Uz građane, koji biraju ‘svog’ pobjednika glasovanjem na posebnoj platformi Jutarnjeg lista, najbolje EU projekte u kategorijama Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji i Doprinos poduzetništvu, i ove godine bira sedmeročlani žiri.
Po dva predstavnika Hanza Medije, Hrvatske zajednice županija, te predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Župan.hr-a i Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, svaki za sebe projekte ocjenjuju ocjenama od 1 do 5 po nekoliko kriterija, tako da ni oni sami do samog kraja i zbrajanja ocjena ne znaju tko su pobjednici.
Ključni elementi koji se ocjenjuju ne baziraju se na vrijednosti samog projekta već na njegovom utjecaju na život lokalnog stanovništva ali i hrvatskih građana u cjelini, stupnju inovativnosti projektne ideje, te održivosti projekta. Također, još jednu ocjenu dodjeljuju projektima ovisno o kategoriji u kojoj se natječu. geografski obuhvat projekta U kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama važan je, tako, utjecaj projekta na razvoj novih proizvoda ili usluga, u kategoriji Doprinos lokalnoj zajednici gleda se i ocjenjuje opseg ciljne skupine i krajnjih korisnika, dok je u kategoriji Doprinos poduzetništvu bitan utjecaj projekta na zaposlenost.
U kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji uz sve prethodno navedene kriterije koji se odnose na sve kategorije gleda se i ocjenjuje i sam geografski obuhvat projekta. Koji od 37 projekata koji su ove godine ušli u samo finale su ove godine osvojili najbolje ocjene žirija i titule najboljih saznat ćemo 25. listopada, na svečanom proglašenju pobjednika. Sanja Slunjski, ravnateljica uprave u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kaže “kako iz godine u godinu raste broj kvalitetnih projekata, tako je i izazov u odlučivanju o izboru najuspješnijih projekata veći. - Svjesna značaja ulaganja u poduzetništvo, obrazovanje, inovacije i održivi razvoj, kao najbolje među najboljima prepoznala sam projekte koji su svojom idejom dotaknuli sve te komponente - tvrdi ona. Prema njezinim riječima, ulaganje u obrazovanje kao jednu od ključnih pretpostavki za razvoj društva je prioritet, no, podsjeća, rezultat učenja vidljiv je tek u primjeni stečenih znanja. Razvoj poduzetništva, inovacija i bilo koje druge sfere, moguć je isključivo uz prethodno stečena znanja i daljnje usavršavanje. S druge strane, razvoj inovativnih ideja pojedinog poduzetnika čini različitim od ostalih, izdvaja ga iz mase i doprinosi njegovom uspjehu na tržištu, a time razvoju i napretku društva odnosno njegovog okruženja. - Vođena upravo ovom logikom, kao najbolje ocijenila sam projekte s istaknutom dodatnom vrijednošću za doprinos razvoju zajednice, neovisno o području na koje je projekt usmjeren- kazala je ona i istaknula kako joj je bilo zadovoljstvo biti sudionikom poticanja razvoja te se veseli i budućim uspješnim projektima. teško je izabrati najbolji.
Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj smatra da hrvatski građani svakodnevno vide kakve im pozitivne promjene donosi EU i projekti financirani iz europskih fondova. - Kroz ovaj izbor najboljih od njih vidim napredak koji oni donose ne samo u svojoj zajednici, nego i na puno široj razini. Doista na vrlo konkretan način mijenjaju živote građana na bolje, bilo da je riječ o inovacijama, očuvanju prirode ili izgradnji infrastrukture. Čestitam svim sudionicima i uvjerena sam da će njihovi projekti biti inspiracija i drugima da maksimalno koriste sve mogućnosti koje im pružaju EU fondovi - rekla je Violeta Simeonova Staničić. Ilija Cota, voditelj radne skupine za EU fondove i međunarodnu suradnju Hrvatske zajednice županija ustvrdio kako mu je bila izuzetna čast i velika odgovornost biti i ove godine u žiriju za izbor najboljeg EU projekta. - Teško je od pristiglih projekata izabrati najbolji jer su samom prijavom za natjecanje to sigurno najbolji projekti u našim županijama - rekao je i nastavio: - Ovo je prilika da se javnosti promoviraju najbolji projekti koji pridonose prije svega sveukupnom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini, da se prikaže rad svih razvojnih dionika pa i da se razvojni dionici pohvale s onim projektima koje su pripremali i provodili. - Osobno bih volio da je bilo više projekata u kategoriji “Doprinos znanosti i inovacijama”, ali budući da smo ušli u novo financijsko razdoblje EU, sada je prilika da na idućem natjecanju bude nominirano puno više takvih projekata. S nestrpljenjem očekujem izbor najboljeg EU projekta izabranog od strane građana jer svaki projekt pripremaju “ljudi za ljude” i to je meni najdraža kategorija- zaključio je on i čestitao svima na odličnim projektima.
Zdravko Ivić, konzultant i analitičar za projekt župan.hr vjeruje da se žiri u pri ocjenjivanju uspio odmaknuti od čiste licitacije brojevima, odnosno financijske vrijednosti projekta, prema njegovoj održivosti i pozitivnom doprinosu u mijenjanju lokalnih zajednica na bolje. - Neki od projekata su imali trenutan i snažan utjecaj na život građana i drago mi je što će priča o njima doprijeti do hrvatske javnosti - kazao je Ivić. Član žirija koji je u vrijeme ocjenjivanja pristiglih projekata bio pomoćnik glavnog urednika Jutarnjeg lista Marko Biočina naglasio je kako mu je iznimno drago bilo sudjelovati i u ovogodišnjem izboru. - Smatram da su projekti koje smo ove godine ocjenjivali dostigli razinu projekata koje snažno utječu na razvoj lokalnih zajednica. Veseli me sve više zelenih i održivih projekata te se nadam da će lokalne zajednice povlačiti sve više sredstava iz EU za projekte kako bi podigle standard života građana - rekao je Biočina. posebno značenje za sredinu
Glavni urednik Globusa Zdravko Milinović naglasio je kako žiri ove godine nije imao lak zadatak - izabrati najbolje između 37 projekata od kojih svaki ima posebno značenje za sredinu u kojoj se razvija. - Bilo da je riječ o projektima koji razvijaju i obnavljaju baštinu ili o onim projektima koji potiču poduzetništvo, vidi se koji je značaj EU fondova za lokalne sredine u Hrvatskoj. Ova akcija ima za cilj raširiti svijest i poticati kompeticiju u projektima. Svima koji su se natjecali čestitam bez obzira na to jesu li odnijeli nagradu - kazao je Milinović. Iskustvo Ivane Gusak Galić, voditeljice Radne skupine za odnose s javnošću Hrvatske zajednice županija je da žiri ima iz godine u godinu sve teži zadatak. - Sve je više prijavljenih projekata i projekti su iz godine u godinu sve kvalitetniji pa stručni sud iz ima sve teži zadatak. Užitak je bio steći uvid u različite projekte svih hrvatskih županija jer su oni odraz kreativnosti županijskih timova, prostora u kojem žive i potrebe građana. Iznimno je važno i na ovaj način podizati svijest o važnosti europskog novca kojim se ostvaruju ideje i inicijative regionalnih samouprava i u isto vrijeme biti svjedok toga da fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje - tvrdi ona.