Zašto nam, uopće, služi Hanfa?

Što je i zašto nam uopće služi ta Hanfa? Kakve bi bile posljedice, uz vrlo značajnu uštedu, da je u potpunosti ukinemo? Izaći ću s poprilično radikalnim zaključkom i odmah na početku ustvrditi kako je odgovor na ova dva pitanja 2x ništa.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) institucija je koja bi trebala provoditi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, mirovinskih fondova, investicijskih fondova, društava za osiguranje… Nije, naravno, sporno da Hrvatskoj, kao i bilo kojoj drugoj uređenoj zemlji, treba agencija koja će nadzirati rad svih pravnih i fizičkih osoba koje pružaju financijske usluge.

Problem je u tome što se nižu primjeri (ne)djelovanja Hanfe koji ukazuju da ona ne odrađuje temeljne funkcije zbog kojih je osnovana, a najčešće pod izlikom da u zakonskim okvirima ne nalaze odredbe na osnovi kojih bi reagirali na očigledne i vrlo zloćudne deformacije u ponašanju sudionika na tržištu koje su dužni nadzirati. Zašto ovako žestoka teza o Hanfi, instituciji koja odbija upoznati riječ proaktivnost?

Pa već sam nekoliko puta pisao kako je Hanfa svojom pasivnošću dopustila raspojasano zaduživanje Agrokora kroz zloupotrebu mjeničnog i faktoring poslovanja i to do tih razmjera da se cijeli slučaj pretvorio u sistemski rizik Republike Hrvatske. Ostavit ćemo sada po strani pitanje, o kojem smo također već pisali, kako je moguće da Hanfa još nije uzela licence gospodi iz Nexusa koji su zaplotnjački zloupotrijebili novac mirovinskih fondova i HBOR-a za financiranje Agrokora.

Osvrnut ćemo se ovom prilikom na najgrotesknije nečinjenje Hanfe u dosadašnjoj povijesti te već poslovično problematične institucije: to je slučaj puštanja trgovine dionicama pojedinih tvrtki iz koncerna Agrokor na Zagrebačkoj burzi. Procjena Hanfe da je OK pustiti trgovinu dionicama Leda i Jamnice konačni je dokaz da su ljudi koji vode tu instituciju potpuno nezainteresirani za smisao postojanja nadzornog tijela koje vode te je nevjerojatno da će, izgleda, u svojim foteljama mirno dočekati kraj mandata.

Opće je poznato da je Agrokor propao pod teretom dugova. To da se radi o pravnom postupku nad insolventnom pravnom osobom izvanredni povjerenik Ramljak čak dokazuje i na sudovima drugih država, primjerice u Sloveniji. Ledo i Jamnica su pak tek dijelovi propalog koncerna u kojem je u potpunosti “spržen” kapital, on je, štoviše, negativan. Dionice (equity) tu više ne mogu imati vrijednost, pogotovo ako i manje upućeni već govore o debt-equtiy swapu, tj. o zamjeni dugova za kapital.

Isto tako, opće je poznato da su i Ledo i Jamnica toliko opterećeni jamstvima za dugove Agrokora da bi čak i u nekom čudesnom scenariju pravno-poslovne akrobatike u kojem bi bili izvučeni iz Agrokora i mali i veliki dioničari opet ostali kratkih rukava. Kakvog ima smisla pustiti trgovinu tvrtkama koje su dokazano preopterećene korporativnim jamstvima i dijelovi su propale veće cjeline, to mogu razumjeti samo genijalci u Hanfi.

Neki će reći da Hanfa treba pustiti trgovinu dok god u zakonima ne može pronaći članak koji eksplicite zabranjuje burzovnu trgovinu dionicama tvrtki u postupku insolventnosti, ali je zapravo apsurdno tražiti takvo pravilo jer uređene burze pretpostavljaju trgovanje vrijednosnicima iza kojih stoje kompanije adekvatne reputacije, odnosno solventnosti.

Nadalje, uopće ne treba posebno pojašnjavati kako je uz lex Agrokor te nedovršeni proces pregovaranja i dogovaranja nagodbe vjerovnika toliko pravne neizvjesnosti da bi revna institucija za nadzor financijskog tržišta bilo koje dobro uređene države i zbog te očigledne pravne neizvjesnosti, a ne samo insolventnosti, također obustavila burzovnu trgovinu. Preduvjet burzovne trgovine je zajamčena transparentnost.

Nepoznavanje arhitekture buduće nagodbe vjerovnika i nedostatak pune informacije o sudskim procesima u tuzemstvu i inozemstvu trebali su navesti nadzornika na zaključak kako jednostavno nije zadovoljen minimalni kriterij transparentnosti koju bi trebao osigurati bilo koji izdavatelj dionice kao vrijednosnice. Hrvatska Anfa potpuno je drugačijeg mišljenja.

Zaključno, gledajmo na ono što se događa na Zagrebačkoj burzi krajnje ljudski i pomalo seljački jer tako je uvijek najbolje: ta impozantna razina trgovine ili je bal vampira u kojima se navlače veliki naivci, koje inače u investicijskom miljeu nazivaju “većim budalama”, ili netko koristi insiderske informacije o budućnosti Agrokora i njezinih sastavnica koje je protuzakonito koristiti prilikom burzovnog trgovanja. S obzirom na to da Hanfa služi i za to da spriječi vulgarni “lov” na naivce, baš kao i za to da utvrdi postoji li korištenje insiderskih informacija, potpuno je nejasno zašto pametni i dobro obrazovani dečki i cure iz Hanfe nisu zaustavili burzovno trgovanje nego sa svoje sigurne uzvisine gledaju to burzovno valjanje u Agrokorovu blatu.

I da; s obzirom na to da iz Hanfe ionako godinama ne slušaju ove vapaje racionalne javnosti, treba pitati policiju i DORH hoće li oni provjeriti je li bilo navlačenja “većih budala” na dionice Leda i Jamnice? I ako je bilo, jesu li ta navlačenja na bilo koji način zabilježena u Hanfi a da nisu adekvatno procesuirana?