Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.
Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.
Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.
Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.
Društvene mreže zavukle su nam se pod kožu još od pojave MySpacea u Hrvatskoj, kojeg jako dobro pamte nešto starije generacije. Igru online života debelo je promijenio Facebook, a onda je i kod nas zasjala jedna od najvećih zvijezda društvenih mreža – Instagram. U međuvremenu je stigao Snapchat, nešto kasnije i TikTok koji još uvijek nezaustavljivo osvaja mlade korisnike diljem svijeta, pa tako i Hrvatske.
S druge strane, Twitter je dostupan od 2006., no taj format nikad nije doživio uzlet na našim prostorima. Neizbježan dodatak na ovoj listi je i YouTube koji se može pohvaliti masovnim korištenjem u Hrvatskoj, a tu je i LinkedIn – platforma idealna za poslovne zajednice kojoj se sve više pridružuju studenti. No krenimo redom.
Myspace
Godina je 2003. i u Hrvatskoj je zaživio Myspace (i naš dragi prijatelj Tom). Ono što je ovu društvenu mrežu tada činilo privlačnom i drugačijom bila je činjenica da su korisnici u potpunosti mogli kontrolirati i postavljati sadržaj koji žele. Cilj je bio samoizražavanje i umrežavanje s ljudima sličnih interesa iz cijelog svijeta. Slušala se indie glazba, sklapala prijateljstva u dalekim zemljama, postavljale fotografije krcate filterima i život je bio lijep. A onda se pojavio Facebook.
Facebook (Meta)
Myspace je bio na vrhuncu popularnosti, ali stvari su se zakoplicirale 2006. godine. Mark Zuckerberg baca odluku i Facebook konačno postaje dostupan za sve, a ne samo za studente Harvarda za koje je primarno i stvoren. U Hrvatskoj je uzlet doživio dvije godine nakon, a ostalo je povijest. Prema posljednjim istraživanjima, Facebook u Hrvatskoj broji više od dva milijuna korisnika, čime je postao jedan od vodećih kanala za oglašavanje.
Da Hrvati vole Instagram najbolje pokazuje činjenica da ovu društvenu mrežu aktivno koristi više od milijun ljudi u Hrvatskoj. Zanimljivo je da se ogroman rast broja korisnika dogodio 2017. godine. Tada je u Hrvatskoj bilo oko 390.000 korisnika, dok je samo četiri mjeseca kasnije taj broj skočio na 730.000. Na ovoj društvenoj mreži dominiraju korisnice i mladi iz urbanih sredina, ali ogroman broj korisnika svih dobnih skupina sve više se okreće megapopularnom TikToku.
TikTok
Društvena mreža koja je zaista doživjela veliki boom u Hrvatskoj i na Balkanu je TikTok. Ogroman priljev korisnika dogodio se tijekom pandemije I lockdowna. Potreba za korištenjem digitalnih kanala u to se vrijeme pojačala, isto kao i potreba za konzumiranjem kratkog, dinamičnog i zanimljivog video sadržaja. Aplikaciju sada koriste i mlađe i starije generacije, digitalne agencije, mediji, novinari, poduzetnici, obrtnici, učitelji i mnogi drugi, a nekolicina balkanskih kreatora uspijeva i živjeti od TikToka.
Kratko i jasno, Twitter je jedna od platformi koje kod nas nikad nije zaživjela. Većina korisnika u Hrvatskoj su političari, analitičari, novinari i znanstvenici, dok mladi zaobilaze ovaj kanal u širokom luku. Ipak, nema boljeg i bržeg od Twittera kada je riječ o plasiranju (ne)točnih informacija, ali tu je i problem golemog broja lažnih korisničkih računa.
Snapchat
Snapchat je u Hrvatskoj većinom zaživio među mlađim generacijama. Razlog? Predstavlja nešto novo i potpuno drugačije od svih ostalih mreža - fotografije i video materijali nisu savršeno obrađeni, a objave detaljno pripremljene. Ova aplikacija pruža uvid u ‘behind the scenes‘ gdje zapravo ništa nije savršeno i sve se događa u trenutku, a tako i nestaje. Snapchat je 2016. godine bio hit među milenijalcima, dok ga danas najviše koriste pripadnici generacije Z.
LinkedIn je najveća poslovna mreža u svijetu. U Hrvatskoj je karakterističan velik broj otvorenih profila, ali vrlo malo broj interakcija i objava sadržaja. Većina korisnika kanal koristi za spajanje s poslovnom zajednicom i pronalak potencijalnih poslodavaca. Statistika pokazuje da ovu društvenu mrežu u Hrvatskoj koristi više od pola milijuna ljudi. I ovdje je velik trag ostavila pandemija koronavirusa, budući da su tvrtke i pojedinci tražili način da ostanu povezani s poslovnom zajednicom, što je rezultiralo velikim rastom u stvaranju sadržaja od čak 60 posto.