PRIORITET U 2022.

Parlament EU odobrio dodatnih 8 mil. eura za mlade i program Erasmus

Sljedeća godina bit će posvećena problemima s kojima se suočavaju mladi zbog posljedica pandemije koronavirusa

Na plenarnoj sjednici Europski parlament izglasao da 2022. godina bude godina mladih

 Vlado Kos/Cropix

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bila je najavila kako će Europska komisija predložiti da 2022. bude proglašena Europskom godinom mladih, što je na plenarnoj sjednici Europski parlament podržao sa 604 glasa za, 25 protiv, dok je 68 zastupnika bilo suzdržano. Pandemija koronavirusa posebno je negativno utjecala na mlade zbog čega će sljedeća godina biti posvećena problemima s kojima se suočavaju, od uskraćivanja obrazovanja do porasta problema s mentalnim zdravljem, upozorili su europarlamentarci u raspravi.

Zastupnici su u tu svrhu odobrili dodatnih 8 milijuna eura za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, a ostala sredstva osigurat će se i iz drugih projekata i instrumenata EU-a.

Maria Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, zastupnicima je rekla kako "kontekst i duh" Europske godine mladih "definira slušanje, uključivanje, podršku". Povjerenica je navela kako, primjerice, po istraživanju od listopada na Europskom portalu za mlade "gotovo 60% ispitanika želi da klimatske promjene budu vruća tema ove godine".

Na tu je temu bila održana panel rasprava "Cirkularna ekonomija, obnovljivi izvori energije i ekonomska neovisnost" u Splitu na kojoj je zaključeno kako je potrebno osvijestiti javnost i educirati mlade o obnovljivim izvorima energije kako bi mogli provoditi zelenu tranziciju.

Rasprava s fokusom na zelenu tranziciju otoka održana je u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Splitu i Europe Direct Split s podrškom Europskog dokumentacijskog centra u Splitu.

Edukacija

Maja Jurišić, predsjednica građanske inicijative "Pokret otoka", koja posljednjih godina radi na informiranju i podizanju svijesti otočana o zelenoj ekonomiji i obnovljivim izvorima energije, rekla je kako se nada da će studenti Ekonomskog fakulteta, "zajašiti na valu promjena i kreirati nove poslove, ne samo u energetici"."Mladi će postati stručnjaci u područjima koja trenutno još ne postoje i to im je velika konkurentna prednost. Što je prije spoznaju, prije će se ostvariti na tom području", rekla je.

Predsjednik Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske Aljoša Pleić kazao je da će "mladi kao nova generacija provoditi najveće promjene u tranziciji iz potrošačke prema cirkularnoj ekonomiji". U Europskoj godini mladih će se "mijenjati paradigma" tako što će EU "u svom političkom djelovanju sustavno uzimati perspektivu mladih i davati konkretne odgovore na njihovu viziju", najavila je povjerenica Gabriel u Europskom parlamentu.

Sabine Verheyen, zastupnica kluba Europske pučke stranke (EPP) i predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje, otvarajući raspravu u Parlamentu, istaknula je kako su mladi jedna od skupina koju je pandemija najviše pogodila jer im je onemogućila napredak i razvitak.

"Mladi ljudi iz solidarnosti su prihvatili i podržali ograničenja nametnuta zbog pandemije koronavirusa, sada je došlo vrijeme da oni budu u središtu naše pažnje i drago mi je što će 2022. biti posvećena upravo njima" izjavila je Verheyen.

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, također članica Odbora za kulturu i obrazovanje, ocijenila je za Hinu da je "ova generacija mladih nažalost postala izgubljena generacija". "To mi ne želimo i mislimo da je vrijeme da se mlade stavi u fokus", rekla je.

Mentalno zdravlje

"Sve je veći jaz između bogatih i siromašnih, posebice je to očito u području obrazovanja", kazala je Zovko i napomenula da si "obitelji s više djece i manjim prihodima ne mogu priuštiti jednaku kvalitetu obrazovanja kao i oni imućniji".

U raspravi je sudjelovao i Predrag Fred Matić iz skupine S&D koji je izjavio je kako mu je drago što će mladi EU-a dobiti priliku postati politički prioritet, a kolege je pozvao da se suzdrže od floskula.

Po istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu na temu pogleda učenika na pandemiju, na znatan broj njih javnozdravstvena kriza je imala negativan utjecaj. Prilikom istraživanja čak 43,9% maturanata je reklo kako je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovu pripremljenost za uspješno studiranje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 19:25