Kompanije budućnosti razumiju da logika profita i javni interes djeluju sinergijski

Riječima Klausa Schwaba, osnivača i izvršnog predsjednika Svjetskog ekonomskog foruma, pandemija nam je pružila rijetku priliku za promišljanje, ponovno osmišljavanje i poboljšavanje naših društvenih i gospodarskih temelja. Pandemija je pokazala svoj disruptivni potencijal, ali nam je i pružila priliku da stisnemo reset.

Pružena nam je prilika da razvijemo nove temelje za održivo društvo i gospodarstvo. U uvjetima borbe protiv klimatskih promjena, rastućih nejednakosti i migracijskih kriza, a sada i pandemije, poslovni sektor može biti ključni akter ostvarenja zajedničke vizije održive budućnosti. Kao što smo na primjeru pronalaska cjepiva svjedočili suradnji kompanija, država i sveučilišta, tu suradnju trebamo staviti u fokus svih budućih planova.

Koje su to kompanije koje mogu novonastalu situaciju, uzrokovanu pandemijom i novim globalnim trendovima, okrenuti u svoju korist i iskoristiti je za napredak? Kompanije čija suština počiva na golom profitu bez sluha za potrebe zajednice, koje posluju u svojevrsnom vakuumu, udaljene od svojih lokalnih sredina, nisu održive kompanije i taj zadatak ne mogu ostvariti. One polako, ali sigurno postaju stvar prošlosti.

Njima nasuprot, kompanije budućnosti doprinose očuvanju okoliša i smanjenju posljedica klimatskih promjena, surađuju s javnim sektorom, razvijaju infrastrukturu uzimajući u obzir potrebe građana, ulažu u svoje zaposlenike - to su kompanije koje će rasti i biti predvodnici u svojim industrijama. Logika profita ne stoji nasuprot javnom interesu, dapače, oni trebaju djelovati sinergijski. Nama u INGRI trend je jasan. Kompanije budućnosti u svojim poslovnim planovima uz jasnu financijsku računicu aktiviraju i javni interes. Jedino tako možemo imati održivo i konkurentno gospodarstvo. A to je u interesu svih nas.

Da logika profita nije nasuprot javnom interesu, prvenstveno dolazi do izražaja u sektoru obnovljivih izvora energije, koje u INGRI vidimo kao poslovnu priliku desetljeća. Europska komisija u svom strateškom dokumentu Europski zeleni plan i UN na globalnoj razini zazivaju klimatsku neutralnost, odnosno ideju gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova. Ali, bez suradnje i potpore države te snažnih privatnih ulaganja u obnovljive izvore energije, klimatska neutralnost ostat će samo mrtvo slovo na papiru. Hrvatska se u tom smislu nalazi u prilično osjetljivom položaju, jer spada u skupinu mediteranskih zemalja koje su posebno ranjive na posljedice klimatskih promjena. Ne smijemo rezati granu na kojoj sjedimo.

INGRINI apetiti su veliki, a planovi ambiciozni. Povezujući se sa stručnom znanstvenom zajednicom u našoj zemlji, želimo sudjelovati u ostvarenju vizije energetski suverene Hrvatske. Na stolu je konkretni višemilijunski projekt, koji bi u finalnoj fazi trebao značiti proizvodnju zelenog vodika u Hrvatskoj – čistog energenta kojeg Europska unija prepoznaje kao važnu kariku u ostvarenju energetske tranzicije i pokretača zelenog oporavka Europske unije. Uz europsko sufinanciranje, podršku lokalne zajednice, ovakvi projekti su primjeri profitabilnosti uz aktivaciju javnog interesa.

Obnova i razvoj gradova druga je tema koja će dominirati 2022. godinom iz jasnih razloga. Hrvatsku su pogodila dva velika potresa koja su otvorila važnu raspravu o razvoju i novoj definiciji što to gradovi trebaju pružiti svojim stanovnicima.

Metropola uoči druge godišnjice potresa i dalje stoji na mjestu. Dimnjaci su srušeni, poneke fasade su renovirane, ali suštinske obnove i dalje nema. Kafkijanski imovinsko-pravni odnosi, birokratska tromost, fokusiranost na velika, grandiozna rješenja, sve je to dovelo do situacije u kojoj ni građani, ni investitori, ali ni vlast ne mogu biti zadovoljni. Za sada nismo iskoristili priliku redefinirati naš grad.

Vjerujem da nije kasno. Ako želimo urbanu regeneraciju gradova, ne samo Zagreba, onda moramo olakšati i ubrzati suradnju investitora, lokalne vlasti i građana. Postoje rješenja u kojima logika profita zadovoljava ključni uvjet javnog interesa. Građani, investitori i Grad ne smiju biti na suprotnim stranama stola, oni moraju biti u otvorenom i intenzivnom dijalogu. INGRA sa svojim iskustvom može pružiti dio odgovora na izazov urbane regeneracije gradova. Zajedno sa strukom pronalazimo modalitete koji će takav dijalog olakšati i o tome kao kompanija želimo u budućnosti razgovarati.

Ova promjena paradigme, razumijevanje da kompanije djeluju u suradnji sa zajednicom i da uz profitabilnost artikuliraju javni interes, je promjena koja će obilježiti poslovanje u godinama koje dolaze. Tu promjenu već sada osjećamo.

Obnovljivi izvori energije i urbana regeneracija gradova su dvije poslovne prilike o kojima ćemo najviše razgovarati u 2022. godini. To su ujedno i teme na kojima će se testirati suradnja javnog i privatnog sektora. Odgovorne i održive kompanije te prilike prepoznaju i nude konkretna rješenja. Nakon završenog procesa financijskog, kadrovskog i operativnog restrukturiranja, INGRA je spremna za veliki iskorak. Planove u energetici znate, o svim drugim ćemo uskoro.