Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.
Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.
Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.
Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.
U studenom 1992. godine CARNET je svoju internetsku mrežu iz Zagreba povezao s Bečom. Time je Hrvatska postala dio svjetske računalne mreže danas poznate kao Internet. U to vrijeme Web, odnosno ono što znamo kao web stranice, tek je bilo u začetku. Tada još nije bilo Googlea. Pokrenut je tek 1998. godine. Nije bilo ni Facebooka. Pokrenut je 2004. godine. Nije bilo ni TikToka. Pokrenut je 2016. godine.
U međuvremenu je CARNET, koji je startao kao projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja, prerastao u državnu instituciju najpoznatiju po projektu e-Škola. No, radi i na projektu kvantnog interneta, a surađuje i s financijskim i zdravstvenim sektorom te ima ključnu ulogu u kibernetičkoj sigurnosti.
U CARNET-u, ističe ravnatelj institucije Hrvoje Puljiz, danas je zaposleno više od 200 stručnjaka od čega njih 70 na EU projektima. Usto, dodaje, imaju i 70-ak vanjskih suradnika.
- U Zagrebu smo smješteni na tri lokacije. Imamo čvorišta u Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Dubrovniku, a otvaramo nova u Slavonskom Brodu i Zadru. U četiri najveća grada imamo i mobilne timove za pomoć našim korisnicima - kaže Puljiz.
Prije 30 godina vaša je institucija prva dovela internet u Hrvatsku. Što je plan CARNET-a za idućih 30 godina?
Kada su se početkom 90-tih na internet počele spajati akademske mreže država jugoistočne Europe bilo je teško i zamisliti koliki će biti razmjeri današnje primjene interneta. CARNET je, kao projekt tadašnjega Ministarstva znanosti i tehnologije, pokrenut krajem 1991., a godinu kasnije Hrvatska je spojena na internet brzinom od 64kbps. Već 1997. godine CARNET je imao takozvanu ATM mrežu koja je povezivala veće gradove brzinom od 622Mbps. Danas govorimo o mreži na kojoj su brzine 10 do 100Gbps s više od 4000 lokacija.
Od početka svog djelovanja CARNET ide ukorak s razvojem novih tehnologija, no s obzirom na njihov brzi razvoj, teško bi bilo egzaktno predvidjeti sve CARNET-ove aktivnosti u 2050. godini. No svakako ćemo se razvijati u smjeru osiguranja kibernetičke sigurnosti obrazovnog sustava, brzu i fleksibilnu mrežnu povezanost cijelog sustava. Također fokus će nam biti i osmišljavanje i razvoj usluga koje će doprinijeti digitalizaciji sustava kroz smanjenje administrativno-birokratskih prepreka. Jedan je od ključnih ciljeva sustavni razvoj digitalnih vještina u skladu s potrebama implementacije novih digitalnih tehnologija u društvu kao i stavljanje naglaska na razvoj napredne razine digitalne pismenosti, rješavanje problema i poticanja razvoja kritičkog mišljenja za sve dionike obrazovnog sustava.
Najpoznatiji ste po projektu e-Škole, koji završava u rujnu iduće godine. Što dalje?
Projekt e-Škole provodimo od 2015. i trenutačno smo u finalnoj fazi. Projektom podižemo kapacitete osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava kako bi naši učenici bili spremni za moderno tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno obrazovanje. Svim osnovnim i srednjim školama financiranima iz državnoga proračuna e-Škole donosi nove lokalne mreže visokih performansi, opremu za djelatnike škola, modernu opremu za po dvije učionice, digitalne obrazovne sadržaje, brojne usluge za nastavnike, ali i za učinkovitije upravljanje školom. Važni dijelovi projekta su edukacija korisnika i podrška u primjeni tehnologije u obrazovanju.
Njegovu važnost prepoznala je i Europska komisija. Naime, pilot projekt e-Škole je 2020. osvojio nagradu RegioStars, koja se svake godine dodjeljuje EU projektima koji pokazuju izvrsnost i nove pristupe u području regionalnog razvoja. Ove godine ponovo sudjelujemo u natjecanju povodom obilježavanja 15. godišnjice nagrade Regiostars.
Ono što slijedi je nadgradnja projekta – već spomenuti razvoj digitalnih vještina, specifično digitalnih kompetencija svih sudionika u procesu u učenja i poučavanja. Između ostalog, nastojat ćemo kroz nove aktivnost i procese osnažiti naše učenike za bolje razumijevanje algoritama i umjetne inteligencije, odnosno generatora sadržaja koje svakodnevno konzumiraju u on-line okruženju. Dugoročno, cilj je da naši učenici budu što manje samo konzumenti postdigitalne stvarnosti, a što više (su)kreatori i osviješteni korisnici.
Također, razvit ćemo sustav pametnih preporuka za nastavnike i učenike, koji će svrsishodno koristiti podatke koji su nam na raspolaganju. Sustav će, između ostalog, služiti učenicima kao virtualni asistent.
U kojim ste još segmentima prisutni?
CARNET je nositelj projekta e-Sveučilišta kojim se priključujemo digitalnoj preobrazbi visokoga obrazovanja. Provodimo i projekt ATTEND, usmjeren na pružanje jednakih mogućnosti u obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju. Projekt obuhvaća opremanje Centara za odgoj i obrazovanje asistivnom opremom te obrazovanje njihovih djelatnika za primjenu te tehnologije.
Komplementaran s projektom e-Škole je i projekt e-Upisi, realiziran u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Njime upis u željenu odgojno-obrazovnu ustanovu postaje jednostavniji, brži i transparentniji.
Što ćete sve raditi u sklopu projekta e-Sveučilišta?
Zajedno s partnerima Sveučilišnim računskim centrom, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom do 2026. godine unaprijedit ćemo mrežnu infrastrukturu na javnim visokim učilištima i opremiti ih tehnologijom za razvoj vlastitog digitalnog obrazovnog sadržaja. Planirana je i nadogradnja te uspostavljanje Informacijskog sustava evidencija u visokom obrazovanju koji će stvoriti nove funkcionalnosti i povezati postojeće evidencije, druge sustave i aplikacije. Unaprijedit ćemo i knjižnično-informacijski sustav knjižnica visokog obrazovanja kako bismo osigurali objedinjeni pristup tiskanim, digitalnim i elektroničkim izvorima te podigli razinu digitalne zrelosti knjižnica. e-Sveučilišta obuhvaćaju i sustavnu edukaciju nastavnog i stručnog osoblja kako za razvoj vlastitih obrazovnih sadržaja tako i za poučavanje uz podršku digitalnih tehnologija te kontinuiranu podršku u korištenju novih aplikacija i alata.
Projekt je vrijedan 630 milijuna kuna, a financira se iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka.
Po projektima u koje ste uključeni proizlazi da razvijate i kvantne mreže?
CARNET je krajem prošle godine postao nositelj projekta uvođenja eksperimentalne kvantne komunikacijske infrastrukture kojim će Hrvatska doprinijeti izgradnji europske kvantne komunikacijske infrastrukture. Projekt vrijedan 10 milijuna eura financira se iz programa Digital Europe i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u Hrvatskoj okuplja osam partnerskih institucija. Cilj nam je, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i ostalim partnerima, napraviti mrežnu infrastrukturu koja će kriptirati promet na razini fotona i postaviti temelje za razvoj iznimno sigurne komunikacijske mreže visokih performansi.
Zašto?
Fokus Europske unije je izgradnji mreže koja će osigurati dugoročnu konkurentnost uz najvišu razinu kibernetičke sigurnosti jer danas više nije pitanje hoćete li doživjeti kibernetički napad, već kada će se on dogoditi.
Jesu li na vašoj infrastrukturi još neke institucije koje nisu povezane s obrazovanjem?
Naše usluge i infrastruktura dostupni su i drugim javnim ustanovama, poput ministarstava, bolnica, itd. Ako gledamo iz perspektive kibernetičke sigurnosti, naš odjel Nacionalni CERT je, prema Zakonu o informacijskoj sigurnosti, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza i njegove usluge dostupne su široj javnosti. Osim toga, Nacionalni CERT se bavi većim kibernetičkim incidentima u sektorima bankarstva, infrastrukture financijskog tržišta, digitalnih usluga, kao i dijelom poslovnih usluga za državna tijeka i davatelje digitalnih usluga.
Što još izdvaja CARNET-ovu mrežu?
CARNET se kao pružatelj mrežne infrastrukture i usluga uvelike razlikuje od komercijalnih operatera. Naši korisnici iz sustava različitih ministarstava imaju specifične potrebe pa se i naša infrastruktura prilagođava njihovim zahtjevima. Određene grupe korisnike povezujemo u izolirane virtualne privatne mreže kako bismo im osigurali dodatnu razinu sigurnosti, osiguravamo izolirani pristup do usluga u podatkovnim centrima, a prema njihovim potrebama podešavamo ključne mrežne servise. Također, dizajn pristupne mreže jamči visoku otpornost na ispade za ključne lokacije iz sustava (na primjer lokacije o kojima ovisi ispravno funkcioniranje usluga za veći broj korisnika).
Putem CARNET-ovog mrežnog operativnog centra osigurana je podrška korisnicima, a primjeri podrške su pomoć pri implementaciji specifičnih konfiguracijskih zahtjeva u pristupnim i lokalnim mrežama, otklanjanje poteškoća i poboljšanje korisničkog iskustva, kao i dijeljenje najboljih praksi za adekvatno korištenje IT infrastrukture. Dodatno, za naše korisnike testiramo nove tehničke koncepte prije puštanja u produkciju, a pružamo i usluge izvještavanja i analitike kako bi učinkovitije planirali buduće potrebe.
Imate mnogo servisa, posebno u obrazovanju. Koji se najviše koriste i što sve još razvijate?
Naša najpoznatija usluga je e-Dnevnik koju aktivno koristi oko 1,5 milijuna građana. Stalno nadograđujemo njegove funkcionalnosti, a početkom prošle školske godine predstavili smo i mobilnu aplikaciju za učenike i roditelje.
Samo do kraja ove kalendarske godine, u okviru projekta e-Škole, predstavit ćemo još 13 novih servisa. Među njima je i usluga ‘CARNET sigma‘ kojom unaprjeđujemo administrativno vođenje škola. To je poput ERP-a za škole, a prilagodili smo ga i za uvođenje eura.
Uskoro će biti spremna i nova aplikacija za organizaciju i praćenje edukacije nastavnika, dok u prvom kvartalu 2023. krećemo s implementacijom novih školskih webova u wordpressu i novog webmail sustava. Za nekoliko mjeseci bit će spreman i sustav za korisnike zamišljen kao portal na kojemu će naši korisnici imati centralizirani i personalizirani uvid u sve dostupne resurse, kao i korisničku podršku. Radimo i novi repozitorij obrazovnih sadržaja koji obuhvaća CARNET-ove digitalne obrazovne sadržaje, ali i one koje su napravili nastavnici i učenici osnovnih i srednjih škola.
Naglasio bih kako sustavno pristupamo svim obrazovnim ustanovama u skladu s njihovim specifičnim potrebama.
Još jedna od usluga kojima se služi veliki broj građana su i elektronički upisi u obrazovne ustanove. Ove godine provedeni su e-upisi u vrtiće, a u funkciju je stavljen novi sustav upisa u srednje škole. Sljedeće školske godine učenicima će na raspolaganju biti i e-upisi u osnovne škole. Ide se i prema uvođenju digitalnih diploma koje će, kada EU propiše nacionalne digitalne novčanike, svaki građanin moći nositi u svom digitalnom novčaniku.
Mnogo radite na edukacijama. Koliko ste do sada imali polaznika?
Zbirno, više od 70.000. Mislim da upravo kroz obrazovanje dajemo najveću dodanu vrijednost, a to je posebno važno danas kada važnost cjeloživotnog obrazovanja postaje sve veća. Zato radimo i na širenju edukativnih programa vezanih uz digitalne kompetencije u obrazovanju.
Tako smo u suradnji s Fakultetom organizacije i informatike pokrenuli poslijediplomski studij E-učenje u obrazovanju i poslovanju, a od veljače 2023. kreće i program cjeloživotnog učenja pod nazivom Digitalne kompetencije u obrazovanju na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Program je namijenjen učiteljima, nastavnicima i studentima, a cilj nam je omogućiti im stjecanje specifičnih znanja, vještina i sposobnosti za primjenu digitalnih alata u multimedijalnom odgojno-obrazovnom okruženju, odnosno da budući nastavnici na posao dođu već upoznati s onim što se tehnološki radi u modernom obrazovnom sustavu.
Što se radi, odnosno što to znači?
Imate sustav s oko 1500 škola koje su spojene na brzi internet, opremljene su računalima i interaktivnim zaslonima. Nastavnici na raspolaganju imaju različite aplikacije, scenarije poučavanja, razvijaju vlastite sadržaje i tehnologiju koriste kako bi unaprijedili nastavu i učenike potaknuli da aktivno sudjeluju u nastavi. Zato je važno stalno raditi na podizanju digitalne pismenosti svih dionika u obrazovnom sustavu, kao i digitalne zrelosti škola. Sada ulazimo i u digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja te planiramo otvaranje centara kompetencija CARNET-a.