Cjeloživotno učenje prioritet je EU, zato je 2023. Europska godina vještina

Tri četvrtine poduzeća u Europskoj uniji muči se s pronalaskom radnika s potrebnim vještinama, a samo 37 posto odraslih redovito pohađa profesionalno osposobljavanje. Ni digitalne vještine nisu na zavidnoj razini - trećina europskih radnika nema ni osnovno znanje, a žene su i dalje podzastupljene u zanimanjima koja su povezana s tehnologijom.

Europska komisija svjesna je da takvo stanje na tržištu rada usporava napredak ne samo pojedinačnih kompanija, nego i gospodarstava zemalja članica, pa je 2023. proglasila Europskom godinom vještina. - Snaga Europe je u njezinim talentima, uključujući inženjere, istraživače i poduzetnike. Kako bismo ostvarili ciljeve digitalnog desetljeća i zelenog plana, želimo poduprijeti svoja poduzeća u zapošljavanju, osposobljavanju i zadržavanju talenata - istaknuo je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Temeljna ideja je da kroz razvoj tih vještina nitko ne bude zapostavljen i da gospodarski oporavak, zelena i digitalna tranzicija budu socijalno poštene i pravedne.

PAKT ZA VJEŠTINE

Kako bi se potaklo cjeloživotno učenje, države članice podržale su socijalne ciljeve Europske unije za 2030. prema kojima bi se najmanje 60 posto odraslih svake godine trebalo osposobljavati, a do iste bi se godine trebala postići stopa zaposlenosti od najmanje 78 posto.

Aktivnosti u okviru Europske godine vještina nadovezale su se na postojeće inicijative. Primjerice, Pakt za vještine okupio je više od 700 organizacija potpisnica te je uspostavljeno 12 velikih partnerstava u strateškim sektorima, uz obećanje da će se pomoći u usavršavanju do šest milijuna ljudi. Komisija je predložila i nove inicijative za rješavanje problema nedostatka vještina u EU i poboljšanje suradnje u području migracija.

- Naša je Unija područje slobode, zajedničkih vrijednosti, prilika i solidarnosti. Privlačenje osoba s vještinama potrebnima za EU, među ostalim olakšavanjem priznavanja njihovih kvalifikacija, ključni je prioritet Europske godine vještina - poručio je potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas.

Europska strategija za sveučilišta predlaže 50 mjera za razvoj vještina otpornih na promjene u budućnosti koje će biti namijenjene širokom rasponu polaznika. Sve kako bi razvili sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja, rješavanja problema te tako postali aktivni i odgovorni građani.

PROGRAM DIGITALNA EUROPA

Kako bi se planovi ostvarili, osigurana su znatna financijska sredstva i tehnička pomoć, pri čemu je Europski socijalni fond plus (ESF+) s više od 99 milijardi eura za razdoblje 2021. - 2027. glavni instrument za ulaganje u ljude. Osim toga, u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost petina socijalnih rashoda namijenjena je "zapošljavanju i vještinama", a iz programa Digitalna Europa izdvaja se 580 milijuna eura za razvoj naprednih digitalnih vještina. Erasmus+ sa svojim proračunom od 26,2 milijarde eura također podupire osobni i profesionalni razvoj. Vijeće Europske unije je 23. studenoga donijelo Preporuku o digitalnim vještinama i kompetencijama. U njoj se državama članicama preporučuje da postignu dogovor o nacionalnim i, prema potrebi, regionalnim strategijama u digitalnom obrazovanju. Poziva ih se da, između ostalog, poduzmu korake usmjerene na "prioritetne skupine ili skupine do kojih je teško doprijeti" te da ojačaju digitalne vještine i kompetencije učenika, studenata, ali i odraslih.

Sadržaj nastao u suradnji s Europskom komisijom