Djeca su uvijek u središtu pozornosti raznih strategija Europske unije, bilo da su vezane u demografsku politiku, obrazovanje ili razvoj. No dječja prava još nisu dovoljno zaštićena u praksi, ne samo u državama Trećeg svijeta ili državama u razvoju, nego čak i u EU. U vrijeme pandemije djeca su posebno pogođena mjerama ograničenja kretanja, zatvaranja škola, ukidanja dječjih ekskurzija, sportskih aktivnosti i nemogućnosti praćenja nastave od kuće. U okolnostima pandemije potreba za jačanjem zaštite i promicanja prava djece postala je još važnija. Čulo se to u raspravi u Europskom parlamentu prije usvajanje Rezolucije o pravima djece u okviru strategije Europske unije o pravima djeteta.
Tom rezolucijom, usvojenom velikom većinom glasova, 545 za i samo 24 protiv, zastupnici Europskog parlamenta traže mjere i od EK, ali i članica dodatne mjere za učinkovitije sprečavanje nasilja, unapređenje obrazovanja, zaštitu mentalnog zdravlja, digitalnu uključivost te rješavanje izazova koje je nametnula pandemija covida-19 i s njom povezane mjere. I nasilje nad djecom, kao i općenito nasilje u obitelji, značajno je poraslo tijekom pandemije. Najnovija izvješća, poput onog Europola, upozoravaju da je u vrijeme pandemije došlo i do povećanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu te rodno motivirano nasilje.
Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su Komisiju da u strategiju uključi i konkretni provedbeni plan EU, koji bi sadržavao i standarde i mjerila za pružatelje internetskih usluga i tehnološka poduzeća koja bi išla dalje od samih napora za zaštitu djece od pojavljivanja u nezakonitim sadržajima na internetu te ih zaštitili od štetnih sadržaja. A članice, one koje to još nisu učinile, da kriminaliziraju mamljenje i uhođenje djece preko interneta.
Neke države imaju zastarjele zakone koji nisu prilagođeni potrebama današnjeg svijeta u doba digitalnog razvoja. A za EU to postaje pitanje koje se tiče prioriteta o razvoju digitalne Europe za nove generacije.
Posljedice pandemije
Poučeni iskustvom u godinu dana pandemije, tijekom koje su mnoge države omogućile školama prelazak na "učenje na daljinu", zastupnici Europskog parlamenta ipak su upozorili da takav način ne može biti dugoročna zamjena za učenje u školi, uz izravni kontakt djece s učiteljima i prijateljima. "Digitalno učenje nikada ne smije za stalno zamijeniti osobno učenje, posebno tamo gdje su tehnološke mogućnosti ograničene. To bi se trebalo primijeniti isključivo u okolnostima teške situacije kakve su pandemije, ili tako da se to uskladi s učenjem oči u oči", stoji u tekstu kojim se poziva Europska komisija da pomno analizira kakve su bile posljedice za učenje tijekom pandemije i da da potrebne preporuke.
U Europskoj komisiji za ta je pitanja zadužena potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica koja je i sudjelovala u raspravi u Europskom parlamentu na tu temu. Ona je potvrdila da će strategija na kojoj radi Europska komisija sadržavati konkretne preporuke za djelovanje zemalja članica te da je njezin glavni cilj implementirati prava djece u sva područja i politike Europske unije. "Države članice ključni su partneri u provedbi strategije, a ova strategija nije pripremljena samo za djecu, već i u suradnji s djecom, više od 10.000 djece konzultirano je tijekom rada na strategiji", rekla je Dubravka Šuica.
Tekst Rezolucije sastavio je Juan Fernando Lopez Aguilar, izvjestitelj Parlamenta, koji je upozorio na ozbiljne probleme i za migrantsku djecu. Među takvim problemima su i brojni slučajevi razdvajanja obitelji te potreba pomoći za spajanja izbjegličkih obitelji. Migrantskoj djeci treba pružati i više mogućnosti za integracije, pristup osnovnim uslugama prihvata. Prema podacima koje je spomenuo Europski parlament u Rezoluciji o pravima djece, više od 30 posto tražitelja azila tijekom 2019. bili su djeca. Od toga, više od 7 posto su djeca bez pratnje roditelja ili starijih rođaka. Takvi trebaju posebnu zaštitu jer su upravo oni najviše ranjivi i cilj raznih kriminalnih skupina koji ih iskorištavaju.
Bez diskriminacije
Rezolucija poziva i na borbu protiv svih oblika zlostavljanja i nasilja, i u Uniji, i u svijetu. Posebno su naglašeni primjeri prisilnih brakova, trgovina djecom, ubojstva zbog časti, sakaćenje ženskih genitalija, slučajevi incesta, prisilno napuštanje obrazovnog sistema i korištenje djece u oružanim sukobima.
Djeca su više od odraslih pogođeni i klimatskim promjenama, upozorava Europski parlament. Jer, ako se ne poduzmu učinkovite mjere, sadašnjoj djeci i zbog klimatskih promjena prijeti kraći životni vijek. Djeca predstavljaju 20 posto današnjega stanovništva Europske unije.
U Rezoluciji se posebno naglašava potreba za zaštitu prava djece, bez diskriminacije. "Dijete je najprije i prije svega dijete, bez obzira na etničko porijeklo, spol, državljanstvo, socijalni ili ekonomski status, sposobnost i vještine, migrant ili stanovnik, i najbolji interesi djeteta moraju biti uključeni u svim politikama EU, postupcima i planovima koji se tiču djece", stoji među ostalim u rezoluciji EP-a. Posebno se upozorava na teški položaj romske djece u EU, prije svih djevojčica, i traže mjere za njihovu zaštitu.
Sveobuhvatna strategija za zaštitu prava djece trebala bi biti usvojena u Europskom parlamentu sljedeći tjedan. EP ima i posebnog koordinatora koji promiče zaštitu prava djece. On surađuje i s drugim dionicima, od država članica, agencija EU i UN-a, do drugih nevladinih organizacija. Parlament od članica i EK traži i monitoring implementacije strategije o zaštiti prava djece.
