Prostor za poboljšanje

Hrvatskoj smjernice za gospodarski oporavak: Europska komisija dala četiri preporuke

Zadnja preporuka je ona za jačanje sposobnosti i učinkovitosti javne uprave
Zgrada EK u Bruxellesu
 Profimedia, Alamy

Da je normalna situacija Europska komisija bi u okviru Europskog semestra vjerojatno Hrvatskoj preporučila nastavak strukturnih reformi, pogotovo reformu mirovinskog sustava, usklađivanja plaća, boljem upravljanju javnim poduzećima i druge. Ali takve preporuke koje imaju dugoročni učinak ne bi u ovom trenutku imale previše smisla jer je u cijeloj EU, pa i u svijetu, glavni prioritet suočavanja s pandemijom i posljedicama koje ona ostavlja.

Zato su i preporuke koje je Europska komisija objavila jučer uglavnom povezane uz oporavak od krize, ne samo za Hrvatsku već i za sve države članice jer kriza nije niti jednu državu poštedjela. Komisija je za Hrvatsku izdala četiri preporuke.

Prva se odnosi na potrebu poduzimanja svih nužnih mjera za učinkovito suzbijanje pandemije kao i potpora gospodarstvu i oporavku u skladu s fleksibilnijim pravilima o državnim potporama koje je Komisija usvojila kao jednu od prvih mjera na početku krize. Hrvatska bi, kada to ekonomski uvjeti budu dopuštali, trebala nastavi s fiskalnom politikom s ciljem postizanja fiskalne ravnoteže i održivost duga u srednjem roku te da istodobno pojača investicije. Uz to trebala bi pojačati otpornost zdravstvenog sustava i promicati uravnoteženu zemljopisnu distribuciju zdravstvenih usluga.

Preporučuje se također tješnja suradnja između svih razina uprave te investicije u e-zdravlje. Komisija navodi da postoji prostor za poboljšanje u podjeli odgovornosti između vlade i županija u pogledu zdravstvene skrbi. Vlada mora pokrivati dugove bolnica, a istodobno ima ograničeni utjecaj na upravljanje tim bolnicama, kaže se u dokumentu Komisiju.

U drugoj preporuci se traže mjere za jačanje tržišta rada, adekvatnije naknade za nezaposlene, sheme minimalnog dohotka, povećanje dostupnosti digitalne infrastrukture i usluga kao i promicati stjecanje vještina. Komisija smatra da Hrvatska treba popraviti pouzdanost internetske povezanosti jer kućanstva nemaju pristup širokopojasnom internet. To je poseban problem u ruralnim područjima što dovodi u težu situaciju učenike i student iz tih područja tijekom nastave na daljinu.

Treća preporuka Hrvatskoj se odnosi na mjere za osiguranje likvidnosti malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih osoba. Treba dalje smanjiti parafiskalne namete i ograničiti i regulirati tržište roba i usluga. Potrebno je i što prije pokrenuti zrele investicijske projekte, poticati privatna ulaganja kako bi se ubrzao gospodarski oporavak. Investicije bi trebale biti usmjerene u zelenu i digitalnu tranziciju, posebice na ekološku infrastrukturu, održivi gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije i brze širokopojasne mreže, što su i prioriteti na razini Europske unije.

Zadnja preporuka je ona za jačanje sposobnosti i učinkovitosti javne uprave u izradi i provedbi javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini te potrebu poboljšanja učinkovitosti pravosudnog sustava. Ove preporuke su smjernice koje bi Hrvatska trebala slijediti u daljem postupnu reformi i jačanja otpornosti svog gospodarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 09:24