U senzacionalističkom članku objavljenom 8. veljače u Jutarnjem listu pod naslovom "Izgaranjem šumske biomase proizvodi se više stakleničkih plinova nego u slučaju ugljena, nafte i plina" iznose se stavovi koji se ne mogu naći u izvještaju Zajedničkog istraživačkog centra što ga autor citira.
Emisije ugljičnog dioksida iz biomase od 350 milijuna tona male su u usporedbi s emisijama iz fosilnih goriva, od 3200 milijuna tona, ali još je važnije to da su emisije iz biomase dio prirodnog ciklusa i da se one tijekom godine ugrade u novu šumsku biomasu, za razliku od emisija iz fosilnih goriva, koje ostanu u atmosferi i uzorkuju klimatske promjene. Naslov je nekritički preuzet iz članka Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), a vjerojatno je proizišao iz pogrešne interpretacije sljedeće rečenice: "Sveukupno, u 2015. godini emisije EU od izgaranja drvne biomase bile su u rasponu od 350 do 380 MtCO2. Primjenom faktora istiskivanja od 1,32 t CO2 ekvivalenta, može se procijeniti da su u 2015. ekvivalentne emisije stakleničkih plinova na bazi fosila, izbjegnute uporabom bioenergija, bile u rasponu od 250 do 270 MtCO2."
Međutim, u izvještaju se dalje kaže da je ova usporedba biomase s emisijama na bazi fosilnih goriva informativna te da se NE može koristiti da bi se izvukli zaključci o negativnom ili pozitivnom klimatskom utjecaju šumske bioenergije. Zaključak spomenutog europskog izvještaja je da subvencioniranje izgaranja trupaca nije optimalan oblik korištenja biomase, nego da šumsku biomasu treba koristiti u kaskadnom obliku, dakle najprije kao namještaj, drvnu građu i papir, a tek se ostatak treba energetski oporabiti. To je početak boljeg upravljanja biomasom, koja će biti značajan dio energetske tranzicije prijelaza s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Korištenje cjepanica za grijanje najniži je oblik dodane vrijednosti, iako obnovljiv, i emisije ne doprinose klimatskim promjenama pod uvjetom da više šume naraste tijekom godine nego što je se posječe.
Znatno je bolje drvnu biomasu prvo iskoristiti za drvnu građu, koja je klimatski značajno bolja od betona i drugih umjetnih materijala, a značajnu količinu otpada iz te proizvodnje onda se može koristiti za energetske potrebe. Također, kako se sve više bude koristila otpadna biomasa u biorafinerijama za proizvodnju zamjenskih proizvoda petrokemijske industrije, ostajat će sve manje biomase za energiju, koju ćemo održivije pokriti iz vjetra i Sunca. Kao tranzicijsko rješenje mogu se koristiti peleti jer otežavaju krađu drva i onemogućavaju spaljivanje otpada koji ne zadovoljava propise te omogućava postupni prijelaz prema korištenju otpadne biomase jer se peleti mogu proizvoditi iz drvnog ostatka. Točno je da kod korištenja drvne biomase, umjesto dosadašnje nekritične sječe šuma, moramo voditi računa o smanjenju emisija stakleničkih plinova, ali i tome da smanjimo utjecaj na bioraznolikost. Međutim, biomasa će uvijek imati značajnu ulogu u energetici temeljenoj na obnovljivim izvorima. q
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....