NAJVIŠA RAZINA SIGURNOSTI

Uzlet nakon pandemije, u 2023. investicije od 200 milijuna kuna

Hrvatska kontrola zračne plovidbe ove godine zabilježila je rast prometa čak nešto viši od rekordne iz 2019.

KONTROLA zracne plovidbe

Nakon što je pandemija uzrokovala najveću krizu u povijesti zračnog prometa koji se smanjio za više od dvije trećine u usporedbi s razinama iz 2019., ova je godina ipak dovela do oporavka. Predviđanja prometne potražnje za 2023. na europskoj razini prognoziraju između 10,2 i 11,1 milijun letova na razini godine, dakle i do 101 posto prometne potražnje u odnosu na 2019. Prema procjenama Hrvatske kontrole zračne plovidbe, u Hrvatskoj se očekuje završetak godine na razini između 770 i 850 tisuća letova, uz rast od 108 do 119 posto u odnosu na rekordnu 2019. Iz svih prognoza evidentno je da se i dalje očekuje značajno veći rast prometne potražnje na jugoistočnom prometnom toku nego na razini cijele Europe.

Prostor slobodnih ruta

Prema podacima Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP), u Hrvatskoj je zračni promet u 2020. bio na razini od 40 posto, a 2021. oko 70 posto prometa iz rekordne 2019. U 2022. HKZP bilježi značajno bolje rezultate te se predviđa da će do kraja 2022. razina prometa biti čak i nešto viša od one iz 2019., što predstavlja fantastičan rezultat s obzirom na geopolitičke i ostale okolnosti koje nas okružuju. Unatoč brzom oporavku zračnog prometa i naglom skoku na razine čak i iznad onih iz rekordne 2019., HKZP je u pružanju usluga kontrole zračnog prometa održao najvišu razinu sigurnosti, uz istovremeno osjetno smanjenje kašnjenja zrakoplova na ruti.

Hrvatska kontrola zračne plovidbe u stopostotnom je vlasništvu Republike Hrvatske kao trgovačko društvo od posebnog interesa. Središnji dio HKZP-a je u Velikoj Gorici, uz šest podružnica Zagreb/Lučko, Istra/Kvarner, Zadar, Split/Brač, Dubrovnik i Osijek. HKZP pruža usluge u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru Republike Hrvatske, ali i dijelom u prostoru BiH. U gornjem zračnom prostoru iznad razine leta od 6200 metara usluga kontrole pruža se u zračnom prostoru slobodnih ruta (Free Route Airspace) gdje prijevoznici mogu iskoristiti mogućnost korištenja najkraće duljine leta, osigurati manju potrošnju goriva i time smanjiti utjecaj na okoliš. Implementacijom letenja u zračnom prostoru slobodnih ruta na razini Europe očekuju se značajne uštede: smanjena potrošnja goriva za šest milijuna tona, 20 milijuna tona CO2 manje emisije u okoliš, pet milijarda eura ušteda na troškovima goriva za zrakoplovne prijevoznike. HKZP je među prvima u Europi uspješno implementirao uslugu letenja u prostoru slobodnih ruta kroz projekt sufinanciran sredstvima EU.

HKZP ostvaruje prihode od preleta te polijetanja i slijetanja korisnika usluga − zrakoplovnih kompanija. U pretpandemijskom razdoblju pružao je usluge za više od 700.000 operacija godišnje i to na izrazito frekventnom geografskom položaju, tzv. jugoistočnom europskom prometnom toku (South-East Axis flow) koji povezuje sjeverozapadnu Europu s destinacijama u Grčkoj, Turskoj te Bliskim i Dalekim istokom te za kojim je prometna potražnja u ljetnoj sezoni izrazito visoka, s više od 3000 letova u danu u zračnom prostoru Republike Hrvatske.

Razvoj i modernizacija tehničkih sustava među prioritetima su poslovanja HKZP-a, a u 2023. u planu su 24 investicijska projekta ukupne vrijednosti od gotovo 200 milijuna kuna. Oko 60 milijuna kuna planirana je investicija u sustave upravljanja zračnim prometom (ATM), od čega značajan dio u glavni sustav TopSky. Kontrolori zračnog prometa HKZP-a koriste jedan od najboljih i najmodernijih ATM sustava u svijetu, osiguravajući tako visoku kvalitetu i sigurnost usluga korisnicima zračnog prostora. Oko 27 milijuna kuna investirat će se u modernizaciju građevinske infrastrukture, elektroenergetskih i klimatizacijskih sustava te mrežne i telekomunikacijske infrastrukture, s ciljem podržavanja onih tehničkih sustava i uređaja koji direktno sudjeluju u pružanju usluga dajući im visoku razinu pouzdanosti i raspoloživosti.

image

Velika Gorica, zračna plovidba

Nova tehnologija

Oko sedam milijuna kuna u sustave zrakoplovnih komunikacija, osam milijuna kuna u radionavigacijske sustave te oko 24 milijuna kuna u sustave nadzora zrakoplova, prije svega u WAM (Wide Area Multilateration). Riječ je o novoj tehnologiji kojom će se, uz postojeću upotrebu sekundarnih radara, poboljšati usluga nadzora zračnog prostora RH. Među planiranim investicijama je i oko 20 milijuna kuna u sustave zrakoplovne meteorologije, šest milijuna kuna u sustave poslovnih aplikacija i IT infrastrukturu te 170 milijuna kuna u projekt gradnje višenamjenskog centra u Zadru (VNC Zadar) kojim bi prvi u okruženju uveli digitalni toranj. U sklopu VNC-a Zadar planira se i nabava najmodernijeg simulatora toranjske kontrole zračnog prometa u iznosu od osam milijuna kuna.

Budući da je pandemija značajno utjecala i na osoblje u sektoru zračnog prometa, ponajviše na sustav školovanja operativnog osoblja, kako pilota tako i kontrolora zračnog prometa, s oporavkom zračnog prometa došlo je do velikog problema u opskrbnom lancu zračnog prometa te manjka adekvatno školovanog kadra. Iako kriza sama po sebi donosi nepredvidivost i neizvjesnost, HKZP je razdoblje pandemije prepoznao kao priliku za razvoj novih usluga kako bi osigurao održivost poslovanja. Naime, u tom razdoblju HKZP je organizirao preusmjeravanje kontrolora zračnog prometa iz operativnih na druge poslove, prvenstveno na razvoj sustava osposobljavanja kontrolorskog osoblja. Time se o prvi put proces osposobljavanja kandidata za kontrolore u cijelosti obavlja u Hrvatskoj. Budući da se dio osposobljavanja koji se odnosio na stjecanje ovlaštenja do tada provodio u inozemstvu, ostvarene su velike uštede i stvorene nove usluge kojima je otvorena i mogućnost školovanja inozemnih kandidata, odnosno ostvarivanja značajnih prihoda u budućnosti. Od početka samostalnog osposobljavanja kontrolora zračnog prometa u HKZP-u školovanje pohađa 75 kandidata. U 2023. HKZP planira početak školovanja za dodatnih 16 kontrolora.

HKZP intenzivno radi na tome da u nadolazećem razdoblju svoja znanja, vještine i iskustva u procesu školovanja kontrolora zračnog prometa komercijalizira na tržištu na kojem trenutačno za takvu vrstu usluga postoji iznimno visoka potražnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 21:08