Piše Igor Gvozdanović

Zašto je u Hrvatskoj lakše osigurati kuću od bicikla?

Osiguravatelj koji prvi ponudi profitabilan proizvod, a po povoljnoj cijeni i uz jednostavno ugovaranje i isplatu štete, stvorit će novi tržišni kolač
Ilustracija
 Getty Images/iStockphoto

U Hrvatskoj broj IT stručnjaka raste, unatoč svim životno-birokratskim preprekama. Primjenjiva poslovna rješenja koja IT stručnjaci nude, svakodnevno se nadograđuju. Nedavno je uspješno pokrenut fond rizičnog kapitala (VC fond) koji ulaže isključivo u startup kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj. Hanfa je prije nekoliko mjeseci predstavila svoj novi FinTech odjel. Imamo sve što je potrebno za kreiranje novih “remetilačkih” usluga i proizvoda u financijskoj industriji, ali inovativna rješenja u najboljem slučaju uvozimo ili uopće ne primjenjujemo. Ukratko, odgovor osiguravatelja i dalje zvuči poput uspješnice Vojka V.

Naime, čini se da je lakše ugovoriti osiguranje imovine velike vrijednosti, nego osiguranje koje pokriva, primjerice, krađu mobitela ili laptopa, a trebalo bi biti obrnuto s obzirom na to da su za osiguranje imovine male vrijednosti i premije koje osiguranik plaća relativno male. Ali ne, dokumentacija i papirologija za ugovaranje osiguranja točno određene stvari koja je čovjeku iz bilo kojeg razloga bitna, a realno procijenjene vrijednosti 10.000 kuna, nije ništa manja u odnosu na dokumentaciju i papirologiju potrebnu za osiguranje nekretnine u iznosu od milijun kuna. Naime, da biste osigurali bicikl ili kompjutorsku opremu kod osiguravajućeg društva koje nudi svoje usluge na području Hrvatske, oni moraju, kao i ostala imovina, biti unutar sklopljenog ugovora osiguranja vašeg objekta za koji plaćate godišnju premiju, a unutar kojega su tada i pripadajuće stvari osigurane od raznih štetnih utjecaja poput poplave, požara i krađe. Osiguranje vrijedi isključivo unutar vašeg objekta. Drugim riječima, osiguravatelji ne nude proizvod koji se može modificirati točno prema potrebi svakog pojedinačnog potencijalnog klijenta. Zašto?

Osiguravajuća društva procijenila su da im je zasad u Hrvatskoj neisplativo osiguravati pojedinačno imovinu-predmete male vrijednosti, a koji nisu vezani za objekt koji je pod osiguranjem privatne imovine. Donekle je to i moguće razumjeti jer je učestalost, odnosno broj, recimo, krađa bicikala u Zagrebu u odnosu na njihov broj vjerojatno mnogo veći nego isti omjer u Amsterdamu, ali baš to i jest posao osiguravatelja: procijeniti rizik i ponuditi osiguravateljni proizvod po odgovarajućoj cijeni. S druge strane, možda su osiguravatelji procijenili da za takvim proizvodima koji bi pokrivali slučaj krađe i/ili oštećenja predmeta-imovine manje vrijednosti, a izvan osiguranog objekta, trenutačno u Hrvatskoj ne postoji dovoljna potražnja. O tome ne postoje javno dostupne analize pa je teško utvrditi je li tome tako, ali u razgovoru s milenijalcima može se zaključiti da bi im takva vrsta vrlo pristupačnog osiguranja, kreiranog prema osobnim potrebama klijenta, dobro došla. I ne samo njima.

Mlađe generacije milenijalaca dobrim dijelom još ne posjeduju nekretninu u svojem vlasništvu pa niti ne mogu osigurati svoj bicikl ili laptop u sklopu osiguranja svoje nekretnine-objekta. Stoga su ovisni o tome je li njihov najmodavac, odnosno vlasnik nekretnine ugovorio osiguranje stana, a time i predmeta koji su u stanu. Ipak, čak i kada je takvo osiguranje ugovoreno, mlađe generacije preferiraju same određivati što, kada i kako pojedinačno osigurati, i to isključivo online u nekoliko jednostavnih koraka. Takva vrsta osiguranja vjerojatno bi bila prvo dobrovoljno osiguranje s kojim se mlađi od 30 godina susreću jer većini njih osiguranje imovine veće vrijednosti još uvijek nije potrebno.

Velik broj svojih dnevnih poslova i izvan radnog mjesta obavljamo online putem specijaliziranih aplikacija - mobilno bankarstvo, dostava hrane, kupnja općenito i upoznavanje samo su neke od njih. Milenijalci u tome prednjače, ali osiguranje prilagođeno potrebama pojedinog klijenta i još tome da je “na klik” i dalje je nedostupno, i to unatoč svim IT stručnjacima, VC fondu i Hanfinu Fintech odjelu. Pitanje je možda retoričko: jesu li osiguravajuća društva u Hrvatskoj zainteresirana?

Uzimajući u obzir sve navedeno, čini se da postoji niša u kojoj bi kvalitetno osmišljen proizvod osiguranja, koji nudi novim generacijama online ugovaranje osiguranja imovine male vrijednosti a izvan objekta, mogao privući interes. U Velikoj Britaniji 90 posto kućanstava u vlasništvu starijih od 65 godina koristi osiguranje pokretne imovine, dok za dobnu skupinu do 30 godina taj postotak pada na 40 posto bez obzira na to žive li u svojoj ili unajmljenoj nekretnini. U Hrvatskoj je taj postotak zasigurno manji. Realnost je da mladi ljudi rijetko razmišljaju o prednostima ovakvog osiguranja, ali im ono nije ni ponuđeno pa većini niti ne padne na pamet pitati postoji li mogućnost kupnje osiguranja za novi bicikl čak i ako im je prethodni ukraden.

Osiguravajuće društvo koje prvo ponudi profitabilan proizvod, a po povoljnoj cijeni i uz jednostavno ugovaranje i isplatu štete, stvorit će novi tržišni kolač, ali i upoznati mlađe generacije sa svojim načinom poslovanja i proizvodima koji bi im mogli biti zanimljivi u kasnijim godinama života.

U slučaju veće proaktivnosti društava u smislu pružanja proizvoda kreiranih prema osobnim potrebama klijenata, ne bi uopće bilo čudno da jedna, recimo, osječka IT startup tvrtka pobijedi konkurenciju koja se tek nedavno počela razvijati u svijetu. Naime, krajem prošlog mjeseca tržištu je ponuđena aplikacija Brolly Contents koja, zasad kao pilot-projekt, omogućava pojedinim korisnicima fleksibilno mjesečno osiguranje imovine izvan njihova doma. Aplikaciju koristi osiguravajuća kuća Hiscox, a imovina koju osiguranik koristi i nosi izvan stana-objekta može se osigurati u iznosu do 10.000 funti. Najniža mjesečna premija iznosi pet funti, uz mogućnost “loyalty” diskonta za svaki dodatni mjesec produljenja police s Hiscox osiguranjem. Ovaj renomirani osiguravatelj time prvi put privlači novu generaciju potrošača koji će u idućih 20 godina postati generator ukupne potrošnje u svijetu. Brolly i Hiscox surađuju već tri godine, a aplikaciju su kao dobru investiciju prepoznala i dva fonda rizičnog kapitala koji su uložili milijun dolara.

Vrijeme će pokazati dokad će na našem tržištu odgovor biti - “ne može”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 12:21