Za Hrvatsku je najvažnija ruta preko zapadnog Balkana, koja ide preko BiH do naših granica

 Ranko Suvar/Cropix
MIGRACIJE

Ove godine 40% manje ilegalnih prelazaka preko hrvatske granice

Europski parlament objavio je sažetak istraživanja o migrantskim tokovima u EU za 2020. kad je broj migranata globalno pao
Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 29. prosinac 2021. 15:00

Britanski i francuski dužnosnici okrivljavali su se međusobno 25. studenoga nakon što se 27 migranata utopilo u kanalu La Manche u pokušaju da se dokopaju Britanije u najgoroj nesreći u kojoj su stradali migranti, a dogodila se u kanalu između Francuske i Britanije.

Dan kasnije tuniska ratna mornarica spasila je iz prevrnutog čamca u blizini vlastite obale gotovo 500 migranata koji su isplovili iz Libije, priopćilo je ministarstvo obrane.

"Ophodnja uz pomoć mornarice i obalne straže u petak je u zoru spasila 487 ilegalnih migranata iz arapskih, azijskih i afričkih zemalja", objavilo je ministarstvo.

Deset ilegalnih turskih migranata zaustavljeno je u srijedu, 16. prosinca, u pokušaju nezakonitog ulaska u Republiku Hrvatsku kraj Metkovića, u vozilima kojima su upravljala dva državljanina BiH, izvijestila je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska.

Pritisak ne prestaje

Stanje nije ni na koji način usporedivo s velikom krizom 2015./2016. godine kad je u EU ušlo oko milijun migranata. Potvrđuje se ipak da migrantski pritisak ne prestaje. Europski parlament objavio je u lipnju ove godine sažetak istraživanja o migrantskim tokovima u EU, koje se odnosi na 2020. godinu, kad je broj migranata na globalnoj razini pao zbog snažnog pritiska javnozdravstvene krize. Istraživanje potvrđuje postojanje četiri ključne migrantske ruke za ulazak ilegalnih migranata u EU.

Zapadnomediteranska prije svega je fokusirana na Maroko kao zemlju iz koje se migranti pokušavaju prebaciti u Španjolsku. Srednjomediteranska kao polazišne točke ima Libiju i Egipat, a ciljana lokacija prije svega je Italija iz koje se zatim nastoje prebaciti prema zapadnim zemljama. Njemačka je i dalje željena lokacija, a visoko je na popisu i Švedska.

Istočnomediteranska ruta ide preko Turske prema Grčkoj, ali su na udaru Cipar i Bugarska. Za Hrvatsku je najvažnija zapadnobalkanska ruta koja ide preko BiH do naših granica s ciljem da se prijeđe u Sloveniju i zatim prema Austriji. U izvješću Europskog parlamenta navodi se da je preko te ruke prošle godine zabilježeno 26.918 pokušaja ilegalnog prijelaza od ukupno 125.110.

Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granice pri hrvatskom MUP-u, izjavio je 10. prosinca da je granična policija zabilježila oko 16.000 ilegalnih prelazaka granice u prvih 11 mjeseci ove godine, što je pad za 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istovjetan trend se bilježi na cijeloj ruti, dakle i u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini jer se "ruta mijenja".

- Ruta se malo skratila, ali se, nažalost, preusmjerila preko Rumunjske na Mađarsku i Austriju, ili preko Srbije na Mađarsku, a logično je da migranti idu tamo gdje im je lakše - rekao je Ničeno.

Granična policija

Istraživanje Europskog parlamenta osvijestilo je snažan porast migrantskog pritiska preko zapadnoafričke rute u prošlog godini: riječ je o devet puta većem broju ilegalnih migranta u odnosu na 2019. godinu. Što se tumači povećanjem broja migranta iz subsaharskih zemalja koji se, zbog problema na koje nailaze u Libiji i Egiptu - zlostavljanje, brojne pogibije tijekom prelaska Mediterana - okreću prema tom smjeru jer Španjolska ima dvije eksklave u Maroku, Ceuta i Melilla, gdje se moguće probiti u EU bez prelaska mora.

Lani su život na navedene četiri rute izgubila 2834 migranta. Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije, nekoliko je puta izjavila da je cilj EK-a u ovom mandatu uspostaviti sustav upravljanih migracija koje bi pomogle Uniji jer sve članice imaju problema s demografijom zbog pada prirodnog prirasta.

Europski parlament je zatražio od Komisije da u nadolazeći zakonodavni akt o zakonitim migracijama uvrsti odredbe i za niže kvalificirane radnike migrante, studente i startup poduzetnike jer bi "uvođenje novih zakonitih kanala za ulazak migranata u Uniju radi rada moglo dovesti do godišnje dobiti BDP-a u iznosu do 37,6 milijardi".

Linker
17. svibanj 2022 15:14