Kraj 2022. godine dočekujemo suočeni s posljedicama rata u Ukrajini, visokim cijenama energenata, rastućom inflacijom i rastom referentnih kamatnih stopa, no spremno gledamo prema 2023. godini koja je iznimno važna za cijelu Hrvatsku.
Hrvatska postaje punopravna članica europodručja i schengenskog područja. Cijelu smo tekuću godinu bili fokusirani na projekt uvođenja eura, koji je prioritet kako za našu banku tako i za ostale financijske institucije u Hrvatskoj, a u 2023. pred nama je i važna uloga u efikasnom operativnom uvođenju eura u lokalno gospodarstvo.
Izazovna perspektiva
Kratkoročna makroekonomska perspektiva je izazovna. U osnovnom scenariju očekuje se da europsko gospodarstvo prođe kroz tehničku recesiju u aktualnom i sljedećem tromjesečju, kroz zimu, te da blagi oporavak od recesije počne u drugom tromjesečju 2023. ako se ne pogorša geopolitičko okruženje ili situacija na tržištu energenata te ne riješe aktualni problemi u proizvodnim i dobavnim lancima. U takvim se uvjetima očekuje da na godišnjoj razini europodručje stagnira i da tek neznatno rastu gospodarstva u središnjoj i istočnoj Europi koja su snažno povezana s njemačkim gospodarstvom ili su jače izložena riziku recesije jer se oslanjaju na energente i sirovine koji su dolazili primarno iz Rusije.
Visoka inflacija je dodatna prepreka rastu jer smanjuje realni dohodak potrošača s jedne strane, a istodobno povećava troškove tvrtkama i otežava procjene budućih prihoda i povrata na investicije. U Europi ili Hrvatskoj zasad nema pojave inflacijske spirale kroz prekomjerni rast plaća, no to je još jedan rizik s kojim se gospodarstvo može suočiti ako se inflacija ne počne usporavati.
Na izglede za recesiju značajno utječu i najveće središnje banke, koje u borbi s visokom inflacijom i inflacijskim očekivanjima zaoštravaju svoju monetarnu politiku, trenutačno prvenstveno podizanjem kamatnih stopa. Oštrija politika središnjih banaka u ovom trenutku ukazuje da nas prije zaustavljanja procesa rasta referentnih kamatnih stopa još uvijek očekuje znatan iznos podizanja (do trenutka pisanja ovog teksta ECB je podigao svoje kamatne stope za 200 baznih bodova, a američki Fed za 325 baznih bodova). Izgledi za zaustavljanje ciklusa rasta povećavaju se kako signali recesije rastu.
I Hrvatsku očekuje godina vidljivo sporijeg ekonomskog rasta u takvom okruženju. Visoka inflacija u Hrvatskoj utječe na dohodak i sentiment potrošača, ali i na sentiment investitora, a niski rast ili stagnacija u europodručju i kod naših susjeda u središnjoj i istočnoj Europi utječu na inozemnu potražnju, što će se prvenstveno preliti kroz izvoz roba. Rezultati turizma će najviše ovisiti o tome kada će početi oporavak. Što on ranije počne, to je veća šansa da će turizam moći snažnije doprinijeti hrvatskom BDP-u.
Za hrvatsko gospodarstvo postoji velika mogućnost da se i u takvom okruženju ostvari nešto bolji ekonomski rast od okruženja, zbog investicija financiranih izdašnim alokacijama instrumenata EU čije bi povlačenje u 2023. moglo biti na rekordnim razinama. Naime, u 2023. se preklapaju završna godina apsorpcije sredstava EU iz prethodne financijske perspektive EU i prva jača godina apsorpcije sredstava iz instrumenta NGEU i alokacije za trenutačnu financijsku perspektivu, uz sredstva iz Fonda solidarnosti.
Kreditni rejting i percepcija
Važna je činjenica da Hrvatska u 2023. godinu ulazi i s najboljim kreditnim rejtingom otkad se on objavljuje za hrvatsku državu. To uvelike olakšava međunarodnu financijsku poziciju zemlje i njezina gospodarstva te percepciju inozemnih investitora. Rezultat je to i razumne fiskalne politike proteklih godina, ali i kontinuiranih nastojanja da se smanji porezno opterećenje gospodarstva i građana. Takav pristup treba održati i podržati i u sljedećim godinama te pokušati dodatno rasteretiti gospodarstvo, pogotovo kada su pred njim navedeni izazovi, a sve poteze u suprotnom smjeru trebalo bi trenutačno izbjegavati.
Za banke je 2023. godina također izazovna. Uvođenje eura svakako je pozitivna priča za hrvatsko gospodarstvo, no kratkoročno će utjecati na troškove banaka zbog njihove uloge u konverzijskom procesu, prilagodbi vlastitog poslovanja novoj domaćoj valuti te kroz izgubljene prihode od tečajnih transakcija. Bit će to godina prilagodbe na nove proizvode, usluge i poslovni model. Istodobno je teško u opisanom gospodarskom okruženju očekivati značajniji rast kreditne potražnje i kreditne aktivnosti dok se izgledi za gospodarski rast i investicijski sentiment ne poprave.
Zagrebačka banka nastoji uvijek biti potpora hrvatskom gospodarstvu i važan kotač njegova rasta. Kao vodeća banka na hrvatskom tržištu, i sljedeće godine bit ćemo fokusirani na kreiranje rješenja skrojenih prema potrebama klijenata, pri čemu nam je cilj razvijati nove i najbolje proizvode i usluge. Prioriteti su ulaganja u digitalnu tehnologiju i podatke kako bi se stvorilo jednostavniju, a time i personaliziraniju uslugu za klijente te učinkovitiju banku kako za klijente tako i za zaposlenike. Visoko na listi prioriteta ostaje održivost - kao vodeće načelo u poslovanju - čime pomažemo klijentima kroz pravednu i održivu tranziciju te doprinosimo boljem društvu.