupaju interese nacionalnih lutrija, one propisuju visoke standarde odgovornog priređivanja igara na sreću i zalažu se za održivi razvoj naše industrije. Naime, tržište igara na sreću i nacionalne lutrije predstavljaju gospodarsku aktivnost posebne vrste, u kojoj narušeno tržišno natjecanje nije poželjno. Kada su u pitanju igre na sreću, nadmetanje u inventivnosti kojom će svoju ponudu učiniti privlačnijom od one svojih konkurenata te tako kod potrošača povećati potrošnju (za igre na sreću), mora biti strogo kontrolirano zbog rizika razvijanja njihove ovisnosti o igri i zbog sprečavanja igranja maloljetnika. S obzirom na to, izuzetno je važno da priređivači igara na sreću posjeduju licence i posluju u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim aktima i propisanim normama pojedinog nacionalnog okvira.

Često ističete kako su društveno odgovorno poslovanje i briga o igračima prioriteti poslovanja Hrvatske Lutrije. Ima li tu novosti?

Visoka razina zaštite potrošača i odgovorno priređivanje igara na sreću posjeduju neupitnu prednost u odnosu na druge interese, što čini, rekao bih najznačajniju razliku između nacionalnih lutrija pa tako i naše, Hrvatske Lutrije i naših konkurenata. Odgovornost prema našim zaposlenicima, igračima i društvu u cjelini na samom je vrhu ljestvice prioriteta jer lutrije i postoje kako bi osigurale sredstva za razvoj i boljitak društva u cjelini.

No, industrija igara na sreću nosi sa sobom zdravstvene i psihosocijalne rizike. Problemi povezani s igrama na sreću predstavljaju značajno opterećenje i trošak za državu budući da kod ovisnika pada radna produktivnost, a troškovi socijalnih, obiteljskih ili zdravstvenih usluga terete državni proračun. Hrvatska Lutrije je financirala znanstveno istraživački projekt analize ekonomskih i društvenih troškova ovisnosti o kockanju u RH. Rezultati tog istraživanja pokazuju da država, za sanaciju tih problema, utroši više od pola ukupnih prihoda od igara na sreću. Stoga svi priređivači igara na sreću, kao i regulator koji propisuje zakonodavni okvir djelatnosti, nemaju samo ekonomsku odgovornost već i onu puno važniju, a to je društvena odgovornost.

Kakve rezultate poslovanja očekujete za ovu godinu, ako nije prerano za takve procjene?

Prošla, 2019. godina bila je izuzetno uspješna i kad je riječ o poslovnim rezultatima – rekordna. Dobit prije oporezivanja iznosila je 67,2 milijuna kuna, što je za 5 % više od dobiti ostvarene u 2018. godini.

2020. godina ostat će zapamćena po globalnoj krizi uvjetovanoj pandemijom Covid-19, koju smo zahvaljujući rezervama dočekali s prihvatljivom razinom likvidnosti. No, usprkos dvjema krizama koje smo imali i zbog kojih je u ovom trenutku vrlo nezahvalno prognozirati poslovni rezultat koji će uslijediti na kraju godine, sigurni smo da će naš doprinos državnom proračunu biti značajan, baš kao i doprinos društveno korisnim projektima.