Što je nezakonito u stvarnom svijetu, mora biti nezakonito i na internetu, složili su se zastupnici Europskog parlamenta koji su dali zeleno svjetlo izvješću o uredbi o Aktu o digitalnim uslugama. Akt o digitalnim uslugama zajedno s Aktom o digitalnim tržištima, o kojem je EP usvojio stajalište u prosincu, i Aktom o umjetnoj inteligenciji, o kojem Parlament tek treba raspravljati, čine paket ključnih regulatornih instrumenata za Europu novog digitalnog doba.
Tekst koji je Parlament odobrio s 530 glasova za, 78 protiv i 80 suzdržanih bit će osnova za pregovore s francuskim predsjedništvom Vijeća EU, koje zastupa države članice. Nakon glasanja je Christel Schaldemose (S&D, Danska), voditeljica pregovaračkog tima Parlamenta, izjavila: "Današnje glasanje pokazuje da zastupnici u Europskom parlamentu i građani EU žele ambicioznu digitalnu uredbu prilagođenu budućnosti.
Mnogo se toga promijenilo u 20 godina otkako smo donijeli direktivu o e-trgovini. Internetske platforme sve su važnije u našem svakodnevnom životu i donose nove mogućnosti, ali i nove rizike. Naša je dužnost osigurati da ono što je nezakonito izvan interneta bude nezakonito i na internetu. Moramo osigurati da se uvedu digitalna pravila u korist potrošača i građana. Sada možemo započeti pregovore s Vijećem i vjerujem da ćemo moći riješiti ta pitanja".
Odgovornost
Prijedlogom Akta o digitalnim uslugama utvrđuje se jasna odgovornost pružatelja posredničkih usluga, a posebno internetskih platformi poput društvenih mreža i internetskih tržišta. Uspostavljen je mehanizam "prijavljivanja i djelovanja" te zaštitne mjere za uklanjanje nezakonitih proizvoda, usluga i sadržaja na internetu.
Internetska tržišta moraju osigurati da potrošači na internetu kupuju sigurne proizvode, kažu zastupnici, pa je stoga ojačana obveza praćenja trgovaca (načelo "upoznaj svog klijenta"). Vrlo velike internetske platforme imat će specifične obveze zbog posebne opasnosti koju predstavljaju u smislu širenja nezakonitih i štetnih sadržaja.
Naknada štete
Parlament je unio i nekoliko izmjena u Komisijin prijedlog, među ostalim: mikropoduzeća i mala poduzeća izuzeta su od određenih obveza; ciljano oglašavanje: primatelj digitalnih usluga imat će mogućnost transparentnijeg i informiranijeg odabira, uključujući informacije o tome kako će se njihovi podaci monetizirati.
Odbijanje privole za primatelje usluge neće više trajati dulje od davanja privole. U slučaju da odbiju dati privolu ili je povuku, primateljima će se dati druge poštene i razumne mogućnosti za pristup internetskoj platformi, uključujući "opcije koje se temelje na oglašavanju bez praćenja". Zabranjene su tehnike ciljanog odabira ili umnožavanja kojima se u svrhu prikazivanja oglasa obrađuju podaci maloljetnika.
Nije dopušten ni ciljani odabir pojedinaca na temelju posebnih kategorija podataka kojima se omogućuje ciljani odabir ranjivih skupina; naknada štete: korisnici digitalnih usluga i organizacije koje ih zastupaju moraju imati mogućnost zatražiti naknadu za sve štete nastale zbog toga što platforme nisu poštovale svoje obveze dužne pažnje; internetskim platformama treba zabraniti da upotrebljavaju tehnike za obmanu ili poticanje kako bi utjecale na ponašanje korisnika pomoću tzv. tamnih obrazaca; veći utjecaj na poredak sadržaja temeljen na algoritmima: vrlo velike internetske platforme trebale bi ponuditi barem jedan sustav za preporučivanje koji se ne temelji na izradi profila.
Dodatni amandmani odnose se na poštivanje slobode izražavanja i medijskog pluralizma. "Nećemo dopustiti da interesi poduzeća utječu na opće interese europskih građana", rekao je povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton.
