U 2021. stižu nove prilike za dokapitalizaciju poduzeća i oporavak

Kriza uzrokovana koronavirusom snažno je pogodila europsko i domaće gospodarstvo. Početak distribucije cjepiva budi optimizam u pogledu kraja trenutačnih ograničenja i vraćanja na „staro“ normalno tokom sljedeće godine. Neovisno o tome, jasno je da će neka poduzeća, posebice mala i srednja, morati posegnuti za dodatnim izvorom kapitala u cilju saniranja gubitaka i stvaranja pretpostavki za novi ciklus investiranja. Upravo s tim ciljem Europska komisija predložila je unutar paketa Capital Markets Recovery Package (CMRP) određena regulatorna rasterećenja koja će se u 2021. ugraditi i u nove izmjene Zakona o tržištu kapitala. Uvest će se novi, kraći prospekt, tzv. prospekt EU-a za oporavak koji će pružiti priliku izdavateljima za povećanje kapitala do čak 150 % u narednih godinu dana. Za tu će se svrhu mijenjati i zahtjevi o minimalnim informacijama koje prospekt za oporavak mora sadržavati, a s druge strane, propisati set informacija potrebnih investitorima za donošenje investicijskih odluka. Kako je prepoznata potreba malih i srednjih poduzeća za svježim kapitalom, rasterećenje će olakšati pristup tržištu kapitala i omogućiti alternativni pristup kapitalu neovisno o poslovnim politikama banke. Mogućnosti za nove kapitalne injekcije poduzeća posljedično će jačati tržište kapitala, no istovremeno se neće ugroziti zaštita ulagatelja. S tim ciljem definirat će se i novi formati izvještavanja kako bi transparentnost poslovanja ostala na visokoj razini i omogućila investitorima analizu poslovanja i stanja društva.

Dodatan izvor za financiranje projekata malih i srednjih poduzeća omogućit će i razvoj crowdfunding platformi koje će se, prema Uredbi EU-a, transformirati u uređene i regulirane platforme. Time se otvara put za jednostavnije, ali i sigurnije financiranje pojedinih projekata malih i srednjih poduzeća.

Zasigurno će investitori u ovom valu inicijativa veću priliku vidjeti u onim poduzećima koja će kroz izvještavanje dokazati da dugoročno žele poslovati prema održivim modelima, odnosno prema tzv. ESG faktorima. Društveno održivo investiranje uzelo je maha nakon 2008. te je zadnjih godina doživjelo izvanredan rast popularnosti. Akronim ESG investiranja označava tri ključna područja koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedinog poduzeća ili investicije. U posebnom dijelu nefinancijskog izvještavanja objavit će se kako se pojedino poduzeće nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema svojim kupcima i dobavljačima, kakva je korporativna kultura i upravljanje. Ne treba zaboraviti kako plan „Next generation EU“, koji su čelnici EU u srpnju donijeli, omogućuje korištenje fantastičnih 9,4 milijarde eura, među ostalim, i za financiranje „zelenih“, održivih projekata u Hrvatskoj.

Mnogi svjetski investitori vrlo pažljivo uključuju ESG faktore u svoje analize povrata na investicije pa će nova „izvještavačka“ kultura polako postajati i ovdje sve popularnija. Osim što raste globalna imovina pod upravljanjem uložena u neki oblik održivih investicija čak i u ovim vremenima, istraživanja pokazuju kako mlađe generacije više podržavaju investiranja u takva poduzeća. Zato se unutar institucija Europske unije pažljivo razmatrao model prema kojem će tržište kapitala dugoročno promijeniti fokus poduzeća na održivost. Ne treba zaboraviti ni potencijal koji se krije u razvoju alternativnih investicijskih fondova kao mogućih pokretača investicija. Najava osnivanja posebnih fondova namijenjenih gospodarskom oporavku budi optimizam. Pred nama je vrijeme učenja i prilika te se nadamo kako će ih naše gospodarstvo iskoristiti najbolje što možemo. Prema anketi koju je provela Hanfa, 97 % sudionika na domaćem financijskom tržištu pozdravlja Akcijski plan Unije tržišta kapitala jer objedinjavanje europskog tržišta otvara nove prilike i razvojne mogućnosti kroz promjenu načina financiranja i održivog poslovanja. Korištenjem svih mjera privući ćemo investitore domaćim poduzetnicima, ali i osnažiti Zagreb kao regionalno financijsko središte.