U tijeku je 9. poslovni forum „Inicijativa tri mora“ koji se ove godine održava u glavnom gradu Litve, Vilniusu - s temom jačanja političke, gospodarske i sigurnosne suradnje, posebice u energetici, prometu i digitalizaciji. Hrvatsku predstavlja ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, uz dosad najbrojnije hrvatsko gospodarsko izaslanstvo s preko 22 člana iz područja energetike, digitalizacije te prometa. Hrvatska je, navodi se u priopćenju, uz dosadašnjih 23 projekata prijavila njih još sedam koji se mogu ostvariti u sklopu inicijative.
Inicijativu su pokrenule Poljska i Hrvatska 2015. godine, sa snažnom potporom SAD-a, a danas okuplja 13 država članica EU između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. Cilj inicijative je jačanje povezanosti trinaest članica koje u toj sferi zaostaju za zapadom Europske unije, s posebnim naglaskom na suradnji na području prometa, energetike, vojne mobilnosti i digitalizacije u regiji triju mora, ali i šire, s našim regionalnim i transatlantskim partnerima. Dubrovnik je bio domaćin prvog sastanka na vrhu inicijative 2016., a bit će i 2026.
Zemlje partnerice inicijative su Ukrajina i Moldavija, a jedna od tema bit će i jačanje potpore obnovi Ukrajine, posebno njezine prometne infrastrukture. Osim patronama SAD-a, inicijativu podržavaju i u njoj sudjeluju i EU te Njemačka. Očekuje se da će novi strateški partner inicijative postati Japan, koji će se tako pridružiti SAD-u, Njemačkoj i Europskoj komisiji.
Na večeri u okviru formu sudjelovao je i Pavao Vujnovac koji je predstavio ključne projekte ENNA-e i PPD-a u regiji, ilustrirajući kako hrvatske luke i energetska infrastruktura mogu doprinijeti zatvaranju trajnih praznina u okviru energetske sigurnosti kontinenta.
Raspravljalo se i o važnosti projekata LNG terminal na Krku te strateškom projektu Rijeka Gateway, stoji u priopćenju. Posebno zapažena rasprava vrtjela se oko mogućnosti financiranja geotermalnih projekata putem Investicijskog fonda Inicijative Tri mora - potencijalnog preokreta u našoj potrazi za energetski neovisnom Europom, posebno zbog sposobnosti geotermalnih izvora da osiguraju osnovno opterećenje. Važno je napomenuti da uspjeh takvih geotermalnih inicijativa uvelike ovisi o javnom financiranju. To je stvarnost istaknuta američkim iskustvom, koje jasno pokazuje važnu ulogu podrške vlade u realizaciji takvih složenih projekata.