Postavljanjem prvog umjetnog ribljeg grebena u Hrvatskoj već nakon godinu i pol povećan broj ribljih vrsta

Adri.SmArtFish – Valorisation of SMall – scale ARTisanal FISHery of the Adriatic coasts, in a context of sustainability projekt je prijavljen u izbor za najbolji EU projekt u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici od strane JU Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Kroz projekt je postavljen prvi riblji greben u Hrvatskoj u Zadarskom kanalu radi očuvanja podmorskog života te s ciljem širenja aktivnosti vezanih za podmorje. Od tada su vidljive velike promjene u sastavu flore i faune te rastu ribljih vrsta. Također je kroz projekt otvorena modernija i opremljenija ribarnica u Zadru.

Projekt se provodio od početka 2019. godine do ožujka 2022. Ukupna vrijednost projekta bila je 24.518.999,70 kuna, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 20.841.149,78 kuna, a vlastita sredstva iznosila su 293.839,85 kuna.

Press/

Nositelj projekta bila je Regija Veneto (Venecija), a partneri Sveučilište Ca‘Foscari (Venecija), Autonomna regija Friuli Venezia Giulia (Trst), Regija Emilia Romagna (Bologna), Regija Marche (Ancona), Istarska županija (Pazin), Primorsko – goranska županija (Rijeka), Zadarska županija (Zadar), Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split) i Ministarstvo poljoprivrede (Zagreb).

Na postavljenom grebenu radi se monitoring svake godine kroz dva perioda u godini. Pa je u izvješću o monitoringu iz 2022. godine istaknuto da je nakon godinu i pol dana od postavljanja grebena vidljiva velika promjena u sastavu flore i faune. Broj ribljih vrsta je porastao sa početnih 5 na preko dvadeset i taj bi broj trebao stalno rasti. Vidljivo je i da glavonošci obavljaju svoj reproduktivni ciklus na grebenu te je i na taj način ispunjena još jedna funkcija ovakve instalacije uz pružanje zaštite i novog staništa za organizme na područjima gdje prevladavaju muljevita dna. U budućnosti se očekuje nastanjivanje još vrsta riba kao i veći obraštaj algama. Tu se ponajprije misli na vrste kao što su škrpun, škarpina, babice i predstavnici usnača.

Press/

Greben je težak oko 8 tona te je nakon montiranja postavljen na plovnom području u blizini otočića Ošljak, najmanjeg naseljenog otoka na Jadranskoj obali. Sastavljen je spojnim trakama i vijcima od nehrđajućeg čelika, a napravljen od ekološki prihvatljivih materijala koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako oštetiti sidrima i ribolovnim alatima. Greben je postavljen radi proučavanja mogućih učinaka novog staništa na morske organizme koji su od interesa za mali priobalni ribolov (SSF).

Željelo se dodatno valorizirati postavljanje grebena kao mogućnost širenja gospodarskih aktivnosti kao što su ribolov, turizam, rekreacija, znanstvena i stručna edukacija, arheologija i dr. Zadarska županija je prepoznala problem prelova i prelovljenosti kao značajnu slabost u sustavu ekološke održivosti iskorištavanja bioloških obnovljivih resursa, te iskazuje inicijativu prema očuvanju tradicionalnog ribarstva, a postavljanje umjetnih grebena vidi kao mogući izazov koji bi mogao doprinijeti na tom putu. Kako bi se dobio širi uvid u učinak postavljenog grebena na pojavnost i strukturu morske flore i faune planira se uspostaviti dugoročni monitoring na umjetnom grebenu.

Press/

Druga aktivnost Zadarske županije kroz projekt bila je "tržišne inovacije" odnosno poboljšanje, modernizacija i opremanje prodajnih mjesta za ribare malog priobalnog ribolova (ribarnicu). S obzirom da je Zadar turistički grad te ima bogatu ribarsku tradiciju opremanjem i modernizacijom ribarnice, ista je postala primamljivija posjetiteljima i kupcima te je apsolutno postignut projektni cilj.

Nabavljeni su inox stolovi s pripadajućim zaštitnim staklom, s kojima su se poboljšali i zadovoljili svi sanitarno higijenski uvjeti te ledomat s rashladnom komorom koji omogućava dugotrajnije zadržavanje svježine ulova prilikom plasmana ribe i morskih plodova, a sve u svrhu poboljšanja uvjeta rada ribara, povećanja prodaje proizvoda ribarstva i veće dostupnosti lokalnih proizvoda ribarstva lokalnom stanovništvu i turistima.

fsf sdgsdg