Ulazimo u treću godinu pandemije koja u kolektivnoj svijesti ostaje upisana po neizvjesnosti i ranjivosti, vjerojatno najkorištenijim pojmovima opisa današnje stvarnosti. Pandemija tako svaki dan testira našu humanost i solidarnost te spremnost da dio osobnih sloboda kratkoročno podredimo zajedničkom interesu. Pandemija, posve je jasno, nije samo epidemiološko-zdravstveno-ekonomski problem, pandemija je i društveni fenomen te test moderne demokracije. Uz sve pozitivne promjene koje su omogućene odgovornim usmjeravanjem znanstvenih dostignuća, u kolektivno se pamćenje urezuje i fenomen njezine instrumentalizacije. Uz mnogo prijepora u društvu oko nužnosti cijepljenja teško je pronaći kompromis kao najnižu točku slaganja, a kamoli potpunu suglasnost. Ono što u svakom slučaju treba biti jasna crta razgraničenja slobode i obvezujućih normi nesumnjivo je sloboda drugoga i njegovo pravo na zdravlje, pa su u tom slučaju najčvršća osnova za bilo kakve odluke i mjere znanstveno utemeljene i provjerene činjenice. Upravo zato jedino pravo rješenje, ma koliko utopijski zvučalo, mora biti angažman svih kojima je iskreno stalo do budućnosti. Jer, znanost i tehnologija, gotovo godinu dana, imaju odgovor - dostupna, sigurna i učinkovita cjepiva koja nas štite od teških oblika bolesti i fatalnog ishoda.
Živjeti s virusom
Posve je jasno da s virusom moramo živjeti, a njegovo ukorjenjivanje u ljudsku populaciju gotovo je neizbježno. I upravo zato, na izmaku godine, Hrvatska, poput ostatka Europe, pokušava mudrom primjenom epidemioloških mjera ne potonuti pod jesensko-zimskim četvrtim valom pandemije koji zdravstvene, ali i ekonomske sustave većine zemalja dovodi do ruba održivosti. Liječnici i ekonomisti su suglasni - pandemija i inflacija dolaze do vrhunca, a 2022. donosi nam sigurniju budućnost. Iskreno vjerujemo da su predviđanja točna jer novi prekid opskrbnih lanaca i rast cijena goriva i energenata za mnoge gospodarske grane mogu biti fatalni.
Snaga i značaj
Nikad izazovniji uvjeti poslovanja na svim razinama gospodarstva potvrđuju značaj domaće industrije za stabilnost nacionalnog gospodarstva i financijsku snagu zemlje. Postaje očito da Europska unija treba strateške industrije, koje će u potpunosti razvijati u Europi, kako bi svojim građanima kontinuirano i neometano mogla osigurati dostupnost lijekova i najboljih terapijskih rješenja. Strateški značaj farmaceutske industrije proizlazi iz činjenice da je peti najveći industrijski sektor u Europskoj uniji, koji predstavlja 3,5 posto ukupne proizvedene vrijednosti u EU. Industrija zapošljava 800.000 ljudi, što predstavlja 1,8 posto svih zaposlenih u EU. Ukupna godišnja vrijednost prodanih proizvoda europske farmaceutske industrije iznosi 220 milijardi eura, a čak 75 posto prodanih generičkih lijekova na tržištu EU proizvedeno je na ovom tržištu.
Upravo zbog svoje snage i strateškog značaja farmaceutska strategija EU, usvojena prije godinu dana, predviđa pristup cjenovno pristupačnim lijekovima, potiče digitalizaciju i nove tehnologije olakšavanjem razvoja najsuvremenijih proizvoda, znanstvenih postignuća i tehnološku transformaciju te predviđa odgovore na velike zdravstvene krize, poput ove koju živimo. To potonje namjerava učiniti osnaživanjem opskrbnih lanaca, uz strateško stvaranje zaliha te povećanje proizvodnje i ulaganja na području Europske unije.
Hrvatska, što se pokazalo osobito važnim u posljednje dvije godine, pripada u red rijetkih zemalja u svijetu koja ima sve segmente farmaceutske proizvodnje - od istraživanja i razvoja preko proizvodnje aktivnih tvari pa sve do proizvodnje i distribucije gotovih farmaceutskih proizvoda. Upravo ta činjenica samodostatnosti u pandemiji je osigurala dostupnost lijekova svakom pacijentu u svakom trenutku. To nipošto ne bi bilo moguće da hrvatska farmaceutska industrija nije jedna od najsnažnijih industrijskih grana uopće. Ona je ključni partner zdravstvenog sustava. Svoje proizvode izvozi u šezdesetak zemalja svijeta, uključujući i najrazvijenija farmaceutska tržišta. Zapošljava gotovo 6000 ljudi i indirektno utječe na očuvanje još 15.000 radnih mjesta u povezanim djelatnostima. Bruto domaćem proizvodu doprinosi s osam milijardi kuna godišnje, a u posljednjih je deset godina u gradnju i opremanje proizvodnih kapaciteta investirala 5,5 milijardi kuna. Potvrda je to njezine snage i strateškog značaja.
Briga za korisnike
Belupova strategija poslovanja komplementarna je farmaceutskoj strategiji EU. Usvojena je sredinom godine i do 2025. nas vodi k rastu, fokusu na ključne proizvode i tržišta te optimizaciju efikasnosti, uz zajednički nazivnik - briga za korisnike. Poseban naglasak stavlja na osiguravanje dostupnih terapijskih rješenja, daje potporu konkurentnosti, inovacijama i održivosti uz razvoj visokokvalitetnih, sigurnih i učinkovitih lijekova, kroz ekološki unaprijeđene proizvodne procese. Da temeljne odredbe ove strategije živimo već danas, potvrđuju i naši poslovni rezultati - u prvih devet mjeseci ove godine zabilježili smo rast prihoda od 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom su vlastiti brendovi ostvarili 4,5 posto više prihode od prodaje, i to ponajviše na tržištima Rusije, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Ostala prodaja ostvarila je rast od 10,6 posto. Belupo je tako ostvario 749,5 milijuna kuna prihoda od prodaje, uz najveći doprinos kategorije Lijekovi na recept koja je porasla za 5,4 posto. Na tržište smo ove godine lansirali desetak novih proizvoda, ali i dobili brojna priznanja za kvalitetu.
Svjesni da temelj za izgradnju snažne organizacije i dobre korporativne kulture, koja se uspješno prilagođava i raste, počiva na jasnoj strategiji, praćenju trendova i potreba tržišta, poslovnu 2022. dočekujemo s optimizmom. Upravo zato što zapošljavamo 1500 ljudi kojima posao nije samo radno mjesto, kojima je briga o zdravlju ljudi - stil življenja.
I jedino zajedno stvaraju vrijednost i "proizvode" uspjeh.
Punih 50 godina.