Baby boom zbog medalja: Devet mjeseci nakon hrvatskih zlata rođeno do 19 posto više djece

Dok nogometna euforija trese Hrvatsku, političari se nadaju da će pozitivna atmosfera povoljno utjecati na BDP te kod građana pobuditi optimizam. John Maynard Keynes još je početkom 20. stoljeća opisao utjecaj očekivanja na ekonomiju terminom “životinjski duhovi” (eng. animal spirits), koji predstavlja svojevrstan efekt instinkata i emocija subjekata u gospodarstvu na njihove ekonomske odluke.

Na ovom konceptu bazirano je i mjerenje pouzdanja potrošača, jednog od glavnih ekonomskih indikatora današnjice koji nagovješćuju faze poslovnog ciklusa; pad pouzdanja potrošača signalizira da je recesija pred vratima.

Rast BDP-a

Rast i pad pouzdanja potrošača usklađen je s poslovnim ciklusima. No, ekonomiste intrigira kako posve egzogeni događaji utječu na makroekonomske agregate; primjerice kako na BDP utječu prirodne katastrofe ili pak pobjeda u Svjetskom nogometnom kupu. Predsjednica je spomenula Irsku i njezin plasman u četvrtfinale 1990. godine koji je služio kao impuls za reforme. Koliko u tome ima istine? Odgovor je - vrlo malo.

Prije nekoliko godina Goldman Sachs procijenio je efekte osvajanja Svjetskog prvenstva na ekonomiju zemlje koja ga je osvojila; tržišta kapitala u zemljama pobjednicama imala su 3,4 % više prinose u mjesecu nakon osvajanja, ali su već sljedeće godine imala 4 % slabije performanse na tržištu kapitala.

BDP bi u zemljama pobjednicama rastao tek privremeno, ali bi se vrlo brzo vratio na nižu putanju rasta, kao što je slučaj u Argentini i Brazilu. Blagodati osvajanja trofeja stoga su u najboljem slučaju vrlo skromne i iznimno kratkotrajne. Međutim, postoji drugi kanal kojim jedan sretan, ali kratkotrajan, događaj može utjecati na ekonomiju - a to je odluka o stvaranju vlastitog potomstva.

Nedavno istraživanje ekonomista iz NBER-a pokazalo je da pad fertiliteta prethodi pojavi recesije jer je odluka o rađanju djeteta visoko osjetljiva na kratkoročne ekonomske izglede. Broj rođene djece u SAD-u pao je uslijed pojave financijske krize 2008. godine, no djeca rođena u prvoj polovici te godine začeta su godinu prije, i to dok su ekonomski analitičari uvjeravali javnost da kriza hipotekarnih kredita neće imati nikakav utjecaj na njihovu ekonomiju, a nezaposlenost je bila niska.

Indikator

Čini se da je stopa fertiliteta (i posljedično, stopa začeća) iznimno bitan makroekonomski indikator, čiju korisnost u predviđanju kretanja makroekonomskih agregata tek otkrivamo. No, kakav je efekt pozitivnih događaja na fertilitet, kao što su primjerice sportski uspjesi?

Istraživanja su pokazala da je u Kataloniji broj rođene djece bio 16 % veći devet mjeseci poslije uspjeha FC Barcelone u svibnju 2009. godine.

Mediji su taj događaj prozvali “Iniesta efekt”, prema nogometašu čiji je gol Barcu odveo u finale kupa UEFA-e, iako su prvotno (krivo) izvijestili da je fertilitet porastao čak 45 %.

Poigrate li se malo s podacima o mjesečnom broju rođene djece u Hrvatskoj, čak biste i odokativno mogli izvući zanimljive zaključke. Doduše, nema smisla uspoređivati porast broja rođenih iz mjeseca u mjesec jer broj začeća, pa tako i rođenja, ima sezonske varijacije. Razdioba rođenih obično je bimodalna uz dva maksimuma; u siječnju i u rujnu, što znači da su djeca češće začeta početkom ljeta ili pak za božićne i novogodišnje blagdane.

Ta činjenica ne čudi jer su upravo tada i muškarci i žene najopušteniji, oslobođeni svakodnevnog stresa te spremni “baciti se na posao”. Danska je vlada čak svojevremeno plaćala parovima putovanja za godišnji odmor kako bi povećala fertilitet.

Recesija od 1997. do 1999.

Uzimajući u obzir navedenu sezonalnost, smisla ima uspoređivati iste mjesece u dvije uzastopne godine. Tako je u ožujku 2005. godine broj rođenih bio čak 19 % viši od broja rođenih u istom mjesecu prethodne godine. Što se dogodilo u međuvremenu? Hrvatska je osvojila zlatnu medalju u rukometu na Olimpijskim igrama u Ateni točno 9 mjeseci prije nego što je porastao broj rođenih u tom mjesecu.

Isti obrazac ponavlja se i za zlatnu medalju u rukometu u Atlanti 1996. godine te za zlato 2007. godine na Svjetskom prvenstvu u vaterpolu. Utjecaj bronce na Svjetskom kupu 1998. godine puno je manje evidentan jer je razdoblje od 1997. do 1999. godine obilježeno drastičnim usporavanjem gospodarstva i u konačnici - recesijom.

Dakako, ovaj je graf tek anegdotalan i bez prave statističke analize ne možemo znati koji je efekt naših sportskih uspjeha na fertilitet i je li uopće statistički značajan, ali to i nije poanta ovoga teksta.

Istraživanje seksualnosti

Može li sportska euforija utjecati na želju za razmnožavanjem? Psihološke studije kažu da može, pogotovo zato što proverbijalno “zajedništvo” stvara jake osjećaje pripadanja i samopotvrđivanja grupe, što je posebice izraženo kod timskih sportova.

Osim toga, začeće nije uvijek racionalno; homo sapiensi se ne razmnožavaju samo kada su posve hladnokrvno iskalkulirali da im očekivani porast budućih primanja omogućava uzdržavanje potomaka, kao što primjerice postuliraju ekonomske teorije fertiliteta Garyja Beckera. Naime, nezanemariv je broj neplaniranih trudnoća, što znači da smo pri tom činu vrlo često pod utjecajem trenutačnih okolnosti, a ne vlastitog ratia.

Tome u prilog idu i podaci koje je nedavno objavila najveća pornografska stranica PornHub, koja koristi podatke o svojim korisnicima kako bi rasvijetlila ljudsku seksualnost. Veliki sportski događaji općenito uzrokuju rast konzumacije pornografskih sadržaja, ali samo prije i poslije nogometnih utakmica, dok tijekom utakmica on drastično pada.

Takva kretanja mogu ukazati na to da sportske pobjede utječu na naše hormone i seksualnu želju. Mjerenja pokazuju da onima koji pobjeđuju rastu i dopamin i testosteron utječući na njihovo ponašanje; nogometaši nakon pobjede trče po terenu, skidajući majice i urlajući. Navijači, barem se čini, svoje slavlje nastavljaju i među plahtama.