U nedjelju 12. prosinca Nova Kaledonija na referendumu je odlučila da ne želi samostalnost. I da želi ostati u EU.
Nova Kaledonija smještena je oko 2000 kilometara istočno od Australije i francuski je prekomorski teritorij s posebnim statusom. Zbog toga nije klasificirana u udaljene regije Unije (outermost regions). Ima ih devet: pet je francuskih prekomorskih departmana (Francuska Gvajana, Guadeloupe, Martinique, Mayotte i Réunion), jedna francuska prekomorska zajednica (Saint-Martin), dvije portugalske autonomne regije (Madeira i Azori) te jedna španjolska autonomna zajednica (Kanarski otoci). Istraživanje Europskog parlamenta zaključilo je kako je tih devet regija, zbog BDP-a znatno nižeg od prosjeka EU, u izazovnoj ekonomskoj situaciji. Primarno zbog strukturnih teškoća jer ta mala područja u pravilu ovise o jednom proizvodu. Tome treba dodati i pitanje mobilnosti jer je prometna povezanost od vitalne važnosti, a uz to podiže cijene gotovo svakom proizvodu.
Nezaposlenost
Sve to rezultira nezaposlenošću, problemom na koji je Europski parlament upozorio još 2008. godine, da bi 2014. rezolucijom utvrdio kako udaljene regije i dalje imaju stope nezaposlenosti među najvišima u EU. To uvijek prati jedna od teških bolesti društva: visoka nezaposlenost među mladima. A ona u konačnici dovodi do iseljavanja, depopulacije i pitanja demografske održivosti. Dodatni je problem jak udarac javnozdravstvene krize što je poticaj da se ojača podrška tim dijelovima EU.
I zato je EU uvela mehanizme za potporu kroz kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike.
U području kohezijske politike Europski parlament i Vijeće EU složili su se zadržati posebnu dodatnu alokaciju za udaljene regije, s ukupno 1,92 milijarde eura u odnosu na 1,447 eura milijardi koje je izvorno predložila Komisija. To je uslijedilo nakon povećanja dodatnih posebnih izdvajanja s 30 na 40 eura po stanovniku godišnje i primjene maksimalne stope sufinanciranja za projekte EU u najudaljenijim regijama, koja će ostati na 85 posto, što je povećanje na 70 posto utvrđenih u prijedlogu Komisije. U tim regijama živi 4,8 milijuna stanovnika. Europski parlament je s Vijećem dogovorio da se ove i sljedeće godine, u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike, za ta područja izdvoji 627 milijuna eura godišnje u izravnim plaćanjima farmerima pa su tako ostali najbolje plaćeni od svih poljoprivrednika u EU. Za ribarski je sektor dogovoreno 315 milijuna eura alokacije uz zadržavanje sadašnje 100-postotne kompenzacijske sheme za dodatne troškove djelovanja u tim regijama. Istaknuta je i potreba gradnje luka i ostale infrastrukture.
Plan oporavka
Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta u travnju ove godine objavio je nacrt izvješća "Prema snažnijem partnerstvu s udaljenim regijama EU" (izvjestitelj: Stéphane Bijoux/Renew/Francuska) u kojem pozdravlja napore uložene kako samih udaljenih regija tako i institucija EU kako bi se strateško partnerstvo iz 2017. provelo u praksi. Naglašavajući mnoge napretke postignute u sklopu novoga Višegodišnjeg financijskog okvira (proračun EU) za razdoblje od 2021. do 2027., nacrt izvješća pozdravlja dodatne mjere poduzete za udaljene regije u sklopu Plana oporavka EU sljedeće generacije, ističući važnost pomirenja dvostrukih imperativa zaštite lokalne proizvodnje i hvatanja u koštac s visokim troškovima života. Konkretno, nacrt izvješća zagovara "instinktivni refleks vezan za udaljenje regije" unutar institucija EU i međusektorski pristup u svim javnim politikama EU, također pozivajući Vijeće da uspostavi poseban odbor za najudaljenije regije, prema uzoru na Posebni odbor za poljoprivredu.
