U potrazi za višim prinosima imovina obvezničkih fondova snažno raste

Ekonomski lab

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) objavila je podatke o imovini investicijskih fondova u RH zaključno s lipnjem 2018.

Svjedočimo zanimljivim trendovima, a neke od njih prikazat ćemo u nastavku ovog teksta.

Prva stvar koja se uočava je da su obveznički fondovi postali svojevrsni “hit” među ulagačima: s neto imovinom od 7,96 milijardi kuna prestigli su čak i tradicionalno najveće novčane fondove. Imovina u obvezničkim fondovima veća je za gotovo milijardu kuna od imovine u novčanima fondovima, a te dvije kategorije zajedno čine preko 80% ukupne neto imovine svih UCITS investicijskih fondova.

Dionički, mješoviti te svi ostali fondovi zajedno imaju imovinu od svega 3,6 milijardi kuna.

Na slici 2 možemo vidjeti kako je ukupna imovina investicijskih fondova od 2013. porasla za 5 milijardi kuna (s 13 na preko 18 milijardi kuna), ali i da je posljednjih godina među njima došlo do određene promjene trenda.

Neto imovina investicijskih fondova (UCITS), lipanj 2018.

Još početkom 2014. u obvezničkim je fondovima bilo jedva oko 400 milijuna kuna, dok je u novčanim fondovima istodobno bilo između 9 i 10 milijardi kuna (20-25 puta više). Imovina obvezničkih fondova od tada gotovo neprekidno raste, a od 2016. rast postaje vrlo izražen.

I imovina novčanih fondova stagnira ili blago raste sve do kraja 2016. No, tada započinje pad interesa za novčane fondove: u posljednjih godinu i pol dana imovina istih smanjena je za preko 4 milijarde kuna, a istodobno je za sličan iznos porasla imovina u obvezničkim fondovima (to nam govori da je došlo do prelijevanja sredstava iz novčanih u obvezničke fondove).

S druge strane, imovina nekoć vrlo popularnih dioničkih fondova godinama se kreće stabilno ispod dvije milijarde kune; neki će se sa sjetom prisjetiti vremena (prije krize) kada je imovina ovih fondova premašivala 10, a u jednom trenutku i 15 milijardi kuna.

Slično je i s mješovitim fondovima koji posljednjih godina ne mogu privući niti milijardu kuna neto imovine, a nekada je taj iznos premašivao 10 milijardi kuna.

Prekomjerni rast imovine u godinama prije krize (koji je dodatno “pumpao” cijene dionica) te zatim pad koji je uslijedio uzrokovan slomom tržišta kapitala (u kojem su, posljedično, mnogi iskusili velike gubitke), rezultirao je time da brojni ulagači ni dan danas ne pomišljaju na ponovno ulaganje u dioničke i mješovite fondove.

Neto imovina investicijskih fondova (UCITS), 2013.-2018.

Iz tog razloga su fondovi niskog rizika, poput novčanih, za većinu štediša bili zapravo jedina prava alternativa štednji u banci. Novčani su fondovi u prosjeku nosili prinose jednake ili nešto veće od oročenja u bankama, stoga je imovina plasirana u njih gotovo kontinuirano rasla od 2009.

No, posljednjih godina novčani fondovi jedva uspijevaju postići ikakav nominalni prinos, a da ne govorimo o realnom prinosu (prinosu povrh stope inflacije). Zato ponovno svjedočimo promjeni: novčani fondovi gube na atraktivnosti, ulagači povlače novce, a s obzirom na to da i oročena štednja nosi negativnu realnu kamatnu stopu, sredstva se preusmjeravaju u - obvezničke fondove.

Obveznički fondovi pretežno ulažu u državne i korporativne obveznice; nešto su većeg rizika od novčanih fondova, no i dalje spadaju u skupinu nisko rizičnih ulaganja. To je logičan sljedeći izbor nakon novčanih fondova.

Na slici 3 prikazano je paralelno kretanje kamatnih stopa za kućanstva na oročenja u bankama te imovina fizičkih osoba plasirana u obvezničke fondove. Jasno možemo vidjeti negativnu korelaciju: pad kamatnih stopa “tjera” štediše da dio ušteđevine prebace u druge oblike imovine koje nose nešto veći prinos, stoga imovina obvezničkih fondova snažno raste.

Kamatne stope na štednju u bankama i imovina fizičkih osoba u obvezničkim fondovima

Prema podacima s hrportfolio, prosječni godišnji prinos obvezničkih fondova u posljednje 3 godine kreće se između 1,5% i 4,37%. Takva izvedba očito je privukla štediše.

No, ako pogledamo samo prinos do sada ostvaren u 2018., situacija izgleda znatno drukčije: polovica fondova ove je godine u minusu, a prinosi se kreću između -1,53% kod fonda s najlošijom izvedbom i +1,79% kod fonda s najboljom izvedbom.

S obzirom na inflaciju koja ponovno dostiže 2%, očito je kako će i obveznički fondovi u narednom razdoblju teško ostvarivati realne pozitivne prinose.

Hoće li to i kako utjecati na kretanje njihove imovine, ostaje za vidjeti. U svakom slučaju, činjenica je da štedišama koji ne vole rizik - a takva je velika većina - ponestaje alternativa za očuvanje realne vrijednosti štednje bez preuzimanja nešto većeg rizika.