KONFERENCIJA HGK

Kako do kvalitetne provedbe projekata: Projektiranje i planiranje - temelj uspjeha u graditeljstvu

Hrvatska gospodarska komora u Zagrebu organizira konferenciju ‘Iza fasade: Kvaliteta projektiranja kao ključ uspješne realizacije investicija‘

Marko Dabrović - poznati arhitekt i suosnivač studija 3LHD, Branko Bačić - potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Mirjana Čagalj - potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet

Kada govorimo o kvaliteti, često se prvo osvrnemo na ono što je oku vidljivo, na fasade i vanjsku estetiku. Međutim, kao što sugerira ime konferencije koja će se održati 21. listopada, želimo ‘otići‘ iza fasade i raspravljati o onome što čini bit svakog uspješnog projekta, a to je promišljeno planiranje, integracija u kontekst prostora te dugoročna vrijednost za zajednicu", naglasila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Hrvatska gospodarska komora 21. listopada u Središnjici HGK u Zagrebu organizira konferenciju "Iza fasade: Kvaliteta projektiranja kao ključ uspješne realizacije investicija" čija će tema biti projektiranje i planiranje u graditeljstvu.

Iz Sektora za graditeljstvo Hrvatske gospodarske komore napominju da ova tema nije samo tehnička, već duboko društvena jer je kvalitetno projektiranje temelj kvalitetnog životnog prostora.

Kvalitetna dokumentacija, kao dio uspješnog projektiranja, naglašava Mirjana Čagalj, ima ključnu ulogu u ovom procesu.

"Precizno izrađena dokumentacija osigurava da se sve faze projekta, od planiranja do gradnje, obavljaju prema standardima koji jamče dugovječnost, sigurnost i funkcionalnost. Takva dokumentacija omogućuje transparentnost tijekom gradnje, smanjuje rizik od nesporazuma i osigurava poštivanje budžeta i rokova. Kvalitetna dokumentacija je ne samo tehnički alat, već i dokument koji potvrđuje održivost i vrijednost projekta, što investitorima i krajnjim korisnicima daje povjerenje u njegovu kvalitetu, koja naglašava da urbanizam, također, značajno utječe na vrijednost građevina", dodala je Mirjana Čagalj.

Održiva rješenja

"Dobro planirano urbano okruženje omogućava integraciju stambenih, poslovnih, rekreativnih i javnih sadržaja, stvarajući tako cjelovite zajednice koje potiču društvenu koheziju i gospodarski razvoj. Prostori koji su integrirani u širi urbanistički kontekst, s dobrom povezanošću i kvalitetnom infrastrukturom, pridonose povećanju vrijednosti nekretnina, kao i kvaliteti života stanovnika.

Urbanistički pristup koji uključuje zelene površine, javne prostore i održiva prometna rješenja nije samo ključ za privlačenje novih investicija, već i za dugoročnu održivost naselja. Lokacija i dobro osmišljen kvart mogu povećati vrijednost nekretnine za 20 do 50 posto, ovisno o blizini grada, kvaliteti urbanističkog dizajna, dostupnosti infrastrukture i atraktivnosti sadržaja u naselju. Ljudi su spremni platiti više za stanove u naseljima koja nude bolju kvalitetu života, povezanost i sigurnost, naglasila je Mirjana Čagalj.

Kao primjere navela je nagrađivane projekte, poput Svarčićeva osmišljavanja Ulice Ruđera Boškovića u Splitu te zagrebačkih četvrti Vrbani III, Cvjetno naselje i Jarun.

"To su projekti koji pokazuju kako kvalitetno planiranje stambenih naselja može integrirati funkcionalnost, održivost i atraktivnost. Ovi projekti potvrđuju da se suradnjom arhitekata, urbanista i investitora može stvoriti stambeni prostor koji zadovoljava potrebe današnjih i budućih generacija. Stoga razgovori i suradnja na ovoj konferenciji predstavljaju važan korak prema održivijoj, kvalitetnijoj gradnji, usmjerenoj na dobrobit svih građana.

Posebno želimo naglasiti i održivu gradnju koja postaje neizostavan dio svakog kvalitetnog projekta. Korištenje ekoloških materijala, materijala s određenim postotkom reciklata, energetski učinkovitih rješenja te pametno planiranje resursa ključni su za stvaranje prostora koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš i istovremeno osiguravaju dugoročnu održivost. Smatramo da održiva gradnja, projektiranje i planiranje nisu samo trend, već nužnost koja pridonosi ekonomskoj, ekološkoj i društvenoj vrijednosti svakog projekta", rekla je Mirjana Čagalj.

Poticanje zelene investicije

Branko Bačić, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, naglasio je kako je jedan od glavnih ciljeva Republike Hrvatske prilagodba klimatskim promjenama, poticanje zelenih investicija, a to ujedno znači i poboljšanje kvalitete života i jačanje gospodarstva.

Preduvjeti za to su, dodao je ministar, stvaranje održivih gradova ugodnih za život, oživljavanje nekorištenih prostora i zgrada te jačanje otpornosti na ekološke rizike.

"Za ostvarenje naših ciljeva na raspolaganju imamo gotovo 135 milijuna eura, što su sredstva koja će biti uložena u zelenu urbanu obnovu hrvatskih gradova i općina, a sredstva smo osigurali iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te Programa ‘Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027.‘. Korištenjem našeg poziva za izradu strategija zelene urbane obnove do danas su novac dobile 93 jedinice lokalne samouprave, a riječ je o 100-postotnim bespovratnim sredstvima. Naš drugi objavljeni poziv ‘Pilot-projekt razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama‘ otvoren je do kraja ove godine. U provedbi je već osam projekata, a s alokacijom od 22 milijuna eura bit će financirano najmanje 20 projekata odnosno konkretnih zahvata u prostoru.

Vlada RH je, na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, donijela paket programa na temelju kojih se u Hrvatskoj provodi energetska obnova zgrada javnog sektora, stambenih zgrada, obiteljskih kuća, zgrada kulturne baštine i zgrada na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi.

Cilj provedbe ovih programa usklađen je s zahtjevima i smjernicama EU, a značajno pridonosi nacionalnom klimatsko-energetskom cilju. Energetska obnova zgrada nedvojbeno je ključna mjera energetske tranzicije za postizanje klimatske neutralnosti.

"U okviru OPKK 2014. - 2020. iskorištena su sva sredstva koja su bila na raspolaganju za energetsku obnovu višestambenih i zgrada javnog sektora. Obnovljene su 784 zgrade javnog sektora te 542 višestambene zgrade, među kojima je 380 škola, 95 dječjih vrtića, 90 zgrada zdravstvene i socijalne skrbi te gotovo 15.400 kućanstava. Ukupna vrijednost ovih projekata je oko 526 milijuna eura, od čega bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznose gotovo 265 milijuna eura, nabrojio je Branko Bačić.

Dodao je kako za energetsku obnovu zgrada javnog sektora do 2026. godine na raspolaganju imamo gotovo 100 milijuna eura.

Marko Dabrović, poznati arhitekt i suosnivač studija 3LHD, rekao je da se arhitektura i gradnja u Hrvatskoj suočavaju s nizom izazova koji utječu na kvalitetu urbanog prostora i rad stručnjaka.

"Ključni su problem premalo plaćeni projekti, a troškovi građenja su vrlo visoki. Prema istraživanjima, cijena projektiranja stambene zgrade u Zagrebu iznosi 1,2 posto ukupne investicije ili oko tri posto cijene građenja, dok je praksa u Austriji oko 10 posto", naveo je Dabrović koji smatra da tolika razlika jasno ukazuje na nižu kvalitetu projekata koji se realiziraju u Hrvatskoj.

Uspješan projekt, naglasio je Dabrović počinje jasnim projektnim zadatkom i ciljevima, dobrom organizacijom i kvalitetnom izvedbom.

Ključni su učinkovita komunikacija i timska suradnja koja omogućava fokusiranje na prioritete i rješavanje problema.

Sadržaj nastao u suradnji s HGK

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 17:13