Od 276 regija u EU, one iz Hrvatske su među 15 posto najmanje razvijenih

Za potrebe službene statistike u državama članicama Europske unije, razvijen je sustav prostornih jedinica, odnosno sustav regija Europske unije. Stoga je EU podijeljena na tzv. NUTS jedinice, odnosno teritorijalne statističke regije. Takve teritorijalne jedinice definirane su ponajprije za statističke svrhe uspoređivanja regija EU i ne tvore nužno službene upravne jedinice. Upravo je to slučaj i u Hrvatskoj. Naime, u EU postoji 276 NUTS regija druge razine, tzv. NUTS 2 regije, koje, u pravilu, obuhvaćaju teritorije koji imaju 800.000 - 3,000.000 stanovnika. U Hrvatskoj su dvije regije NUTS 2 razine: Jadranska Hrvatska (koja obuhvaća sedam priobalnih županija) i Kontinentalna Hrvatska (koja obuhvaća 13 kontinentalnih županija i grad Zagreb).

Najjednostavniji je pokazatelj usporedbe razvijenosti neke regije BDP po stanovniku. Time se omogućava komparacija životnog standarda unutar EU izraženog kao postotak prosjeka svih država, pri čemu je EU-28=100.

Prema tome pokazatelju, Kontinentalna Hrvatska bila je 2015. godine na 59% prosjeka razvijenosti EU, a Jadranska Hrvatska bila je na 55% prosjeka razvijenosti EU. Tako nizak pokazatelj svrstava naše dvije NUTS 2 regije na 235., odnosno 244. mjesto po razvijenosti (među 15% najnerazvijenijih regija u EU), od ukupno 276 regija u EU. Time se samo nastavio trend razvojnoga pada naših dviju regija koje su prije gospodarske krize, odnosno 2008. godine, bile na 64% razvijenosti (Kontinentalna Hrvatska), odnosno 62% (Jadranska Hrvatska). Koliko je razvojna pozicija naših dviju regija niska, govori podatak da je samo 19 regija NUTS 2 razine ispod 50% prosjeka razvijenosti EU-28.

Dodatno, manje razvijene regije od naših mogu se naći uglavnom u dvije najnerazvijenije države EU (Bugarskoj i Rumunjskoj). Primjerice, od šest NUTS 2 regija u Bugarskoj, samo jedna je razvijenija od obje hrvatske regije. Od osam NUTS 2 regija u Rumunjskoj, također je samo jedna razvijenija od obje hrvatske regije.

Razvojne raznolikosti hrvatskih regija

Međusobnom usporedbom naših dviju NUTS 2 regija, zamjetne su osjetne strukturne razlike. Prema detaljnoj analizi HGK u publikaciji “Županije - velike gospodarske razlike na malom prostoru”, BDP (odnosno gospodarstvo) Kontinentalne Hrvatske, oko 2,1 put je veće od Jadranske Hrvatske. Pri tome grad Zagreb čini oko trećine BDP-a Hrvatske i ako bi se on isključio iz Kontinentalne Hrvatske, onda bi se veličina BDP-a naših dviju regija gotovo ujednačila. Razlike između naših regija primjetne su i u zastupljenosti gospodarskih djelatnosti. U Kontinentalnoj Hrvatskoj dominira prerađivačka industrija (oko 17%) i trgovina na veliko i malo (blizu 13%), a u Jadranskoj Hrvatskoj dominiraju poslovanje nekretninama (više od 14%) te turizam i ugostiteljstvo (oko 12%).

To je povezano i s brojnošću velikih poduzeća u te dvije regije. Naime, među 1000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj po prihodima u 2016. samo 201 je iz Jadranske Hrvatske, a 799 je iz Kontinentalne Hrvatske (od toga broja njih čak 493 registrirano je u Zagrebu). Pri tome je znakovit podatak da su među prvih 40 najvećih tvrtki u Hrvatskoj samo njih tri iz Jadranske Hrvatske. Navedeno upućuje, očekivano, na dominantan utjecaj Zagreba na gospodarstvo Hrvatske.

Ako bismo promatrali razvijenost na razini pojedinih županija, županije Jadranske Hrvatske kraću se u rasponu 45% - 73%, a županije Kontinentalne Hrvatske kreću se u rasponu 33% - 50% prosjeka razvijenosti EU.

Navedeno daje povoda za razmišljanje o opravdanosti trenutačne podjele Hrvatske na NUTS 2 regije, jer je Zagreb kao glavni grad sastavni dio Kontinentalne Hrvatske i znatno utječe na pokazatelje razvijenosti te cijele regije. Za usporedbu, Slovačka, Češka, kao i neke druge države, izdvojile su glavne gradove kao zasebne NUTS 2 regije (regija Bratislava je 88% iznad prosjeka, a Prag 78% iznad prosjeka razvijenosti EU) i time dale prostora većem usmjeravanju sredstava fondova EU u nerazvijenije regije.

Naime, podjela na NUTS 2 regije važna je i za korištenje fondova EU, jer se na temelju razine razvijenosti pojedine regije EU, definiraju intenziteti bespovratnih potpora za sufinanciranje projekata iz fondova EU.

U tom kontekstu može se očekivati revizija NUTS 2 regija u Hrvatskoj, ali izmjene ne bi stupile na snagu prije kraja sadašnjeg proračunskog razdoblja EU, odnosno 2020. godine.

*Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i iznesena stajališta nisu nužno i stajališta institucije u kojoj je zaposlen.

Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija