Nova injekcija

Drugi put u pet godina država zalaže svoje dionice za spašavanje vukovarske tvornice

Država je i 2014. založila svoje dionice u HT-u, tada i u Končaru, za kredit Borova
Radnica Borova
 Vlado Kos / CROPIX

Državni Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) odlučio je pomoći vukovarskom Borovu u ishođenju kredita od šest milijuna i 106 tisuća eura kod Croatia banke. Prema odluci Upravnog vijeća CERP-a, država će za kredit Borova založiti svoje dionice Podravke i Hrvatskog Telekoma.

- Centar će po realizaciji kredita kontrolirati izvršenje mjera izrade Programa restrukturiranja Borova kao i provođenje mjera restrukturiranja – navodi se u odluci CERP-a.

Za kredit Borova država će založiti dionice HT-a i Podravke čija je tržišna vrijednost na dan odobrenja kredita 78 milijuna i 974 tisuća kuna. Ravnatelj CERP-a, prema naputku Upravnog vijeća, potpisati će s Croatia bankom ugovor o zasnivanju založnog prava na spomenutim dionicama.

Država je, kao gotovo stopostotni vlasnik Borova, i 2014. založila svoje dionice u HT-u, tada i u Končaru, za kredit vukovarske tvrtke kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj od 46 milijuna kuna. U međuvremenu je Borovo usvojilo predstečajnu nagodbu restrukturirajući dospjeli dug od 160 milijuna kuna.

U predstečaju 31 milijun kuna duga Borova je otpisan, 31 milijun je podmiren zamjenom za imovinu, a preostalih 97 milijuna raspoređeno u otplatu na tri, pet i sedam godina. Pod teretom ispunjenja predstečajnih obveza, Borovo je tek 2018. prvi put od osvajanja nagodbe poslovalo s dobiti od pet milijuna kuna.

Za izlazak Borova iz gubitaka u 2018. od značaja je bila i prodaja 69 hektara zemljišta gradu Vukovaru uz prihod od 36 milijuna i 300 tisuća kuna, s tim da je dio novca gradska uprava za kupljeno zemljište uplatila prošle godine.

Osim zbog vlasništva i značaja tvrtke za Vukovar kao grad posebne državne skrbi, država Borovu pomaže i zbog specifičnih sudskih sporova koje tvrtka vodi s bivšim radnicima. Naime, svim radnicima koji su se za vrijeme okupacije Vukovara javili u privremeno sjedište tvrtke na slobodnom teritoriju države priznavan je radni staž.

Nakon mirne reintegracije, Borovo, zbog nedovoljne proizvodnje, nije moglo zaposliti sve radnike kojima je tekao radni staž u progonstvu i dio njih sada traži na sudu svoja prava.

Prema podacima Vlade, samo tijekom 2015. i 2016. Borovo je na temelju spomenutih sudskih sporova isplatilo odštete bivšim radnicima u ukupnom iznosu od pet milijuna kuna. I te su odštete jedan od razloga zbog kojih je odgađana privatizacija Borova.

Vlada je još sredinom 2017. povukla svoju odluku o prodaji 50 posto vlasništva Borova njegovim sadašnjim i bivšim radnicima zbog, kako se navodi u pripadajućoj odluci, pronalaženja strateškog partnera za tvrtku. Vlada je procijenila da će tvrtku lakše privatizirati ako je zamišljenom strateškom partneru ponudi u cijelosti.

Ulazak strateškog partnera u Borovo, navodi Vlada u odluci o povlačenju prodaje dionica radnicima, neophodan je kako bi tvrtka izbjegla stečaj. Sudeći prema toj odluci, pomoć države Borovu za kredit kod Croatia banke i posljednja je prije najavljene privatizacije.

Budući je Vlada u planu prodaje državnog vlasništva u poduzećima za 2020. zacrtala prodaju udjela u 90 tvrtki u kojima država nema pretežito vlasništvo, nije izgledno da će se najavljena privatizacija Borova dogoditi ove godine. Prema podacima CERP-a, država je, ne računajući javna i poduzeća od strateškog značaja, većinski vlasnik u 21 tvrtki, dok manjinske udjele ima u 339 poduzeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 09:47