Report Gojka Drljače

Euro pada i nema ga što zaustaviti – najslabiji prema dolaru među G10 zemljama

Dva su ključna izvora rastućeg skepticizma igrača na deviznim tržištima prema euru
Ilustracija, euro
 dpa Picture-Alliance via AFP

Svjetska devizna tržišta pokazuju sve višu razinu nepovjerenja prema euru.

I prije COVID-19 pandemije analitičari su teoretizirali o neodrživosti eurozone, a ova nova najdublja kriza eurozone u njezinoj povijesti dodatno je povećala razlike među članicama, što je pak blokiralo mogućnost dogovora oko ključnih ekonomskih poteza eurozone, pa i cijele Europske unije. Posljedica razlika među članicama kao i strukturnih problema pojedinih, poglavito južnih ekonomija, jest činjenica da je euro ostao najslabije branjena značajna valuta na planetarnom tržištu.

Od sredine ožujka do danas izvedba eura na deviznom tržištu bila je najgora među valutama naprednih ekonomija. Menadžeri koji brinu o deviznim rizicima sve su manje voljni povećavati izloženost raznih instrumenata u euru. To je dovelo do toga da je među G-10 zemljama od sredine ožujka euro kao valuta najviše oslabio prema dolaru, i to -3,2 posto. Valja znati da su pomaci na deviznim tržištima u 'plesu' velikih valuta vrlo mali, te se radi o vrlo značajnom padu.

Izvedba valuta G-10 zemalja od sredine ožujka

(promjena vrijednosti prema dolaru u %)

Euro -3,2

Danska kruna -3,0

Švicarski franak -2,9

Japanski jen -2,7

Britanska funta -1,9

Norveška kruna -0,8

Švedska kruna -0,7

Kanadski dolar -0,6

NZ dolar -0,1

Australski dolar +4,1

Izvor: Bloomberg

Dva su ključna izvora rastućeg skepticizma igrača na deviznim tržištima prema euru. Prvo je sve očiglednija nemogućnost kreiranja dugoročnog fiskalnog plana koji bi pomogao ekonomije eurozone u izlasku iz krize. Do sada je eurozona postigla dogovor oko kratkoročnog paketa pomoći za oporavak od 540 milijardi eura, ali još se ne naslućuje dogovor oko dugoročnog programa financijske pomoći zbog prevelikih razlika o principima između najviše pogođenih južnih članica, Italije i Španjolske, te sjevernih, fiskalno uspješnijih zemalja kao što su Njemačka i Nizozemska. Francuski predsjednik Macron već je upozorio kako ne postizanje dogovora oko financijske solidarnosti uspješnijih zemalja prema onima problematičnima može značiti kraj EU.

Uz to, ogromne su možda i nepremostive razlike Nijemaca i ostalih sjevernih zemalja prema južnjacima kad je u pitanju uloga monetarne politike u oporavku europskih ekonomija. Dok južne zemlje očekuju beskompromisno i zapravo neprincipijelno održavanje kamata na ekstremno niskim razinama te masivni otkup državnih i privatnih vrijednosnica, Nijemci već duže vremena poručuju kako se u nekonvencionalnoj politici otišlo predaleko. Nakon što je njemački najviši sud pozvao Europsku središnju banku da dostavi dokaze proporcionalnosti otkupa vrijednosnica sukladno osnivačkim udjelima po zemljama te zabranio Bundesbanci da nastavi s otkupom, nejasno je li moguće premostiti monetarno-pravni jaz između sjevera i juga.

S druge strane, većina velikih ekonomija, od Sjedinjenih država do Japana, fiskalno i monetarno u ekonomije upumpavaju bilijune dolara različitih stimulansa.

A euro pada, i pitanje je što će zaustaviti taj pad.

U međuvremenu, stigli su podaci kako investicije u eurozoni zamiru. Europske banke izvijestile su kako je potražnja za zajmovima za potrebe dugoročnih investicija pala 15 posto u prvom kvartalu dok se u neto balansu povećala potražnja za radnim kapitalom za 26 posto. Procjenjuje se da će u 2020. investicije u Europi pasti 24 posto, uz pad BDP-a od 12 posto. Bez investicija, teško može biti značajnog oporavka i rasta.

U ovom trenutku budućnost eura i eurozone je sve samo ne ružičasta.

Preporuke za dnevno štivo:

Deadline: Tom Cruise i Elon Musk snimat će prvi akcijski fim u svemiru

Foreign Affairs: Svijet će preuzeti švedsku strategiju

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:43