Konačno jedna dobra vijest koja je doputovala iz Bruxellesa do Zagreba i stigla za oko 600.000 građana koji su vlasnici privatnih šuma koje čine oko 24 posto šumskih površina na 660.000 hektara i desetljećima su mrtvi kapitali za njihove vlasnike. U tako rascjepkanom vlasništvu privatne šume su uglavnom zapuštene i nepristupačne, ne možete doći do bukve za ogrjev ili daske za brodski pod, brati gljive, staviti svoje košnice, a o zečevima i veprovima da i ne govorimo.
No, vremena se mijenjaju, pa EU donosi zeleni plan i radi na očuvanju bioraznolikosti koja čini sve ovo što smo nabrojali, ali tek ako se na vrijeme uključite u mjere za obnovu šumarske infrastrukture, koje u 3 otvorena natječaja nude oko 220 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Na primjer Mjera 8.5.1. (Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura) omogućava stopostotno financiranje projekata u vrijednosti od 6500 do 12.000 eura, u kojoj na vašoj površini šumarski stručnjaci sade mladice za buduće šume.
Natječaji
Za jedinice lokalne samouprave i ustanove koje se bave zaštitom prirode otvoren je natječaj za poučne staze u iznosu od 60 milijuna kuna, a isto toliko osigurava i mjera ulaganja u šumarsku infrastrukturu poput pristupa privatnim šumama.
Ovu mjeru na lokalnim radiopostajama svim zainteresiranim vlasnicima u Slavoniji oglašavaju stručne službe bliske Hrvatskom savezu udruga privatnih šumovlasnika. Od svog osnutka 2008. ovaj savez radi na mukotrpnom poslu povratka prava na iskorištavanje šuma privatnim vlasnicima koji su desetljećima bili zakinuti iz raznih razloga.
Led je probijen kada je njihov predsjednik, mr. sc. Zdenko Bogović, preuzeo u vođenje denacionaliziranih 4000 hektara jedinstvenog ekosustava koji je vraćen nasljednicima grofovske obitelji Pejačević na obroncima Krndije nedaleko od Našica, gdje je još 11.000 hektara.
S njim i tajnikom Miljenkom Županićem obišli smo te lokalitete koji se održavaju po principima koje je uvela Marija Terezija svojim Zakonom o šumama prije 250 godina. Na tablama velikih površina u 140 godina izmjenjuju se i obnavljaju šume hrasta lužnjaka i kitnjaka. Dok na jednoj raste 40.000 mladica, na drugoj se sječe 120 hrastova starih 140 godina.
Bogović kaže da se ovaj “model zelene cirkularne ekonomije” kakav imamo 250 godina sada nudi kao spas za europske šume koje su iscrpile svoje ekosustave forsiranjem šuma s kraćim ciklusom eksploatacije.
Zato se nada da će žirevi koji se skupljaju za daljnju sadnju biti isplativ proizvod kad se u EU krenu obnavljati šume.
- Ja sam ponosni vlasnik šume i treba znati da postoji šuma kao vlasništvo, da su gljiva, divljač i žir proizvodi moje šume te da to donosi prihod iz kojeg ću ja plaćati porez, ali i da ću svoju šumu iskoristiti da bude temelj proizvodnje hrvatskog proizvoda, a ne samo sirovina koja se izvozi u trupcima - kaže nam Bogović dok putujemo prema tvrtki Auric Barrels, najvećoj i najmodernijoj bačvariji u Hrvatskoj. Tvrtka je osnovana kao dio Auric Oak grupacije nastale njemačko-hrvatskim poslovnim partnerstvom. U njoj 50 zaposlenih od hrasta kitnjaka, bagrema, duda, divlje trešnje, kestena ili jasena proizvode bačve od sirovine koja dolazi iz privatnih šuma i gotovo je duplo skuplja od one koju iz Hrvatskih šuma po privilegiranih cijenama dobivaju veliki proizvođači namještaja i drvne industrije. Zakon je takav, bačva nije finalni proizvod, ali zato peta drvene klompe ulazi u tu kvotu...
Prvi cilj
- Nema smisla da mi naš hrast izvozimo u Italiju, pa od njih kupujemo bačve za naša vina - kaže Bogović, koji je s njemačkim partnerom suvlasnik tvrtke.
No, i u tim uvjetima radnici u bačvariji imaju prosječni neto dohodak oko 7500 kuna, minimalni za pripravnike je 5000 kn, a obavezni su regresi za Božić, Uskrs i godišnje odmore. Za svako novorođeno dijete isplaćuju 10.000 kuna potpore, čime žele mlade obitelji dodatno poticati na ostanak u ovim krajevima, a uz to daju stipendije za srednjoškolce od 1000 kuna mjesečno kroz cijelu godinu.
- Naš prvi cilj je opremanje hrvatskih podruma za sljubljivanje domaćih vina s bačvama iz slavonskog hrasta - kaže Marija Labrtić, direktorica tvrtke. Uz bačve za našičko Feravino, njima su zadovoljni u podrumima Kutjeva, Erdutskim vinogradima, Badelu 1862, a na sajmovima se dogovaraju poslovi za europske vinare.
Glavni dirigent
Bačvarija godišnje proizvede oko 5000 komada barrique bačvi - od 50 do 1000 litara, a veće, sve do 40.000 litara, rade ručno. Glavni dirigent te proizvodnje i paljenja bačvi je Darko Prevolšek, voditelj proizvodnje bačvi. Dok nam je objašnjavao da treba paziti da se pri rezanju prate godovi hrasta iznenadili smo ga pitanjem kako su na kraju sigurni da bačva ne curi.
- Ha-ha, imamo mi svoju posebnu metodu. Malo vode i plina pod posebnim pritiskom i bačva je spremna za vino - kaže majstor, koji je iz Zagorja došao kao dirigent slaganja bačvi od slavonskog hrasta.
Kako bismo dobili potpunu sliku kako se može iskoristiti slavni slavonski hrast, otišli smo u slatinsku tvrtku Auric Timber, gdje se najsuvremenijim metodama osušena piljena hrastova građa priprema za rukohvate, stepenice, podove, vrata ili prozore. Direktor tvrtke Martin Kunštek (također Zagorac), kaže da 99 posto proizvodnje izvoze na zahtjevna zapadnoeuropska i skandinavska tržišta i sad su već među četiri najkvalitetnija proizvođača drvenih elemenata u Europi.
Obrađene i osušene hrastove daske putuju po posebnim narudžbama po Europi, što je daleko bolje od onog što se događa s trupcima iz državnih šuma čiji smo vlasnici svi mi koji nemamo svojih šuma. Ti se trupci po privilegiranim uvjetima prodaju privatnim tvrtkama, koje ih izvoze po bagatelnim i subvencioniranim cijena. A namještaj i bačve od svoje hrastovine uvozimo. Auric Oak grupacija najavljuje da će i tome doći kraj jer su im u planu i finalni proizvodi - tvornice namještaja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....