PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Proizvodnja kvalitetnije hrane mogla bi biti nagrađena lojalnošću potrošača dubljeg džepa i rastom izvoza

Pokazatelji poslovanja naših najvećih prehrambenih kompanija, Atlantic Grupe i Podravke, za prvih devet mjeseci ukazuju na nastavak solidnog poslovanja, usprkos i dalje izazovnom poslovnom okruženju

Ilustracija

 Yasin Akgul/AFP

Proizvodnja prehrambenih proizvoda ostvarila je solidan rast u prvih deset mjeseci 2021., a pokazatelji poslovanja naših najvećih prehrambenih kompanija, Atlantic Grupe i Podravke, za prvih devet mjeseci godine ukazuju na nastavak solidnog poslovanja, usprkos i dalje izazovnom poslovnom okruženju. Relativnu nisku pogođenost prehrambene industrije pandemijom u odnosu na druge sektore pripisujemo niskoj elastičnosti potražnje za prehrambenim proizvodima u ovisnosti o kretanjima ekonomskih ciklusa. Proizvodnja pića porasla je za 12,7 posto godišnje u istom razdoblju zbog blažih mjera socijalnog distanciranja, otvorenosti ugostiteljskih objekata tijekom cijele godine i povratka značajnog dijela turističke potražnje.

Novi sojevi virusa i potencijalno restriktivnije epidemiološke mjere ostaju najveći rizik za izvedbu ovog sektora u kratkom roku. Dodatni izazov za sektor proizlazi iz potrebe prilagodbe proizvodnje Europskom zelenom planu koji potiče proizvodnju s višim standardima. Proizvodnja kvalitetnije hrane mogla bi biti nagrađena lojalnošću potrošača u višim dohodovnim razredima, potaknuti rast izvoza te u konačnici poticajno utjecati na tehnološke inovacije koje mogu dovesti do uvođenja produktivnijih i profitabilnijih proizvodnih praksi u dugom roku. U kratkom roku Europski zeleni plan mogao bi povećati troškove uzgoja hrane te posljedično utjecati na rast cijena.

Prehrambena industrija u brojkama

U prvih deset mjeseci godine zamjetan je rast proizvodnje prerađivačke industrije, ali i proizvodnje hrane i pića kao zasebnih kategorija. Pritom je posebno izražen rast u proizvodnji pića (+12,7 posto) zbog učinka niske baze od prošle godine kada je proizvodnja ovog segmenta bila narušena zatvaranjem ugostiteljskih objekata, značajnim padom turističkog sektora te općenito uvedenim mjerama socijalnog distanciranja. Nakon dvanaest uzastopnih mjeseci pada negativan trend u ovom sektoru okončan je u ožujku, a najizraženije stope rasta bile su u travnju i lipnju. Istodobno, sektor proizvodnje hrane ostvario je rast od 6,4 posto godišnje, nakon pada od 1,5 posto u prethodnoj godini. Niska stopa korekcije ovog sektora u 2020. u odnosu na druge sektore prerađivačke industrije posljedica je relativno niske elastičnosti potražnje za prehrambenim proizvodima u ovisnosti o kretanjima ekonomskih ciklusa.

Sektori proizvodnje hrane i pića zajedno zapošljavaju 3,4 posto ukupno zaposlenih radnika u Hrvatskoj. Usprkos rastu proizvodnje, u prvih deset mjeseci ove godine došlo je do pada zaposlenosti u oba sektora, i to za 0,7 posto godišnje u proizvodnji hrane i 0,2 posto godišnje u proizvodnji pića. Istodobno je u proizvodnji prehrambenih proizvoda zabilježen prosječni rast isplaćenih neto plaća od 4,5 posto godišnje u prvih devet mjeseci ove godine, na 5979 kuna, dok su plaće u sektoru proizvodnje porasle za 3,5 posto godišnje, na 7883 kuna. U proizvodnji hrane plaće se tako nalaze 15,7 posto ispod državnog prosjeka dok su u proizvodnji pića više za 11,2 posto u prosjeku.

Uvoz je smanjen za 6,5 posto, što je rezultiralo smanjenjem deficita robne razmjene u ovoj kategoriji od visokih 15,2 posto. Izraženo u nominalnim terminima, u prošloj je godini izvezeno prehrambenih proizvoda, pića i duhana u vrijednosti od 1,6 milijardi eura, dok je uvoz po istoj kategoriji dosegnuo 2,6 milijardi eura, generirajući deficit od milijardu eura, odnosno čak 180 milijuna eura manje nego u istom razdoblju godinu prije.

Europski zeleni plan i poljoprivredno-prehrambeni sektor

Europski zeleni plan je strategija rasta koja ima za cilj transformirati Europsku uniju u prosperitetno, pošteno, konkurentno i resursno učinkovito gospodarstvo, bez neto emisija stakleničkih plinova do 2050., uz nulto onečišćenje i odvajanje ekonomskog rasta od iskorištavanja resursa.

Fokus Europskog zelenog plana je stavljen na potrebu za prelaskom na održiviji sustav poljoprivredne proizvodnje koji minimizira utjecaj poljoprivrede na okoliš te radi više na zaštiti i održavanju prirode. Strategija predviđa stvaranje novih mogućnosti za poljoprivrednike u biogospodarstvu, kao i jačanje položaja poljoprivrednika u prehrambenom lancu. Namjera je pokrenuti inkrementalnu, ali nepovratnu promjenu u europskoj poljoprivredi, uz jačanje njezine otpornosti na moguće buduće krize.

Dok se mnogi slažu s ciljevima Europskog zelenog plana, ostaje zabrinutost da će njihovo postizanje rezultirati znatnim rastom proizvodnih troškova. Pritom treba imati na umu kako i održavanje statusa quo implicira rast proizvodnih troškova u sljedećim godinama budući da će poljoprivrednici biti prisiljeni izdvajati veća sredstva za inpute kako bi nadomjestili erodirano tlo, prekomjerno iskorištavanje vodnih resursa te gubitak prirodnih oprašivača. Dodatno, povećani rizik od bolesti usjeva te promjenjive i ekstremnije vremenske prilike zbog klimatskih promjena negativno će se odraziti na obujam uroda.

Uzimajući u obzir probleme koje status quo nosi sa sobom, smanjenje upotrebe pesticida, poboljšanje zdravlja tla te smanjenje emisija ugljičnog dioksida i zagađenja voda ključni su preduvjeti za stvaranje zdravog i profitabilnog poljoprivrednog sektora. Poboljšanje učinkovitosti korištenja resursa i promicanje kružnoga gospodarstva pritom imaju potencijal biti koristan alat za poljoprivrednike kroz smanjenje troškova proizvodnje i ograničavanje izdataka za inpute.

Europski zeleni plan će nedvojbeno otvoriti nove mogućnosti u polju bioekonomije. Korištenje otpada od hrane te proizvodnja održive biomase za energiju može stvoriti dodatne prihode uz istodobno postizanje cilja nulte neto emisije. Tržišta ugljika mogu nagraditi poljoprivrednike za izdvajanje ugljika, iako teška pitanja oko mjerenja i praćenja te verifikacije tek treba riješiti.

Promatrano iz perspektive poljoprivrednika, sve navedeno predstavlja prilike za daljnji razvoj poslovanja, ali kratkoročno gledano, ograničenja korištenja inputa, zahtjevi za izdvajanje zemljišta za očuvanje prirode i viši standardi dobrobiti životinja povećat će troškove uzgoja i konkurentske pritiske.

Cilj Europskog zelenog plana nije ograničiti proizvodnju, nego spriječiti onečišćenje, izbjeći klimatske promjene, obnoviti biološku raznolikost i poboljšati zdravlje. To će zahtijevati ubrzane napore za razvoj i širenje tehnologija i praksi koje povećavaju poljoprivrednu produktivnost uz istodobno smanjenje utjecaja na okoliš. U sklopu programa Horizon Europe planira se utrošiti deset milijardi eura na istraživanje i inovacije u hrani, biokemiji, prirodnim resursima, poljoprivredi, ribarstvu, akvakulturi i okolišu, kao i na korištenje digitalnih tehnologija i rješenja temeljenih na prirodi za poljoprivrednu hranu.

Jedan dio viših troškova proizvodnje proizvođači će zasigurno pokušati preliti na potrošače, što upućuje na rast cijena hrane u sljedećim godinama. U kojoj je mjeri to moguće, ovisit će ponajviše o stupnju konkurencije međunarodne trgovine. Konkretnije, ako drugi proizvođači ne podliježu istim standardima i zbog toga mogu proizvoditi jeftinije, to bi moglo dovesti do premještanja proizvodnje u inozemstvo. Istodobno proizvodnja prema višim standardima može biti i nagrađena većom lojalnošću potrošača te spremnošću da plate premiju za europske proizvode. Viši standardi potiču tehnološke inovacije koje mogu dovesti do uvođenja produktivnijih i u konačnici profitabilnijih proizvodnih praksi.

Potencijalne prilike za sektor prehrambene industrije

· Europski zeleni plan potiče proizvodnju s višim standardima, koja bi mogla biti nagrađena lojalnošću potrošača u višim dohodovnim razredima i potaknuti rast izvoza te pozitivno utjecati na tehnološke inovacije koje mogu dovesti do uvođenja produktivnijih i u konačnici profitabilnijih proizvodnih praksi.

· Ubrzanje digitalizacije i porast udjela online trgovine u ovom segmentu prilika je za male lokalne proizvođače hrane da povećaju svoju prisutnost na tržištu.

· Jačanje sinergije između prehrambenog i turističkog sektora u vidu jačanja proizvodnje autohtonih proizvoda s naglaskom na olakšavanje plasiranja već dostupnih proizvoda na domaćem tržištu.

· Širenje turističke sezone izvan ljetnih mjeseci s obzirom na važnost domaće prehrambene industrije u opskrbi hotelijera.

· Širenje na netradicionalna tržišta i daljnja integracija Hrvatske u svjetske trgovinske tijekove povećali bi izvozni potencijal domaćih prehrambenih kompanija. Hrvatska u prosjeku izvozi oko 60 posto hrane u zemlje Europske unije te oko 30 posto u zemlje CEFTA-e (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Kosovo, Moldavija i Sjeverna Makedonija) dok je izvoz u ostale zemlje za većinu proizvoda neznačajan.

· Okrupnjavanje proizvodnih površina snizilo bi troškove proizvodnje hrane i povećalo konkurentnost domaćih proizvođača kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.

· Povećanje povlačenja sredstava iz europskih fondova namijenjenih razvoju tehnoloških i digitalnih rješenja u poljoprivredi.

· Fokus na razvoj poljoprivredne strategije koja bi poticala proizvodnju onih poljoprivrednih proizvoda kod kojih se ostvaruje značajan deficit u robnoj razmjeni, a za koje Hrvatska ima prirodne predispozicije za konkurentnu proizvodnju.

Potencijalni rizici za sektor prehrambene industrije

· Novi sojevi virusa i potencijalna potreba uvođenja restriktivnijih epidemioloških mjera kojima bi se ograničio rad ugostiteljskih objekata i turističke aktivnosti predstavljaju najveći rizik za segment proizvodnje hrane i pića u kratkom roku

· U kratkom roku Europski zeleni plan bi kroz ograničenja korištenja inputa, zahtjeva za izdvajanje zemljišta za očuvanje prirode te višim standardima dobrobiti životinja mogao povećati troškove uzgoja hrane.

· Kroz više troškove proizvodnje Europski zeleni plan utjecat će na rast cijena hrane, što bi moglo potaknuti uzgoj vlastite hrane na područjima koja to omogućavaju. Dodatno, domaći proizvođači morat će se potencijalno nositi sa snažnijom konkurencijom iz inozemstva koja ne podliježe istim standardima i zbog toga je u mogućnosti proizvoditi jeftinije.

· Starenje stanovništva i iseljavanje mladog radno sposobnog stanovništva negativno će utjecati na potencijal rasta sektora iz perspektive domaće potražnje na duljem vremenskom horizontu.

· Konkurencija inozemnih kompanija koje su zbog veće ekonomije obujma u mogućnosti proizvoditi sa znatno nižim troškovima.

Usporedna analiza kompanija

Vodećih deset kompanija prehrambenog sektora u Hrvatskoj održalo je stabilnost poslovanja u protekloj godini te je ostvaren prosječni rast prihoda od 6,4 posto, pri čemu je pet od deset analiziranih kompanija ostvarilo poboljšanje indikatora profitabilnosti.

Poslovanje Atlantic Grupe d.d. u 2020. je pokazalo visoku razinu stabilnosti, usprkos prisutnim ekonomskim poremećajima izazvanima pandemijom. Nakon što je prethodne godine ostvarila povijesno najviše prihode i profitabilnost, u 2020. ostvaren je pad ukupnih prihoda od 3,2 posto, na 5,336 milijardi kuna. EBITDA je pritom ostvarila pad od 8,0 posto, na 717 milijuna kuna, dok je profitna marža smanjena sa 7,2 na 6,5 posto. Nastavljeno je dezinvestiranje non-core poslovnih djelatnosti te je Atlantic Grupa prošle godine zaključila ugovor o prodaji brenda dječje prehrane Bebi. Podsjećamo kako je kompanija u prethodnoj godini već izašla iz segmenta sportske i aktivne prehrane (Multipower), iz dodataka prehrani (Dietpharm i Multivita) te distribucije vode u galonima. Atlantic Grupa nastavlja usmjeravanje fokusa na jačanje glavnih kategorija roba široke potrošnje koje čine kava, delikatesni namazi, slani snack, čokolada te bezalkoholni I funkcionalni napici. Kompanija je u 2020. primila niz priznanja i nagrada kao štu su drugo mjesto liste Top 5 poslodavaca partnera u 2020. u Hrvatskoj, peti najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj prema istraživanju tvrtke MojPosao te najpoželjniji poslodavac mladima u Srbiji u kategoriji hrane i pića. Atlantic je također na 12. Fininoj dodjeli nagrada ponio titulu najuspješnijeg dugovječnog poduzetnika, dok je na 11. dodjeli nagrada u organizaciji Poslovnog dnevnika i Zagrebačke burze dobio prvu nagradu za odnose s investitorima.

U prvih devet mjeseci 2021. Atlantic Grupa ostvarila je rast prihoda od prodaje od 9,3 posto na godišnjoj razini, uz istodobni rast EBITDA od 14,0 posto, odnosno 6,2 posto kada isključimo jednokratne stavke. Kompanija je počela s procesom ulaganja u gradnju nove tvornice proizvoda pod robnom markom Argeta, ukupne investicijske vrijednosti više od 50 milijuna eura. U ožujku je na tržištu Hrvatske i Slovenije lansiran novi brend čokolade Jimmy Fantastic, a u travnju je lansiran brend Boom Box. Atlantic Grupa je u 2021. isplatila dividendu u iznosu od 40 kuna po dionici, najvišu dividendu u povijesti.

Grupa Podravka je tijekom 2020. ostvarila rast prihoda od prodaje od 2,1 posto, na 4,503 milijarde kuna, uz rast u oba poslovna segmenta, Prehrani i Farmaceutici. Istodobno je ostvarena operativna dobit u iznosu od 332,3 milijuna kuna porasla za 48,8 milijuna kuna, a neto dobit u iznosu od 248,9 milijuna kuna viša je za 27,3 milijuna kuna u odnosu na godinu prije. Također, Grupa Podravka je u proteklom razdoblju dodatno ojačala i svoju izvoznu poziciju na svim ključnim tržištima, pri čemu najviše na tržištima zapadne Europe i prekomorskih zemalja. Segment prehrane pritom je ostvario rast prihoda od 2,1 posto zbog pozitivne izvedbe većine poslovnih programa, od kojih su najveći apsolutni rast imali poslovni programi Kulinarstvo te Dječja hrana, slastice i snack. Tijekom 2020. godine kompanija je nastavila s inovacijama i proširenjem asortimana svojih vodećih brendova, čija je kvaliteta nagrađena s 14 odličja Superior Taste Award - najprestižnije svjetske nagrade u segmentu prehrane. Podravka je u prošloj godini proglašena najboljom domaćom tvrtkom prema istraživanju koje je provela agencija Ipsos, a iste je rezultate polučilo i istraživanje Lidera.

U prvih devet mjeseci 2021. Grupa Podravka je nastavila bilježiti pozitivne rezultate uz rast prihoda od 1,6 posto godišnje, s pozitivnom kontribucijom oba poslovna segmenta, Prehrane (+0,5 posto) i Farmaceutike (+5,7 posto). Istodobno je operativna dobit ostvarila rast od 20,4 posto dok je neto dobit viša za 23,4 posto. Nastavljeno je razduživanje kompanije smanjenjem ukupnih kreditnih obaveza za 170,6 milijuna kuna.

Izgledi

U izazovnom poslovnom okruženju u 2020. prehrambeni je sektor zabilježio stabilno poslovanje. Pad proizvodnje prehrambenih proizvoda (-1,5 posto) bio je manje izražen od pada cijele prerađivačke industrije kao posljedica relativno niske elastičnosti potražnje za prehrambenim proizvodima u ovisnosti o kretanjima ekonomskih ciklusa. Pokazatelji poslovanja vodećih deset prehrambenih kompanija pritom ukazuju na prosječan rast prihoda od 6,4 posto. Proizvodnja pića pala je za 17,2 posto u istom razdoblju kao posljedica zatvaranja ugostiteljskih objekata u dijelu godine te značajnog pada turističkog sektora. Podaci o proizvodnji i poslovanju naših vodećih prehrambenih kompanija upućuju na umjereni rast ovog sektora u tekućoj godini.

Novi sojevi virusa i potencijalno restriktivnije epidemiološke mjere ostaju najveći rizik za izvedbu ovog sektora u kratkom roku. Dodatni izazov za sektor proizlazi iz potrebe prilagodbe proizvodnje Europskom zelenom planu čiji je cilj proizvodnja bez neto emisija stakleničkih plinova do 2050. uz nulto onečišćenje. Na taj se način potiče proizvodnja s višim standardima koja, uz niz prilika za poljoprivrednike, sa sobom donosi i određene rizike. Proizvodnja kvalitetnije hrane mogla bi biti nagrađena lojalnošću potrošača u višim dohodovnim razredima, potaknuti rast izvoza te u konačnici poticajno utjecati na tehnološke inovacije koje mogu dovesti do uvođenja produktivnijih i profitabilnijih proizvodnih praksi u dugom roku. U kratkom roku, Europski zeleni plan bi kroz ograničenja korištenja inputa, zahtjeve za izdvajanje zemljišta za očuvanje prirode te više standarde dobrobiti životinja mogao povećati troškove uzgoja hrane. Viši troškovi proizvodnje utjecat će na rast cijena hrane te će se domaći proizvođači morati nositi sa snažnijom konkurencijom iz inozemstva.

Cijene hrane rastu, ali naš izazov je povećanje kvalitete proizvodnje

Godina iza nas pamtit će se po nastavku pandemije covida-19 i velikom utjecaju na gospodarska kretanja u cijelom svijetu. Izrazit poremećaj lanaca opskrbe te transformacija najvećih svjetskih ekonomija ostavili su dubok trag i na hrvatsko gospodarstvo. Rast cijena sirovina i transporta doveo je posljedično i do socijalno najosjetljivijeg, rasta cijena hrane.

Skok cijena žitarica i uljarica lančano je potaknuo inflatorna kretanja u dijelu poljoprivredne i prerađivačke industrije, što je pak u narednom razdoblju negativno rezultiralo rastom svih inputa u poljoprivredi. Izrazit, gotovo eksponencijalan, rast cijena i manjak mineralnih gnojiva i drugih repromaterijala dovodi u pitanje rezultate poljoprivredne proizvodnje u sljedećoj godini, a shodno tome očekuje se i nastavak zadržavanja visokih cijena najvažnijih kategorija poljoprivredne proizvodnje.

Predviđanja o poboljšanju na našem tržištu kao pozitivnom utjecaju pandemije nisu se ni približno ostvarila, iako se potencijal sve više prepoznaje.

Hrvatski poljoprivredni sektor i dalje ne može uhvatiti korak s europskim kako bi postao konkurentniji i produktivniji, što je problem na više razina – od načina razmišljanja do zakonodavnih okvira. Vrlo je važno da hrvatska poljoprivreda počne koristiti svoj puni potencijal i poveća postotak udjela u poljoprivredi Europske unije - on trenutno iznosi tek 0,5 posto ukupne poljoprivrede EU. Kupci sve veću važnost pridaju sastavu i kvaliteti proizvoda, ali i načinu uzgoja i biljaka i stoke.

Predviđa se kako će trend biranja zdrave hrane rasti paralelno s općim padom potražnje hrane do 2031. godine i stoga je važno poboljšati kvalitetu proizvodnje. Kako bi poljoprivreda bila konkurentna, važno je osigurati resurse u proizvodnji kroz energetsku neovisnost i dodatnu vrijednost te visoku produktivnost uz kvalitetno praćenje svih parametara proizvodnje. (Dalibor Kezele, predsjednik HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede i direktor sektora Podravka hran i Mirko Ervačić, član Izvršnog odbora HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede i vlasnik i direktor Osatina grupe)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2022 22:19