OSIGURANI NOVAC

Podaci koji ohrabruju: Čabar najviše izdvaja za potpore tvrtkama i obrtima

Među pet najizdašnijih sredina po izdvajanjima za privatni gospodarski sektor "per capita" su i Opatija, Valpovo, Pula i Pleternica

OPG Pintar iz Čabra

 Bruno Konjevic/Cropix/Cropix

Trećina od ukupno 128 gradova u našoj zemlji povećala je u 2020. proračunske subvencije, potpore i druga davanja za tvrtke i obrte u privatnom sektoru, pokazalo je istraživanje portala Gradonačelnik.hr koje se temelji na podacima Financijske agencije o konsolidiranim proračunima gradova.

Najveći dio gradova, prema istome izvoru, preklani je za tvrtke i obrte izvan javnog sektora izdvajao između jedan i tri posto ukupnog gradskog proračuna, ali postoje i iznimke sa znatno većim proračunskim postotkom transfera privatnim tvrtkama od prosjeka. Riječ je, u prvome redu, o Čabru u Primorsko-goranskoj županiji koji za potpore privatnim tvrtkama odvaja 12,94 posto svog proračuna, a kad se rang-lista hrvatskih gradova s najvećim potporama nejavnom gospodarskom sektoru sagleda kroz kriterij "per capita", opet je prvi Čabar s iznosom proračunskih izdvajanja od 531 kunu po stanovniku.

Privatni sektor

Među pet najizdašnijih sredina po izdvajanjima za privatni gospodarski sektor "per capita" su i Opatija (Primorsko-goranska županija), Valpovo (Osječko-baranjska), Pula i Pleternica u Požeško-slavonskoj županiji. Kada se gradovi poredaju s obzirom na visinu proračunskog udjela koji ide tvrtkama i obrtima u privatnom sektoru, među prvih pet, uz Čabar, Valpovo (3,94 posto proračuna usmjerenih u gospodarstvo izvan javnog sektora) i Pleternicu (3,36 posto) su i Prelog u Međimurskoj te Novska u Sisačko-moslavačkoj županiji koji izdvajaju po 2,78 posto iz svog proračuna za privatni gospodarski sektor.

U odnosu na 2019., preklani je proračunski "paket" za subvencije privatnim tvrtkama najviše povećao Osijek, za 6,5 milijuna kuna. Kvintet gradova s najvećim proračunskim skokom kad govorimo o izdvajanjima za nejavni gospodarski sektor zatvaraju Opatija (2,2 milijuna), Samobor (1,5 milijun), Vukovar (1,2 milijuna) i Požega koja ima međugodišnji rast izdvajanja za nejavni gospodarski sektor od milijun kuna.

Kad se međugodišnji rast izdvajanja gradova za tvrtke bez javnog (su)vlasništva iskaže u postocima, na prvome je mjestu Garešnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sa stopom rasta od 241 posto, dosegnuvši u 2020. iznos subvencija i potpora tvrtkama od 703.000 kuna. Iza Garešnice slijedi Sveti Ivan Zelina (208 posto) u Zagrebačkoj županiji, a Osijek je sa spomenutim proračunskim povećanjem od 6,5 milijuna kuna treći, sa stopom rasta od 162 posto. U pet najboljih gradskih sredina po međugodišnjoj stopi rasta subvencija i potpora privatnim tvrtkama su i Metković (146 posto) u Dubrovačko-neretvanskoj te Senj u Ličko-senjskoj županiji koji je u 2020. privatnom gospodarskom sektoru usmjerio milijun kuna, ostvarivši stopu rasta od 112 posto.

Osigurani novac

Povećanje izdvajanja iz proračuna hrvatskih gradova za subvencije, potpore, očuvanja radnih mjesta i za druge provedbene mjere pomoći tvrtkama iz privatnog sektora u 2020. jednim je dijelom posljedica krize koju je gospodarstvo te godine prolazilo zbog epidemije koronavirusa i posljedično lockdowna. Posebno je ta pomoć, kako u osvrtu na rast izdvajanja lokalnih proračuna za privatni sektor u gospodarstvu upozorava zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ), bila važna za tvrtke u turističkom sektoru.

- Turizam i s turizmom povezane djelatnosti izravno su bili pogođeni posljedicama društvenog zatvaranja, a makroekonomski pokazatelji signalizirali su početak još jedne gospodarske krize. U takvim okolnostima jedinice lokalne i područne samouprave promptno su odgovorile različitim paketima ciljanih gospodarskih mjera koje su poduzetnicima olakšale da u izazovnim trenucima održe likvidnost i poslovanje stabilnim - istaknuo nam je Sokol. Iz lepeze mjera pomoći lokalne samouprave gospodarstvu naš sugovornik izdvaja, među ostalim, oslobađanje od plaćanja raznih davanja, poput poreza na korištenje javnih površina, odgode i oslobađanja plaćanja komunalne naknade te plaćanja naknade za koncesijska odobrenja ili pak mjera jednokratne pomoći.

- Takve su mjere gradova nadopunjavale sveobuhvatne Vladine mjere, od kojih je posebno važna ona za očuvanje radnih mjesta. Kao rezultat navedenog danas imamo stabilno gospodarsko okruženje s tendencijom povratka na pretpandemijsko razdoblje. Ohrabruju stoga podaci o povećanim izdvajanjima u jedinicama lokalne samouprave - zaključuje Sokol.

Na pitanje kako se mogu povećati proračunska izdvajanja gradova za privatni gospodarski sektor, Sokol skreće pozornost na osigurani novac u Kohezijskom fondu Europske unije za jačanje lokalnog gospodarstva, zaštitu okoliša, energetsku tranziciju i učinkovitost te obnovljive izvore energije.

- Budući da gradovi imaju važne investicijske potrebe, kohezijskim sredstvima gradovi mogu jačati lokalno gospodarstvo ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupirati poslovnu konkurentnost, digitalizaciju i razvoj vještina za pametnu specijalizaciju - napominje eurozastupnik iz redova HDZ-a. Kao primjer potpore sredinama EU koje su najviše pogođene energetskom tranzicijom, Sokol navodi 187 milijuna eura osiguranih u Fondu za pravednu tranziciju, koji stoje na raspolaganju Istarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Energetska tranzicija

Nova je prilika za naše gradove, ističe Sokol, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), na temelju kojeg Hrvatska na raspolaganju ima bespovratna sredstva u iznosu od 47,5 milijardi kuna, a od navedenog iznosa, napominje, privatnom sektoru izravno ide više od 30 posto sredstava.

- Investicijama u infrastrukturu angažiraju i brojna poduzeća, primjerice, kao izvođači radova, pa je zapravo korist za privatni sektor još i veća - ocjenjuje sugovornik iz EP-a.

Da povećanje proračunskih izdvajanja za gospodarstvo izvan javnog sektora itekako ide usporedo s pojačavanjem priljeva novca iz fondova Europske unije pokazuju i podaci Gradonačelnika.hr da je šest gradova, kad se 2020. usporedi sa 2017., ostvarilo stope rasta u potporama privatnim tvrtkama veće od 500 posto. Riječ je o Oroslavju u Krapinsko-zagorskoj županiji, Prelogu, Osijeku, Slatini u Virovitičko-podravskoj županiji, Novskoj i Čabru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 02:43