Gdje je završila milijarda i pol kuna? U džepovima građana nije...

Smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto od početka godine na svježe meso, ribu, jaja, voće i povrće, donijelo je očekivano pojeftinjenje jedino kad je voće u pitanju, potvrdili su objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene voća su, prema tim podacima u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine niže za 11,6 posto, međutim, to se za ostale proizvode nije dogodilo jer su od početka godine do kraja kolovoza cijene povrća, unatoč nižoj stopi PDV-a, porasle za tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Cijene mesa su niže 2,4 posto, a cijene ribe i morskih plodova porasle su za 1,1 posto, piše Novi list.

Skupina prehrambenih proizvoda u kojoj su mlijeko, sir i jaja, također bilježi poskupljenje od 0,3 posto, iako je PDV na jaja također smanjen s 25 na 13 posto. Za pet puta smanjena je stopa PDV-a na bezreceptne lijekove, odnosno spuštena je s 25 na pet posto, ali su svejedno farmaceutski proizvodi jeftiniji tek jedan posto nego lani.

Proizvođači lijekova jedini su u trenutku kad je Vlada snižavala PDV jasno rekli da oni planiraju podići svoje cijene pa će sniženje poreza amortizirati to poskupljenje, ali neće dovesti do značajnijih snižavanja cijena do krajnjih potrošača.

Tako se nisu ostvarila očekivanja Vlade da će se milijarda i pol kuna, koje je oslobodila snižavanjem PDV-a od početka godine, sliti u džepove građana i u Vladi zbog toga nisu zadovoljni.

– U cijelom lancu od proizvođača do krajnjih potrošača uz trgovinu, sudjeluju i proizvođači, logistika, distribucija, prijevoz i skladištenje. Stoga kada govorimo o razlici u cijeni s obzirom na sniženi PDV, treba govoriti o cijelom opskrbnom lancu, a ne samo o povećanju marži trgovaca.

S obzirom na realne situacije na tržištu, posebno na tržištu proizvodnje hrane, kao što su nepovoljniji vremenski uvjeti, loša godina, konkurencija i slično, nije neuobičajeno da je posljedica takvih nepredviđenih okolnosti povećanje proizvođačkih cijena, što u tom slučaju uvelike formira krajnju cijenu prema kupcu. Prema svemu navedenom, povećanje potrošačkih cijena reflektira se kroz povećanje cijena u cijelom opskrbnom lancu, a ne samo u trgovini, koja je zadnja karika prema kupcu, poručuju iz HGK-a.

Na pitanje hoće li Vlada s obzirom na ovo iskustvo još jednom preispitati svoju odluku o snižavanju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, što je već ugrađeno u zakon i trebalo bi stupiti na snagu od prvog siječnja sljedeće godine, u Vladi kažu da nemaju namjeru mijenjati tu svoju odluku.

Napominju i da ona nije donesena naprečac nego je bila dio HDZ-ova predizbornog programa 2016. godine i da je u taj program ugrađena na prijedlog stručnjaka. Ako se ta odredba doista bude i primjenjivala od početka godine to će smanjiti godišnje prihode od PDV-a za 1,6 milijardi kuna, a dosadašnja iskustva kazuju da nitko neće sniziti cijene za zato što se PDV snižava za jedan postotni poen.