Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir predstavila je na sjednici Hrvatskoga sabora Deklaraciju o Alpe - Adria - Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama, koju je u proceduru donošenja uputio Odbor za poljoprivredu na njenu inicijativu.
"Ovaj prijedlog temeljen je na relevantnim nacionalnim i europskim regulativama, deklaracijama i protokolima, u što je uključeno i načelo predostrožnosti u slučaju prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za prirodu", rekla je Petir.
Kako se navodi u priopćenju Odbora, Petir je podsjetila kako su, u skladu s odredbama Europske povelje o lokalnoj samoupravi, u razdoblju od 2003. do 2010. godine donesene odluke svih županija u Republici Hrvatskoj da svoja područja proglašavaju slobodnim od GMO-a te je slijedom toga zabranjeno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš na teritoriju cijele Hrvatske, pa i u pokusne svrhe. Istaknula je i da je 2015. godine izmijenjena i europska Direktiva koja daje državama članicama mogućnost zabrane uzgoja pojedinačnih ili skupina GMO-a na dijelu ili čitavom svom teritoriju, a do tada je preko 150 regija i 4500 lokalnih uprava diljem Europe donijelo odluku o svom GMO free statusu.
Prirodna bogatstva
Petir je, referirajući se na aktivnosti poduzete na domaćem i međunarodnom planu posljednjih 20 godina, rekla da moramo biti svjesni kako nije dovoljno donijeti odluku da Hrvatska želi biti GMO free, ako to neće slijediti i druge države u okruženju "jer ne znaju pčela ili vjetar što je GMO, a što nije".U tom svjetlu je i nastala inicijativa o proglašenju cijele Alpe - Adria - Dunav regije slobodne od GMO-a.
Deklaracijom se želi naglasiti da su prirodna bogatstva kojima gospodarimo zbog svoje raznolikosti i jedinstvenosti nacionalno blago nemjerljive vrijednosti te da se za njihovo očuvanje treba neprestano zauzimati.
I na primjeru cijele regije Alpe - Adria - Dunav važno je naglasiti uvjetovanost proizvodnje hrane visoke kakvoće, koja je utemeljena na svakodnevnom trudu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihovu naporu za očuvanje i racionalno korištenje resursa koje za ovu proizvodnju koriste. Očuvanje i zaštita ovih resursa istovremeno utječu i na očuvanje i jačanje ruralnih lokalnih zajednica i zadržavanje stanovnika na ruralnim područjima.
Dodatno, unutar zaštićenih područja prirode kao potencijala razvoja kompatibilnih gospodarskih i turističkih aktivnosti u njihovu okruženju, Deklaracijom se upozorava na važnost skladnog i održivog suživota s prirodom i izražava potpora okolišno osjetljivom i ekološkom uzgoju poljoprivrednih proizvoda, kao i očuvanju bioraznolikosti kao zalogu sigurne budućnosti ove i generacija koje tek dolaze.
Jačanje kontrole
"Zato smo stava da je važno nastaviti financirati projekte usmjerene na okolišno osjetljive poljoprivredne proizvodnje, ali i promovirati i brendirati domaću i kvalitetnu hranu te se više usmjeriti prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju GMO free proizvoda, podupirući njihov položaj i konkurentnost na tržištu. Dodatnu potporu ovim aktivnostima dali bi sustavi kvalitete i adekvatno deklariranje GMO free proizvoda, ali i uspostavljanje jasnih kriterija vezanih uz označavanje GMO free proizvoda te jačanje kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za GMO", rekla je Petir.
Ona je rekla i da, unatoč protivljenju Europskog parlamenta i odlukama Europskog suda, Europska komisija daje odobrenja za korištenje nekih genetski modificiranih proizvoda unutar Unije, pa je zato važno učvrstiti opredjeljenje Hrvatske kao zemlje slobodne od genetski modificiranih organizama.
Deklaracijom se daje i dodatna potvrda našeg opredjeljenja za jačanje ekološke poljoprivredne proizvodnje u Rebublici Hrvatskoj, proizvodnje koja isključuje uporabu genetski modificiranih organizama, a time i ispunjavanja europske zelene ambicije i ciljeva Strategije od polja do stola kao i Strategije o bioraznolikosti.
Petir je podsjetila i na preporuke Europske komisije za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne u kojima se Hrvatska svrstava među zemlje s najbogatijom bioraznolikošću u Europi, no mjere kojima ćemo pridonijeti ispunjavanju obveza iz europskog Zelenog plana povezane s bioraznolikosti, trebale bi uključivati promicanje odgovarajuće ekološki prihvatljive i održive poljoprivrede, šumarstva i praksi gospodarenja staništima, definiranje ambicioznih zahtjeva standarda za dobro poljoprivredno i okolišno stanje zemljišta povezanih s bioraznolikosti, prema kojim zahtjevima je usmjerena i ova Deklaracija.
