Dalić: 'Država bi brodogradnji mogla pomoći stvaranjem jamstvenog fonda'

U zagrebačkom hotelu Esplanade upravo traje konferencija o budućnosti hrvatske brodogradnje, koju zajednički organiziraju Jutarnji list i Brodosplit.

Među značajnijim sudionicima su Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, zatim Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog ureda EIB-a, Reinhard Lüken, predsjednik Udruženja njemačkih brodograditelja i pomorske industrije, kao i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Konferencija će se pozabaviti problemima s kojima se suočava hrvatska brodogradnja, te iskustvima drugih, a trebala bi dati odgovor na pitanje kakvu brodogradnju možemo očekivati u budućnosti.

Otvarajući konferenciju o budućnosti hrvatske brodogradnje, Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, ocijenio je kako bankari u financiranju brodogradnje vide nekoliko problema, te je dodao da su tu potpuno racionalni.

„Pitanje za ovu konferenciju je kako stvoriti model održive brodogradnje, a da ona ne bude na teret poreznih obveznika. Smatramo kako nije nemoguće iskoristiti neko od postojećih zapadnoeuropskih rješenja, no za to treba imati volje“, poručio je Ogurlić.

Dalić: 'Država bi mogla pomoći jamstvenim fondom'

I Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, vjeruje da je moguće naći održiv model financiranja i poslovanja hrvatskih škverova. Mogućnost da država pomogne brodograđevnoj industriji Dalić vidi u stvaranju svojevrsnog jamstvenog fonda, koji bi bio na raspolaganju svim hrvatskim škverovima, kako onim velikim, tako i brojnim malima. Uvjet za korištenje jamstava bio bi da su brodogradilišta financijski stabilna, te da imaju dobre poslovne rezultate, prostor na tržištu i konkurentan proizvod. Na tom projektu, dodala je Dalić, Ministarstvo gospodarstva radi zajedno s HBOR-om.

„To će podržati proizvodni proces i pojednostaviti i olakšati financiranje proizvodnje, a neće imati obilježja državne pomoći“, naglasila je Dalić.

Dalić je pritom upozorila kako hrvatsku brodogradnju ne čine samo velika brodogradilišta, nego i velik broj manjih. Iako su mali škverovi obično u sjeni velikih, oni aktivno izvoze i razvijaju svoju proizvodnju te zapošljavaju značajan broj ljudi, a svoje aktivnosti financiraju bez potpore države.

„Stoga će taj jamstveni fond biti na raspolaganju i maloj brodogradnji“, istakla je Dalić.

Dalić je podsjetila na probleme s kojima se kroz povijest suočavala hrvatska brodogradnja. Unatoč tome, ocijenila je da je riječ o značajnoj industrijskoj grani koja ima perspektivu rasta, stvaranja novih proizvoda i zapošljavanja. Brodogradnja je važna i zato što onemogućava da cijela hrvatska obala postane prostor monokulture, odnosno samo truizma. Država će brodogradnji nastaviti pomagati, ali u drukčijem obliku nego ranije.

„Brodogradilišta moraju samostalno funkcionirati na tržištu, i bez državne pomoći“, istakla je Dalić. Pomoć države vidi ponajprije u podršci istraživanju i razvoju te u podršci inovacijama.

Dalić se osvrnula i na stanje u pulskom Uljaniku, za kojeg očekuje da će Uprava i Nadzorni odbor proces restrukturiranja dovesti do sljedeće faze, odnosno do iznalaženja strateškog partnera, koji će i Uljaniku i Trećem maju dati novi zamah.

„Nadam da će hrvatska brodogradilišta iskoristiti prilike koje se na tržištu javljaju i unaprijediti i dodatno razviti znanja, te naći dodatne prilike i poslove. Država će stajati na raspolaganju mehanizmima kojima se potiču inovacije, razvoj proizvoda i način financiranja složenog proizvodnog ciklusa“, zaključila je Dalić.

Lüken: 'Brodogradnja je politička industrija'

Nakon Martine Dalić govorio je Reinhard Lüken, predsjednik Udruženja njemačkih brodograditelja i pomorske industrije.

- Prije otprilike 15-ak godina posjetio sam sva hrvatska brodogradilišta, barem ona najveća i bio sam impresioniran. Bilo je ljeto, bilo je vruće i ljudi su naporno radili, čak i na 40 stupnjeva. I u to vrijeme me se dojmilo da ova industrija u ovoj zemlji ima dobru budućnost jer ljudi tako naporno rade – otvorio je tako svoje izlaganje Lüken te zatim prikazao kratak pregled brodograđevne industrije u svijetu u proteklih 30-ak godina.

Naime, 1990-ih godina globalni lideri brodogradnje bili su Europa i Japan. Međutim slika se s vremenom mijenjala, a oko 2010. godine Kina je, kako kaže Lüken, eksplodirala u ovom gospodarskom sektoru. Posljedice jačanja azijske brodogradnje osjetili su svi u Europi, 2016. godina bila je posebno teška za globalnu brodogradnju, a sva velika brodogradilišta osjećala su to u svojim knjigama narudžbi. Što se tiče Europe, velika većina zemalja gospodarski se vodi zakonima tržišta, međutim, objasnio je još Lüken, ovdje se radi o industriji od iznimne političke važnosti.

- Ovo zaista je politička industrija htjeli mi to ili ne, jer bez obzira na tržište, ovo je izuzetno važna industrijska grana za sve zemlje. Moramo Kinu shvatiti vrlo ozbiljno i moramo shvatiti da je Kina odlučila biti broj jedan upravo u segmentima brodogradnje visoke tehnologije – nastavio je direktor ovog njemačkog udruženja.

Teške i kompleksne izazove nije uspjela izbjeći ni Njemačka, no od 2013. godine prema danas bilježe poboljšanje. – Teško nam je objasniti političarima da imamo dobre brojke, ali da nas one ne smiju opiti jer su pred nama veliki izazovi – upozorio je Lüken i nadodao kako je, slično kao što je u svom govoru istaknula i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, i njemačka vlada morala pronaći kvalitetne mehanizme potpore nacionalnoj brodogradnji.

Brodogradnja se u Njemačkoj u proteklih 10 godina potpuno promijenila, poručio je Lüken. Tada je polovina proizvoda njihovih brodogradilišta bila otpadala na teretne brodove, no kako nisu mogli konkurirati azijskim brodogradilištima velik udio poslova su izgubili. Ipak, usmjerili su se na gradnju putničkih brodova, što je povećalo broj narudžbi i prometa.

Lüken je također iskoristio priliku da se osvrne na rad i potporu njemačke vlade.

- Što se tiče njemačke vlade, moram reći, i tu bi situacija trebala biti bolja. Politika u njemačkoj jako dobro izgleda, međutim u velikoj je mjeri samo simbolična – upozorio je i nadodao kako je financiranje svima velik izazov. Nijemci tako imaju nekoliko različitih mehanizama financiranja i potpore brodogradnji, no neke od njih u praksi niti jedno brodogradilište ne može koristiti.

– Ne radi se samo o tome imate li mehanizam ili ne, on mora biti konkurentan – istaknuo je Lüken te na kraju istaknuo pozitivni primjer Inicijative za pomorski izvoz koju su pokrenuli pred nekoliko godina. Na temelju ove Inicijative, nude instrument za izvoz opreme te nude model financiranja, prema kojem kako kaže Lüken, možete dobiti dodatnu likvidnost koja se bazira na volumenu opreme koju kupujete.

- Ovo je jedan primjer na temelju kojeg vam želim reći što možete kupiti od opreme. Mi ćemo vam vrlo rado pomoći da se ovaj projekt zahukta – zaključio je na kraju Lüken, obrativši se hrvatskim brodogradilištima.

Debeljak: 'Čekali smo deset mjeseci jamstva iz Vlade i banaka'

Uslijedio je panel o budućnosti brodogradnje u Hrvatskoj, a govornici su istaknuli spore procese financiranja kao jedan od glavnih problema.

- Čekali smo deset mjeseci jamstva iz Vlade i banaka – poručio je Tomislav Debeljak, predsjednik uprave Brodosplita. Dodao je da imaju negativna iskustva s Vladom upravo zbog dugih čekanja na financiranje projekata te da u tim slučajevima sami moraju pronaći novac što im prouzrokuje dodatne probleme.

Na taj problem nadovezao se i Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije naglašavajući da je zbog spore procedure i Uljanik kasnio s isporukom brodova i pretrpio financijske gubitke. Također, dodao je da privatizacijom ništa nije riješeno i da poslovne banke još uvijek ne žele preuzimati rizike kreditiranja brodogradnje.

Sama procedura izdavanja jamstava trebala bi trajati između 30 i 45 dana, ali u slučaju Brodosplita situaciju je dodatno zakomplicirala uključenost drugih institucija poput Ministarstva mora i DORH-a, Debeljaku je odgovorio pomoćnik ministrice gospodarstva Zvonimir Novak. Dodao je da je Vlada krenula u izradu okvira jamstvenih programa kojim bi se izbjeglo spomenuto dugo čekanje financiranja. Tim programom bit će definirano tko se može prijaviti za financiranje, što mora napraviti i pod kojim uvjetima.

- U primjeru Uljanika, problemi su krenuli još 2009. godine kada su odlučili izgraditi četiri broda za vlastitu plovidbu, a veliki broj pristiglih narudžbi nisu uspjeli realizirati zbog nedostatka radne snage i kašnjenja financija - rekao je Novak.

Na probleme Uljanika nadovezao se i Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, istaknuvši da 3. Maj sada slijedi sudbinu Uljanika. Nakon što je 2013. godine Uljanik preuzeo i spasio 3. Maj, pozicije su se okrenule i sada 3. Maj kreditira Uljanik, dodao je. Da bi brodogradnja opstala u hrvatskom, ali i europskom kontekstu, ključno je da sve članice EU traže strategiju u daljnjem razvoju brodogradnje. Ako se neće raditi na zajedničkom brodoopskrbnom lancu država članica EU, tržište će preuzeti istočne zemlje, smatra Obersnel.

- Svaki projekt mora biti održiv i ekološki – uključio se Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog ureda Europske investicijske banke (EIB), dodajući da su spremni financirati i do sto posto „zelene“ projekte temeljene na očuvanju bio sustava. Također, osnova bankarstva je u financiranju rentabilnih projekata. Budući da projekti u brodogradnji često završavaju s novčanim gubicima, poslovne banke nisu ih spremne kreditirati jer se time izlažu riziku, što je trend u cijeloj Europi, a ne samo u Hrvatskoj.

- Ako imate nisku cijenu, kvaliteta će patiti zbog toga. Ako želite visoku tehnologiju u to se mora uložiti. Banke moraju gledati više na stvarni svijet, a to sada ne rade dovoljno. Brod se mora vrednovati prema njegovim karakteristikama i kvaliteti – upozorio je Reinhard Lüken. Dodao je da je sadašnji sustav vrednovanja brodogradnje glup i bolestan, a fokus se treba prebaciti s bankarskih spekulacija na produktivnost i pronalaženje pravih stručnjaka.

U trenutačnom sustavu pate i mnoge kooperantske tvrtke, iz publike je poručio Mato Markanović iz tvrtke Tekol, što samo pokazuje s koliko se izazova hrvatska brodogradnja susreće.

S time se složio i Darinko Kosor, predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo ističući da je brodogradnja trenutno najveći problem hrvatskog gospodarstva. Ipak, nada se kako će se s novim jamstvenim postupcima procedura znatno ubrzati i tako olakšati proizvodne procese u što vjeruju i ostali sudionici panela.