Beskontaktno plaćanje uskoro u javnom prijevozu

Beskontaktno plaćanje dio je financijsko-tehnološke revolucije, a posljednjih nekoliko godina intenzivnije se prelijeva i u Hrvatsku. Koriste ga banke kroz mobilno bankarstvo, telekomi, promoviraju ga Google i Apple u uslugama Google Pay i Apple Pay. U Hrvatskoj je oko 80% transakcija danas beskontaktno, u optjecaju je malo manje od 9 milijuna kartica, a na tržištu je oko 110 tisuća POS terminala.

Stoga je u organizaciji Hanza Medije i Mastercarda Hrvatske organiziran još jedan Hanza HUB, ovaj put na temu "Budućnost gradskog prijevoza i beskontaktno plaćanje". Kao uvod u panel na kojem su sudjelovali Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj, Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Marko Jakopčević, voditelj Službe prodaje ZET-a, predstavljeno je istraživanje Mastercarda o navikama stanovnika Hrvatske u beskontaktnom plaćanju te modelima beskontaktnog plaćanja javnog prijevoza i njegove prednosti.

Istraživanje Mastercarda, koje je predstavio voditelj razvoja kartičnog prihvata Damir Hozdić, pokazuje da Hrvatska zadovoljava dva ključna preduvjeta za uvođenje beskontaktnih rješenja za plaćanje u javnom prijevozu: postoji velika potražnja za javnim prijevozom te velika većina hrvatskih građana posjeduje kartice i koriste ih redovito. To potvrđuju procjene kako je danas 8 od 10 kupovina u dućanu u Hrvatskoj napravljeno beskontaktnim karticama, što je više od prosjeka EU, a tome treba pridodati činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja.

450 milijuna putnika

Istražene su i želje korisnika javnog prijevoza u Hrvatskoj. Oni ne žele gužve u sredstvima javnog prijevoza, važno im je kako kupuju voznu kartu i žele bolju redovitost usluge. Da bi se te želje ostvarile, beskontaktno plaćanje prijevoza je idealna stvar, ono donosi manje gužve na ulazu u vozila te brže plaćanje i u konačnici manja kašnjenja u prijevozu. "Hrvatsko tržište je spremno za razvijanje beskontaktnih rješenja za plaćanje u javnom prijevozu, jer ključni preduvjeti za to već postoje. Samo u 2018., procjenjuje se, više od 450 milijuna putnika koristilo je javni prijevoz u Hrvatskoj, od kojih je veliki dio turista, a skupa su generirali više od 7 milijardi prijeđenih kilometara", poručio je Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj.

"Nama su brzina usluge i njena dostupnost na prvome mjestu. Kao država stvaramo pretpostavke za što brže uvođenje digitalizacije usluge naplate. Stvaramo pretpostavke za što efikasniju 5G mrežu i brzi internet. Ubrzano radimo na uvođenju novog sustava naplate cestarine koji će se temeljiti na korištenju ENC uređaja i sustava prepoznavanja registarskih tablica", naglasio je državni tajnik Tomislav Mihotić.

Marko Jakopčević tvrdi da ZET puno radi na uvođenju digitalizacije naplate prijevoza. U europskim gradovima egzistira nekoliko sustava beskontaktne naplate prijevoza.

Postoji nekoliko modela uvođenja beskontaktnog kartičnog plaćanja u sustave javnog prijevoza, a svi imaju isti cilj - poboljšanje korisničkog iskustva i efikasnije upravljanje troškovima i prometom za tvrtke javnog prijevoza. Beskontaktna rješenja za plaćanje u javnom prijevozu koriste putnikovu postojeću platnu karticu ili pametni mobitel/pametni sat kao sredstvo plaćanja, a različiti modeli tih rješenja već su implementirani u Pragu, Ostravi, Brnu, Pilsneru, Beogradu i brojnim drugim gradovima.

Bolje iskustvo

Jakopčević naglašava da su u ZET-u pri kraju s izradom aplikacije za plaćanje prijevoza. Prema njegovim riječima, ZET-ov sustav za prodaju karata već je povezan sa sustavom nadzora vozila, ali i s mnogobrojnim gradskim uredima i lokalnom zajednicom što će u konačnici olakšati uvođenje beskontaktnog sustava naplate.

Jakopčević je otkrio i da je ZET napravio istraživanje o navikama kupovanja karata kod svojih korisnika. Mlađa populacija je iznimno zainteresirana za uvođenje novih, digitalnih, sustava plaćanja prijevoza. Ona starija populacija pak i dalje vjeruje papirnatoj karti i to onoj kupljenoj na ZET-ovim prodajnim mjestima, a ne na kioscima ili drugim prodajnim mjestima.