Cijeli svijet i globalna ekonomija ulaze u 2021. godinu prilično traumatizirani globalnom pandemijom covida-19, koja je proizvela okolnosti na koje se nijedno nacionalno gospodarstvo nije moglo pripremiti. Lockdown iz prvog i zadnjeg kvartala ove godine globalnu je ekonomiju doveo na rub nove velike krize i to na način i s posljedicama na koje nitko do ovog trenutka nije računao.
Posljedice ove pandemije nisu samo ekonomskog karaktera. Ovakva situacija sve je nas suočila sa strahom za vlastito zdravlje, zdravlje naših najbližih te problematizirala pitanje i koncept sigurnog i kvalitetnog okruženja za život. Održivost je postala opipljiv i jasan prioritet.
Uvažavajući okolnosti u kojima dočekujemo 2021. kao novo gospodarsko razdoblje, jasno je da će godina pred nama biti zasigurno godina preispitivanja globalnih odnosa i omjera snaga između velikih globalnih lidera. Velika je vjerojatnost da ćemo svjedočiti i preispitavanju razvojnih ciljeva nacionalnih ekonomija, a iznad svega možemo očekivati val promjene poslovnih modela.
Već je 2020. pokazala koliko su važne agilnost i sposobnost brze prilagodbe, kao i razina tehnološke opremljenosti i digitaliziranosti. Sposobnost poslovnih sustava, ali i nacionalnih ekonomija da brzo i učinkovito prepoznaju trenutak potrebe za djelovanjem, promjenama paradigmi i primjenom ispravnih mjera tijekom 2020. razlikovale su pobjednike od gubitnika. Iduća godina neće biti znatno drugačija.
Ipak, 2021. daje ozbiljne razloge za optimistično raspoloženje i vedriji pogled u budućnost. Nekoliko je faktora koji će odrediti, kako na razini nacionalnih ekonomija tako i na razini pojedinog poslovnog sustava, koliko će taj optimizam biti i opravdan. To su dostupnost izvora financiranja, ljudski kapital, ideje i inovacije te spospobnost i brzina prilagodbe.
Godina 2021. jednako će tako obilovati izazovima, barem ako je suditi po trenutnim okolnostima. Jedan od najvećih izazova je kako održati dinamiku i ritam poslovanja. Različiti sektori različito su pogođeni posljedicama pandemije, kako u segementu smanjene potražnje za proizvodima i uslugama tako i u dijelu potrebe novih ulaganja u sigurnost i zaštitu na radnom mjestu. Dodatno, sve je veći izazov održati neophodan broj zaposlenih u radnoj rutini, a da istodobno smanjeni prihodi to mogu podnijeti. Pri tome, konkurencija se nalazi u istim problemima, ali nitko ne svira time-out u borbi za zadržavanjem konkurentnosti.
Ljudi, ljudski kapital, njegovo zadržavanje i razvoj te stvaranje humanog i sigurnog radnog okruženja koje je istovremeno poticajno i prepoznaje kvalitetne nove ideje, potiče inovativnost i objedinjeno je pod zajedničkom korporativnom kulturom bit će presudno područje interesa svih poslovnih sustava, gospodarstava, ali i društava u cjelini. Dok su nam nove tehnologije i digitalizacija omogućili lako i brzo prebacivanje na rad od kuće, što je donijelo prijeko potrebnu fleksibilnost u razdoblju pandemije, istodobno su se otvorila nova pitanja i izazovi koje će poslodavci u gotovo svim sektorima morati ispravno adresirati kako bi zadržali razinu motivacije, efikasnosti i jedinstvenu korporativnu kulturu među zaposlenicima. Čak i puno više od toga, povezanost poslodavaca i radnika te njihova sinkroniziranost u smislu zajedničkih vrijednosti i korelacije između ciljeva poslodavca i ciljeva radnika bit će presudni u zadržavanju pobjedničkih timova.
Poučeni iskustvima iz 2020., možemo očekivati da će jačati koncept društveno odgovornog poslovanja te potreba pametnog balansiranja između profita i društvene odgovornosti. Sigurno u tom balansu leži i najveći dio odgovora o održivosti poslovanja gotovo u svim sektorima koji će proživljavati više ili manje značajne promjene i prolaziti više ili manje značajne prilagodbe.
Energetski sektor u Hrvatskoj, ali i globalno, prolazi tektonske promjene kojih smo svjedoci već nekoliko godina. Borba za čišći i održivi okoliš, obnovljivi izvori energije i energenti poput vodika te nove tehnologije poput LNG tehnologije, koja je od plina napravila globalni commodity, već godinama redefiniraju energetski sektor i traže nove strategije diverzifikacije kako bi se energetski igrači dugoročno zadržali na poslovnoj sceni. Ova će se godina pamtiti kao godina u kojoj je cijena nafte pala ispod 30 USD/bbl, a cijene plina na spot tržištu tijekom ljeta doživjele su svoje povijesne minimume. Uz to, 2020. je godina koja je prilično uzdrmala energetski sektor i potvrdila da je započela nova era u energetici, osobito u plinskom poslovanju.
Nikada do sada nije bilo toliko važno brzo reagirati na promjene na tržištu. Uz vrlo dinamično stanje na europskom tržištu plina, Republiku Hrvatsku očekuju i neki novi regionalni i nacionalni izazovi. Skoro puštanje u rad LNG terminala na otoku Krku otvara novi pravac za nove izvore dobave plina te će donijeti i neke novine u načinu formiranja cijene koja je u Hrvatskoj povijesno bila vezana uz austrijsku burzu plina. Stoga s pravom u energetskom sektoru možemo zaključiti da će 2021. donijeti niz novih okolnosti i izazova koji će zahtijevati adekvatne odgovore.
Za kraj, važno je ipak napomenuti da su preduvjet kvalitetnog adresiranja svih spomenutih izazova na gospodarskoj sceni stabilno političko okruženje, što manja administrativna i pravna nesigurnost, propulzivna porezna politika koja potiče ulaganja i rast. Jednako tako, nužni su agilna i učinkovita organizacija lokalne vlasti te jasan i nedvojben regulatorni okvir koji može osigurati pristojnu razinu atraktivnosti za investitore. Unatoč tome što 2021. pruža niz razloga za optimizam i što je nedvojbeno ispred nas još jedna iznimno zanimljiva poslovna godina, ne smijemo zaboraviti da zadržavanje i dizanje konkurentnosti nije nešto čime se bavimo samo mi nego i naše okruženje. Prilike nije dovoljno samo prepoznati, treba biti i brz u njihovu korištenju.