Svježe crveno meso jedna je od namirnica za koju potrošači obavezno očekuju da bude svježa, po mogućnosti iz hrvatskog uzgoja umjesto iz uvoza, a za konačnu odluku presudna je i cijena. Kad kupuju meso hrvatski potrošači imaju izbor između domaćeg i uvoznog mesa, ali moraju čitati deklaracije na kojima bi trebali provjeriti datum proizvodnje, rok trajanja i zemlju podrijetla.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede kod govedarstva je pokrivenost domaćom proizvodnjom oko 70 posto, a u svinjogojstvu oko 60 posto. Meso koje na policama trgovina ima crvenu oznaku Meso hrvatskih farmi znači da proizvođač garantira da je riječ o mesu životinje koja je rođena, uzgojena i klaonički obrađena u Hrvatskoj. Riječ je o neobaveznom sustavu označavanja koji provodi Ministarstvo poljoprivrede odnosno Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) s ciljem jasnog i nedvosmislenog informiranja potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti svježeg domaćeg mesa te mesnih proizvoda u Hrvatskoj. Domaća mesna industrija smještena u Vrbovcu prvi je proizvođač koji se uključio u spomenuti sustav označavanja domaćeg mesa i već je više od 10 godina najveći nositelj ove oznake.
O kvaliteti domaćeg mesa dodatno govore i rezultati kontrole proteklih godina na koje su nedavno podsjetili iz Ministarstva poljoprivrede. Naime, u Hrvatskoj su zabranjeni hormoni u mesu te se kontrole provode putem ovlaštenih laboratorija i Državnog inspektorata, a postotak uzoraka koji nisu u skladu s propisima je ispod jedan posto.
„Sigurnost, kvalitetu i domaće podrijetlo svježeg pakiranog mesa potrošačima dodatno jamči sljedivost odnosno mogućnost utvrđivanja podrijetla svake sirovine od uzgoja do finalne proizvodnje. To uključuje cijeli lanac od domaće stočne hrane i uzgoja stoke na farmama, preko suvremenog načina proizvodnje do sigurne i brze distribucije", pojašnjavaju iz PIK-a Vrbovec. Ova kompanija surađuje s više od 100 farmi diljem Hrvatske koje uzgajaju stoku u za to opremljenim objektima prema strogim higijenskih i ostalim standardima te uz stalni nadzor stručnjaka.
Ovaj koncept od polja do stola uključuje nekoliko faza, a čitav proces započinje proizvodnjom domaće stočne hrane koja se koristi prilikom uzgoja stoke na farmama, a koja se svakodnevno priprema od kukuruza, pšenice, ječma i ostalih sirovina na temelju propisanih receptura te je prilagođena potrebama životinja. Uz to, svaka životinja na farmi mora biti označena ušnim markicama, a daljnji tijek proizvodnje mesa u tvornici prati LOT broj. Sve navedeno je jamstvo sigurnosti i kvalitete jer se u svakom trenutku, provjerom unatrag, može utvrditi podrijetlo bilo kojeg komada mesa. U cijelom procesu, jednako je važna i visoka tehnologija pakiranja u strogo kontroliranim uvjetima koji omogućavaju da se zadrži svježina i nutritivna vrijednost svježeg mesa. Ovo je ujedno i najveća prednost svježeg pakiranog mesa u odnosu na meso koje se prodaje na pultu. U konačnici, u kontroliranom hladnom lancu distribuiraju se gotovi proizvodi do potrošača. Pojednostavljeno, sirovina koja je jučer bila na farmi danas je u proizvodnji u PIK-u Vrbovec, a sutra će već biti na policama dućana.
Kvalitetu proizvoda i proizvodnog procesa kontroliraju ovlašteni veterinari i državni veterinarski inspektori koji obavljaju stalni nadzor i svakodnevne kontrole, a uz to se vrši velik broj internih kontrola kako bi bili sigurni u proizvode koji se isporučuju krajnjem potrošaču.
“Na godišnjoj proizvodnji koja se u PIK-u kreće na razini 100.000 tona svježeg mesa i prerađevina kontinuirano se nadzire proizvodni proces od strane ovlaštenih veterinara koji su svakodnevno prisutni u PIK-u te se izvrši preko 80 kontrola državne veterinarske inspekcije. Uz navedeno, tvornicu posjećuju i veterinarske inspekcije drugih zemalja s kojima surađujemo, a provede se i do 10 audita sustava i kupaca”, pojašnjavaju u PIK-u Vrbovec.
Kao primjere kontrole ističu i oko 60 tisuća mikrobioloških analiza godišnje za što se koriste moderni, sofisticirani laboratorijski uređaji i materijali. Provodi se i oko 10 tisuća kemijskih analiza prije, tijekom i nakon procesa proizvodnje. U laboratoriju se mikrobiološki analizira meso, ali i svi sastojci koji su sastavni dio proizvoda ili dolaze u izravan doticaj s proizvodom - od začina, aditiva i ambalaže do higijene prostora, opreme, strojeva, alata, pribora, higijene radnika, radne odjeće, obuće i ruku, zraka i vode. Na taj se način potrošačima jamči uvijek jednaka razina svježine i kvalitete.
Uz sve oznake i deklaracije koje bi trebali čitati prilikom kupovine potrošač si može pomoći i s nekoliko jednostavnih provjera boje i mirisa mesa. Često se zna dogoditi da meso nakon nekoliko dana čuvanja u frižideru ili zamrzivaču promijeni boju, a rok valjanosti još nije prošao. Promjene u boji svježeg mesa ne znači da se ono pokvarilo, već se radi o standardnim promjenama. No, istina je da nisu sve promjene normalne. Kada je kvarenje u pitanju može doći do promjene boje, meso će ili izblijediti ili potamniti, ali je važno naglasiti da ono što razlikuje valjano meso od pokvarenog je miris i tekstura. Pokvareno je uvijek neugodnog mirisa te ljepljivo na dodir i sluzavo.
Kod sljedeće kupovine valja razmisliti o spomenutim segmentima i faktorima kako bismo bili sigurni i znali da kupujemo najbolje, ali i kako bismo dodatno poticali razvoj domaćih proizvođača i gospodarstva u cjelini.
Sadržaj nastao u suradnji s PIK-om Vrbovec