Zakon i red u digitalnom prostoru: Što nam donose novi zakoni o kibernetičkoj sigurnosti

Kibernetička sigurnost jedan je od glavnih elemenata nacionalne sigurnosti, a u listopadu se o njoj posebno često govori s obzirom da je i Europska unija odabrala upravo mjesec listopad kao EU mjesec kibernetičke sigurnosti. Novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, ističu iz Algebre, usklađen s Direktivom Europske komisije NIS2 zahvatit će mnogo veći broj tvrtki u Hrvatskoj nego što je to do sada bio slučaj, čime će one biti primorane prilagoditi svoje poslovanje na način da ulažu značajno veća sredstva u ICT sigurnost.

Visoko učilište Algebra stoga u suradnji s Jutarnjim listom organizira konferenciju Zakon i red u digitalnom prostoru: Što nam donose novi zakoni o kibernetičkoj sigurnosti koja ima za cilj okupiti stručnjake i predstavnike industrije koji će zajednički razmijeniti iskustva, znanja i perspektive o novim zakonskim okvirima koji reguliraju kibernetičku sigurnost.

„Donošenje novih zakona iz područja kibernetičke sigurnosti pridonosi povećanju otpornosti nacionalnog i EU kibernetičkog prostora. Pri tome se unaprjeđuje nacionalni regulativni okvir te se postiže usklađenost svih zemalja članica Europske unije. Sve ovo vrijedi i za aktualnu nacionalnu transpoziciju EU NIS2 direktive čiji je cilj postizanje visokih zajedničkih mjera kibernetičke sigurnosti.“ – tvrdi Zlatan Morić, voditelj Algebrine Katedre za kibernetičku sigurnost.

Među sektorima na koje će se odnositi primjena novog Zakona su zdravstvo, energetika, bankarstvo, financijska i digitalna infrastruktura, gospodarenje otpadom te mnogi drugi. Novi prijedlog Zakona predvidio je centraliziran pristup kontroli kibernetičke sigurnosti koji bi trebao pomoći u boljoj detekciji i bržoj prevenciji kibernetičkih napada.

Iako su se u zadnjih par godina ulaganja u kibernetičku sigurnost u hrvatskim kompanijama višestruko povećala, uzmemo li u obzir rizike kojima smo svakodnevno izloženi, to je još uvijek nedovoljno da bi mogli mirnije spavati, smatra Dario Rajn, Podravkin Chief Information Security Officer: „Imamo donekle olakšavajuću okolnost da Hrvatska nije u grupi zemalja koje su najviše izložene globalnim kibernetičkim izazovima. U korporativnom svijetu najveći rizik je svakako ransomware napad, a zaposlenici najčešće ne znaju da neodgovornim ponašanjem mogu omogućiti neovlašten upad u informacijski sustav koji posljedično može završiti upravo ransomware napadom i prekidom poslovanja kompanije. Kontinuiranom edukacijom podizanja svijesti kod zaposlenika osiguravamo kontinuitet poslovanja kompanije.“

Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a uzrok izazova vidi u sve sofisticiranijoj i složenijoj digitalizaciji: „Jasno je da kibernetički prostor, uz sve prednosti koje donosi, predstavlja i sigurnosni izazov. Upravo iz tih razloga na međunarodnoj razini traže se novi pristupi kibernetičkoj sigurnosti te se donose zakonodavni okviri u cilju povećanja otpornosti i sigurnosti u digitalnom svijetu. Banke u cijeloj Europskoj uniji pa tako i u Hrvatskoj već dugi niz godina ulažu značajna sredstva u digitalizaciju svojih proizvoda i usluga istovremeno vodeći računa o najvišim sigurnosnim standardima. Predviđa se da će se u budućnosti financijski servisi potpuno digitalizirati i maksimalno ubrzati uz dostupnost najšireg spektra usluga zasnovanih na Big Data i umjetnoj inteligenciji. Međutim, važno je reći da će brzinu daljnjeg razvijanja i digitalizacije svakako odlučiti pitanja vezana uz kibernetičku sigurnost. Sigurnost digitalne imovine nužan je uvjet daljnjeg razvoja jer je to ipak glavna usluga koju potrošači trebaju imati.“

Konferencija će biti održana 30. listopada 2023. godine u Spark Event Spaceu na zagrebačkom kampusu Algebre.

Na konferenciji će biti govora o tome kako je upravljati kibernetičkom sigurnosti u RH, kako funkcionira PiXi – platforma za prikupljanje, analizu i razmjenu podataka o računalno-sigurnosnim prijetnjama i incidentima te će biti održana panel rasprava na temu utjecaja novih Zakona o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije na kojoj sudjeluju predstavnici kompanija Schneider Electric, Podravke i JANAF-a te stručnih i poslodavačkih udruženja Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka.

Dolazak na konferenciju moguće je prijaviti putem obrasca na Algebrinim web stranicama.