”Proveli smo anketu sa šefovima gradskih četvrti i mjesnih odbora o mogućim lokacijama za projekte”, rekli su iz Grada Zagreba

 Damir Krajac/Cropix
URBANA AGENDA EU

Zagrebu je cilj da bude što zeleniji grad, a Split želi digitalnu tranziciju

Razvoj urbanih područja imat će glavni utjecaj na budući održivi razvoj Europske unije i njezinih građana
Piše: Goran PenićObjavljeno: 29. prosinac 2021. 13:00

Europska unija jedno je od najurbanijih područja svijeta. Danas više od 70 posto europskog stanovništva živi u urbanom području, a UN očekuje da će do 2050. taj postotak dosegnuti 80 posto. Razvoj urbanih područja imat će glavni utjecaj na budući održivi razvoj EU i njezinih građana jer je trenutno 73 posto svih radnih mjesta i 80 posto visokoobrazovanih u dobi od 25 do 64 godine nastanjeno u europskim većim i manjim gradovima i prigradskim područjima. Urbana su područja, međutim, isto tako i mjesta gdje su koncentrirani izazovi, kao što su segregacija, nezaposlenost i siromaštvo. Ona stoga imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Europe 2020. i u rješavanju njezinih najhitnijih izazova. Zato je 2016. pod predsjedanjem Nizozemske s Vijećem EU sklopljen Amsterdamski sporazum o uspostavljanu Urbane agende za EU koja teži uključivanju urbanih nadležnih tijela u postizanje boljeg pravnog uređenja, financiranja i znanja. Ona bi trebala definirati politiku urbanog razvoja EU, a u njezinoj izradi sudjeluju države članice i partnerske države, gradovi EU, različiti stručnjaci i nadležna tijela Europske komisije i Europskog parlamenta.

Određeno je 12 prioritetnih tema, a to su uključivanje migranata i izbjeglica, kakvoća zraka, urbano siromaštvo, stanovanje, kružno gospodarstvo, poslovi i vještine u lokalnom gospodarstvu, klimatska prilagodba, energetska tranzicija, održivo korištenje zemljišta i rješenja utemeljena na prirodi, urbana mobilnost, digitalna tranzicija te inovativna i odgovorna javna nabava.

U izradu ili primjenu Agende uključila su se i dva najveća hrvatska grada, Zagreb i Split. Grad Zagreb član je radne skupine EU za urbani razvoj, a Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada sudjelovao je kao partner u radu partnerstva Urbane agende za održivo upravljanje prostorom i rješenja utemeljena na prirodi. Tijekom 2018. partnerstvo je izradilo akcijski plan, koji se sastoji od devet akcija, a Grad je bio voditelj izrade i implementacije akcije za bolje financiranje za prirodna rješenja i uz grad Lile voditelj akcije za identifikaciju i upravljanje neadekvatno iskorištenim gradskim prostorom.

Provedena anketa

U okviru tog cilja pokušavaju se pronaći rješenja i za mnoga aktualna pitanja za područje Zagreba, kao što su upravljanje širenjem grada, promicanje održivog upravljanja prostorom, podrška transformaciji, obnovi i regeneraciji gradskih područja i revitalizacija brownfield područja, visokokvalitetne zgrade i javni prostori, zaštita i promicanje urbanih zelenih površina i prirodnih rješenja. U okviru toga, kažu u Gradu, počela je izrada programa primjene rješenja utemeljenih na prirodi, čiji je cilj sustavno ozelenjivanje grada i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.

- Izrađen je priručnik, provedena je i anketa s ciljem prikupljanja prijedloga predstavnika gradskih četvrti i mjesnih odbora o mogućim lokacijama za implementaciju projekata, čije rezultate upravo obrađujemo i nakon kojih bi trebala slijediti izrada akcijskog plana, implementacija pilot-projekata te implementacija većeg broja konkretnih projekata. Vezano uz pilot-projekte, izrađeno je idejno rješenje s mogućnostima primjene rješenja utemeljenih na prirodi na prometnom terminalu Remiza Trešnjevka - poručuju iz Grada.

Grad Split dvije godine je aktivno sudjelovao u radu partnerstva za digitalnu tranziciju. U okviru toga razvio se akcijski plan za rješavanje utjecaja digitalne transformacije u gradovima. Akcijski plan fokusira se na utjecaj tehnologije na društvo i to kako se gradovi mogu nositi s trenutnim i budućim izazovima, vezano za urbanizaciju, održivost i otpornost gradova budućnosti. Pripremljen je dokument "Digitalne usluge za Europu".

Split je od srpnja 2020. član mreže "Intelligent Cities Challenge", inicijative Europske komisije koja okuplja 130 gradova kako bi naprednim tehnologijama postigla inteligentan, društveno odgovoran i održiv rast.

U okviru ove inicijative Split je identificirao dva rješenja koja su tematski vezana za digitalnu tranziciju u okviru Urbane agende. Razvoj digitalne Split Smart City Platforme projekt je izrade mobilne aplikacije i web sučelja Split Smart City Suite te komunikacijske sabirnice koja će omogućiti razmjenu informacija između pružatelja servisa i usluga te centralnog sustava Smart City Split.

Dostupne informacije

- Projekt digitalne transformacije usluga i servisa preduvjet je za objedinjavanje svih digitalnih usluga gradskih službi koje koriste proračunski i izvanproračunski korisnici te poduzeća u vlasništvu Grada. Građanima i drugim zainteresiranim stranama platforma će omogućiti olakšanu i bržu komunikaciju s javnim službama, podmirivanje financijskih obveza za aktivirane usluge, kao i lakši dolazak do podataka i informacija dostupnim putem e-Usluga - pojašnjavaju u Gradu Splitu.

Drugi je projekt mapiranje solarnog potencijala krovova grada u okviru projekta nadogradnje geografsko-informacijskog sustava (GIS). Posebnost nadogradnje GIS-a jest što će se putem specijaliziranog javnog web portala omogućiti svim građanima besplatan pristup u elementarne funkcionalnosti tog sustava, a strateškim partnerima poput telekoma bit će omogućen pristup svim funkcionalnostima putem korisničkog imena i lozinke.

- Strateško opredjeljenje Grada Splita prema digitalnoj kao i zelenoj tranziciji i održivom razvoju očituje se kroz pripremu Strategije razvoja Splita pametnog grada do 2030., čija je priprema u tijeku, a čiji se završetak očekuje u prvom kvartalu 2022. Grad se priključio i programu Zeleni gradovi Europske banke za obnovu i razvoj. Ključni dio programa čini izrada akcijskog plana za zeleni grad, s ciljem rješavanja niza izazova na području zaštite okoliša, voda, zraka, tla te sprečavanja klimatskih promjena - pojašnjavaju.

NEJASNOĆE

Kao zapreke gradovi ističu nedostatak financijske podloge

Mogućnost za financiranje projekata Grad Zagreb vidi kroz program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima Ministarstva graditeljstva, čije se usvajanje očekuje do kraja godine. Očekivana financijska omotnica veća je od 600 milijuna eura. A dva najvažnija razvojna dokumenta Grada, budući Plan razvoja za razdoblje 2021. do 2027. i Urbana aglomeracija Zagreb, tematski su u potpunosti komplementarni s Urbanom agendom.

Kao zapreke u provedbi Urbane agende, Zagreb i Split navode nedostatak financijske podloge, administriranje i nejasnoće oko toga kako bi se rješenja trebala implementirati.

- Akcijski planovi i rješenja identificirane od strane partnerstva trebali bi biti podloga za razrade novih EU direktiva i politika. Nažalost, do danas nije jasno definiran završetak tog procesa, odnosno nije poznato na koji način bi EU trebala usvojiti predložena rješenja i implementirati ih u nove politike i direktive, a sama partnerstva nisu bila financirana od strane Europske komisije i predstavljala su trošak uključenih gradova, što će se, nadamo se, promijeniti u budućnosti - kažu u Zagrebu.

Split kao jednu od zapreka u provedbi navodi veoma zahtjevnu administraciju projekata koji su financirani EU sredstvima, a što uključuje pripremu detaljnih izvještaja, dostavljanje dodatnih objašnjenja na pitanja kontrolnih tijela u cilju odobravanja bespovratnih sredstava.

Linker
17. svibanj 2022 18:36