Šefica MMF-a izazvala veliki skandal i sada je pred smjenom: ‘Favorizira Kineze‘

Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva na sve načine pokušava preživjeti skandal koji je izbio nakon tzv. WilmerHale izvještaja zbog kojeg je Svjetska banka ukinula Doing Business report u kojem su zemlje rangirane prema uvjetima poslovanja.

WilmerHale izvještaj donio je, između ostalog, zaključak da je Georgieva kao nekadašnja članica Svjetske banke pritiskala kreatore Doing Businessa da favoriziraju pojedine zemlje te je tako, primjerice, navodno tražila poboljšanje pozicije Kine na ljestvici. S obzirom da je Svjetska banka ukinula svoju najutjecajniju publikaciju koju je izdavala 17 godina, činilo se da su nalazi WilmerHale izvještaja neupitni te je preostalo tek pitanje može li Georgieva nakon Svjetske banke nastaviti voditi drugu važnu svjetsku financijsku instituciju – Međunarodni monetarni fond (MMF). Naime, Doing Business bio je ogromni i vrlo skupi projekt koji je uključivao 12.500 eksperata kako bi se prikupilo podatke u 190 zemalja o pravilima i uvjetima svakodnevnog poslovanja sa snažnim utjecajem na niz država, te je jasno da se takav pothvat ne ukida bez vrlo uvjerljivih argumenata. Pogotovo jer su pojedine vlade uvele praćenje napretka na Doing Business ljestvicama u svoje nacionalne programe. No, sada se bivša šefica Svjetske banke i sadašnja šefica MMF-a žestoko brani i napada WilmerHale da su donijeli zaključke temeljem neprovjerenih informacija.

U četvrtak je održan sastanak izvršnog odbora MMF-a na kojem su ispitivali Georgievu o optužbama iz WilmerHale izvještaja da je umjetno podigla Kinu na Doing Business ljestvici, ali su se na kraju razišli bez zaključka te poručili kako još moraju razgovarati o ulozi šefice MMF-a u kreiranju Doing Business ljestvice. Konačni zaključak o postupanju Georgieve bit će donesen u petak, neposredno pred uobičajeni godišnji sastanak MMF-a i Svjetske banke koji okuplja ministre financija i centralne bankare u Washingtonu. Niti predstavnici najjačih zemalja još se ne žele izjasniti o sudbini Georgieve. Tako glasnogovornica američkog Treasurya Alexandra LaManna poručuje: „Trenutačno se vodi provjera kod MMF-ovog odbora i Treasury traži da se fer prođu sve činjenice. Naša primarna odgovornost je integritet međunarodnih financijskih institucija“.

Georgieva se pred izvršnim odborom MMF-a brani tezom da je WilmerHale donio krive zaključke jer se oslanjao na impresije i mišljenja ljudi „koji nisu imali direktna saznanja niti su participirali na ključnim događajima“. Šefica MMF-a prešla je u protunapad te je optužila WilmerHale da su činjenice zamijenili glasinama kad je u pitanju njezin odnos s osobljem Svjetske banke koje je bilo zaduženo za sastavljanje Doing Business reporta. U osnovi Georgieva tvrdi da su bez direktnih dokaza pravnici WilmerHalea zlonamjerno interpretirali njezinu ulogu na sastancima te su zanemarili njezine stvarne izjave, profesionalnu povijest i poznati osobni stil. Primjerice, Georgieva je podsjetila kako je zanemareno u dokazima da je zahvalila visokom dužnosniku Svjetske banke Shantayanan Devarajanu na njegovom angažmanu u Doing Business izvještaju, dok je on pak negirao bilo kakav pritisak Georgieve. Problem u toj komunikaciji Georgieve i Devarajanua bio je u tome što je ona u pohvali njegovog rada navodno dodala kako je dobro što radi za multilaterizam. No, Georgieva kaže da se, prvo, toga ne sjeća te da je, ako je to rekla, normalno da se na taj način pohvaljuje ljude koji rade u multilaterarnoj međunarodnoj organizaciji u kontekstu finaliziranja globalnog izvještaja.

Inače, WIlmerHale jedna je od najuglednijih svjetskih pravnih kuća s dugom tradicijom. Radili su razne krupne pravne poslove kroz povijest – od vojnih saslušanja McCarthya do obrane civilnih prava diljem planeta, od vođenja Komisije za napad 11. rujna do restauracije vladavine zakona umjesto aparthedia u Južnoj Afirici. WilmerHale pravna je kuća s velikim utjecajem na tijek povijesti u više društava te su među s rijetkima s reputacijom koja im omogućuje rušenje nečega kao što je Doing Business.

S obzirom da se ljestvica Doing Businessa sastojala od složenih upitnika o uvjetima poslovanja koje su sastavljali timovi akademskih savjetnika, nije se činilo kako se s vrha Svjetske banke može jednostavno manipulirati poretkom na Doing Business ljestvici. Ako imate deset kategorija - Doing Businessa - pokretanje poslovanja, građevinske dozvole, dostupnost električne energije, zaštita vlasništva, dostupnost kredita, porezi, prekogranično trgovanje, snaga ugovora, postupci insolventnosti – ne čini se vjerojatnim da neku zemlju možete značajno unaprijediti ili zakinuti, pogotovo ne na zbirnoj listi. Kroz godine je bilo stručnih rasprava o tome što zapravo govori Doing Business izvještaj te koliko se na njega treba oslanjati kao objektivno mjerilo uvjeta poslovanja u pojedinoj zemlji, ali se taj report nije činio kao nakupina prilagođenih podataka po volji čelništva Svjetske banke.

Nezavisna istraga WilmerHalea utvrdila je neetične „direktne i indirektne“ pritiske članova odbora Svjetske banke na visoke dužnosnike te institucije. Prvenstveno se to odnosilo na tadašnjeg predsjednika Banke Jim Yong Kima, koji je tražio promjenu metodologije kako bi se poboljšala pozicija Kine. Izvještaj je uključio i Georgievu kao tadašnju izvršnu direktoricu Svjetske banke koja je navodno također pritiskala stručnjake Svjetske banke da „naprave specifične promjene u podacima Kine“. U spornom „Doing Business 2018.“ reportu Kina je je pomaknuta za sedam mjesta prema gore nakon promjene metodologije.