Općina Draž smještena je u krajnjem sjeveroistočnom džepu istočne Hrvatske, kao jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja se nalazi na granici s dvije države: na sjeveru s Mađarskom, a na istoku sa Srbijom. Čini je šest naselja. Osim Draža, tu su još i Batina, Duboševica, Gajić, Podolje i Topolje. Jedna je to od hrvatskih općina u kojima se možda i najviše osjeti odljev stanovnika. Naime, još prije 20 godina, na popisu stanovništva 2001., u toj je općini živjelo 3356 stanovnika, a onda je 2011. taj broj pao na njih 2767. Procjene DZS-a kažu da u općini Draž trenutačno žive 1903 stanovnika, što je u odnosu na 2011. pad od čak 31 posto.
- Iskreno, mislim da je to objektivna procjena. I mi s nestrpljenjem čekamo rezultate novog popisa i ako nas bude 2000, bit će dobro - kaže nam Stipan Šašlin, HDZ-ovac koji u četvrtome mandatu upravlja tom baranjskom općinom. Od ove je godine i saborski zastupnik. Očito je da onima koji izlaze na izbore njegov rad nije sporan.
Jedinice ili jedinci
- Činimo sve što je u našoj moći da zadržimo ljude, ali to nije lako ni u urbanim sredinama. No, kod nas je situacija još specifičnija nego drugdje, pri čemu mislim na cijelu Baranju. Naime, odljev stanovništva u ovom kraju nije priča koja traje posljednjih deset, 20 godina, nego 100 godina. Još od kraja Prvoga svjetskog rata tu se bilježi stalni pad broja stanovnika. Pa, samo Draž je nekada imao 2000 stanovnika, a 2011. nas je popisano 505. Razlog? Ovdje se uvijek rađalo malo djece. Ljudi u ovim našim šokačkim selima uglavnom su uvijek živjeli od poljoprivrede, ali nisu to bila velika imanja, u prosjeku deset jutara. I onda su računali - ako imamo troje djece i podijelimo im tih deset jutara, sve ćemo ih učiniti siromasima, pa je većina obitelji imala jedno dijete. Tako je bilo i u vrijeme kada sam se ja rodio. Naša je obitelj bila jedna od rijetkih u kojima nas je bilo dvoje. Većinom su to bile jedinice ili jedinci, neki su se u međuvremenu udali ili oženili i otišli, a mnogi nisu niti ušli u brak nego su ostali samci. I to nam sada stiže na naplatu - iznio nam je Šašlin svoju teoriju, želeći je potkrijepiti i podatkom da su se od ulaska Hrvatske u EU "iz Draža odselile samo tri obitelji, a nešto više iz Batine, no to nisu neke velike brojke."
Što, pak, Šašlin čini da zadrži svoje sumještane?
- Prvenstveno smo usmjereni na djecu i mlade jer želimo da ih ima što više i da ostanu, ali na kraju je uvijek izbor na njima, odnosno na roditeljima. Za svako novorođeno dijete već petu godinu uzastopno isplaćujemo 7500 kuna. Dosad smo to isplatili 51 put, a najviše ove godine, za 14 djece. I tu vidimo da se rađa malo djece. Zatim, imamo besplatni vrtić za svu djecu koja ga pohađaju, trenutačno njih 21. Učenicima u osnovnoj školi, a ima ih 142, kupujemo udžbenike, bilježnice i radne materijale. Sva djeca u školi imaju besplatnu prehranu, što sufinanciramo u suradnji s Osječko-baranjskom županijom. Također, učenicima i studentima u 100-postotnom iznosu plaćamo prijevoznu kartu i sufinanciramo smještaj u domovima, a svaki student koji upiše drugu i svaku sljedeću godinu studija ostvaruje pravo na 1000 kuna mjesečne stipendije. Trenutačno je prima njih 17, što je porast u odnosu na prijašnje godine kada smo imali samo četiri-pet studenata - rekao je Šašlin koji ipak vjeruje da taj kraj ima perspektivu. Svjestan je da će se na području općine teško dogoditi neki gospodarski bum, prvenstveno zbog nepovoljnog prometnog položaja, no nade polaže u kontinentalni turizam. Na području općine imaju 60 kreveta, ali nedostaje im motel ili manji hotel. Zato su nakon uređenja plaže na Topoljskom Dunavcu, gdje se nalazi i Veslački klub Baranja, krenuli u rješavanje dokumentacije za gradnju veslačkog centra s restoranom i desetak bungalova na vodi, kao sojenice, staze za veslanje, pecaroške staze...
- To bismo elektrobrodom povezali s plažom u Topolju na Puškašu, koja je udaljena četiri-pet kilometara. Vidimo da je to zanimljivo jer je u posljednje dvije godine desetak ljudi iz Zagreba, Njemačke... kupilo stare kuće u Dražu koje sada preuređuju ili grade nove, kao kuće za odmor - optimistično priča Šašlin dok završavamo naš razgovor stojeći ispred zgrade Općine, pokraj oglasne ploče na kojoj je i jedan letak kojim se poziva žene zainteresirane za posao njegovateljica u Njemačkoj.
Takvih je oglasa puna Hrvatska, pa ne zaostaje ni Ilok, krajnja istočna točka Hrvatske, srijemski gradić na granici sa Srbijom, nekada bogati kraj, koji danas mašta o nekim novim, boljim vremenima koja nikako da dođu. I Ilok je u posljednjih deset godina, prema procjenama DZS-a, izgubio puno stanovnika, čak četvrtinu, pa se svi boje što će zapravo reći popis stanovništva. Prekrasan je to gradić, s bogatom povijesti, divnom kulturnom i arhitekturnom baštinom, okružen plodnim i bogatim vinogradima, ali s manjkom ljudi.
Proizvodnja vina danas je najvažnija i gotovo jedina ozbiljna gospodarska grana, zahvaljujući vrhunskim Iločkim podrumima i nekolicini sjajnih manjih vinarija. Ostalo je nešto malo tekstilne industrije, ali manjak radnih mjesta i slabije plaće brojne su Iločane nagnali na odlazak iz grada i države. Prije četiri godina neslavni je hit u našim medijima bila reportaža DW-a iz Iloka, grada u kojem se više ne mogu kupiti ni cipele jer je i posljednja trgovina obuće zatvorena. Ni danas nije puno bolje, osim što se u međuvremenu otvorila jedna trgovina s tekstilnom robom, ali građani i dalje većinu "špeceraja", pa i kupnju drugih artikala obavljaju u susjednoj vojvođanskoj Bačkoj Palanci koju od Iloka dijeli cestovni most. Tamo je ipak jeftinije.
Zapošljavanje
Gradonačelnica je i dalje Marina Budimir, jedna od rijetkih koji su išli obrnutim smjerom. U mladosti se odselila iz Iloka u Austriju, a onda prije osam godina odlučila na potpuni zaokret. Zatvorila je liječničku ordinaciju koju je imala u Linzu te se sa suprugom i dvojicom sinova vratila u rodni grad, a već 2017. kao nezavisna kandidatkinja pobijedila HDZ i preuzela dužnost gradonačelnice. U međuvremenu su je sve stranke pokušale srušiti, ali nisu uspjele ni na izvanrednim, ni na redovnim izborima i danas joj teče drugi mandat. O aktualnom trenutku Iloka, prvenstveno demografskom, htjeli smo i s njom porazgovarati, ali nam se ispričala neodgodivim obvezama i uputila na web stranicu Grada gdje su, kako je rekla, navedene sve mjere koje gradska uprava poduzima kako bi potaknula ljude na ostanak, povratak, dolazak... Spominju se tamo i projekti u suradnji s državom kao što su "Zaželi" te zapošljavanje na javnim radovima, pri čemu su oba projekta zaposlila 63 osobe.
Povisili su i naknadu za novorođenu djecu, koja sada iznosi 6000 kuna do trećeg djeteta te 15.000 kuna za četvrto i svako sljedeće dijete, a novac se isplaćuje tijekom tri godine u jednakim ratama. Tako je u prvih šest mjeseci novac isplaćen za 16 novorođenčadi, odnosno za ukupno 46 djece kada se uračunaju već spomenute godišnje rate za djecu rođenu prijašnjih godina. Dojilje nagrađuju bonom od 300 kuna, a dječji vrtić sufinanciraju, s tim da je za drugo dijete popust 50 posto, a za treće i svako sljedeće usluga je besplatna.
Ove su godine sufinancirali i kupnju laptopa petašima, osnovnoškolcima kupuju radne bilježnice, a roditelji srednjoškolaca za prijevoz moraju mjesečno izdvojiti 100 kuna jer ostatak sufinanciraju država, Čazmatrans, Vukovarsko-srijemska županija i Grad. Studenti se stipendiraju sa 7000 kuna, a srednjoškolci s uspjehom 5,0 dobivaju 1000 kuna. Ilok ima i mjeru sufinanciranja kupnje prve nekretnine mladim obiteljima u iznosu od 20.000 kuna. Puno se očekuje od poslovne zone u kojoj se radi infrastruktura, a za jednu je parcelu zaključen ugovor.
No, hoće li sve to biti dovoljno pitanje je na koje nitko nema odgovor. Hoće li se iz Iloka nastaviti iseljavanje ili će se nekim čudom dogoditi obrnuto pa da se, poput aktualne gradonačelnice koja se vratila ili poljskog bračnog para Hanus koji se ovdje doselio, pokrenuo proizvodnju vina i otvorio tvrtku za izvoz iločkog vina u Poljsku, ljudi u Ilok počnu useljavati, pokazat će vrijeme koje je pred nama.
- U Europskom parlamentu redovito ističem da su dramatične demografske promjene u najvećem dijelu kontinenta najzanemareniji europski izazov, koji već sada izravno utječe na mnoge aspekte svakodnevnog života i rada, osobito u najpogođenijim regijama. Europsko stanovništvo rapidno pada u udjelu ukupne svjetske populacije i za razliku od 1960. kada je iznosio gotovo 14 posto, danas taj udio iznosi samo 6,9 posto, uz predviđanja još većeg pada i uz depopulaciju osobito ruralnih krajeva. Suočavanje s demografskim promjenama prvi je put i dio portfelja Europske komisije za što je zadužena potpredsjednica Dubravka Šuica. Nema jednostavnih rješenja, ali negativne demografske trendove Europa više ne smije ignorirati. Važan korak trebao bi biti i da se kroz europski proračun još jasnije prepozna da je radi kohezije i prave ravnopravnosti potrebno europskim instrumentima još snažnije podržati demografski ugrožene dijelove Europe.
Ugovor o funkcioniranju Europske unije izričito naglašava da se posebna pozornost poklanja regijama koje su izložene ozbiljnim demografskim teškoćama i područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom. Za Hrvatsku je ključno, uz pametno korištenje europskih fondova za osnaživanje gospodarstva i stvaranje boljih uvjeta za život u svim dijelovima Hrvatske, nastaviti razvijati sveobuhvatne mjere obiteljske i demografske politike - rekao je zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP), potpredsjednik Međuskupine za demografske izazove, ravnotežu obiteljskog i poslovnog života i tranzicije mladih te glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun.
Europski izazov
Da nitko se u vladajućoj strukturi sustavno ne bavi pitanjem demografije smatra zastupnik Europskog parlamenta Predrag Fred Matić (SDP/S&D).
- Svi znamo da su za preokretanje negativnog trenda nužne sustavne politike poput stambenih politika, obiteljske politike, suzbijanje siromaštva i otvaranje novih radnih mjesta koja su pošteno vrednovana i plaćena. Rješenje, naravno, nije u populističkim jednokratnim financijskim potporama i slično, nego u dugoročnim jasnim politikama koje za cilj moraju imati poboljšanje kvalitete života naših građana i rješavanje ključnih društvenih problema poput korupcije, pljačke i nepotizma - ističe Matić.
Sunčana Glavak (HDZ/EPP) tvrdi da je demografska revitalizacija strateško pitanje hrvatske i europske budućnosti.
- Demografske promjene fenomen su s kojim se suočava većina država članica EU, zbog čega je, zahvaljujući predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, pitanje demografske revitalizacije prepoznato i na razini EU-a - kaže Glavak.
