GLOBALNI ŠOK

Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Energia naturalis grupe: Svijet se mijenja pred našim očima

Energetski je sektor u spiralu promjena ušao prije svih, ali sada su svi ovi događaji doveli do promjene svijeta kakvog smo dosad poznavali. Koncept održivosti dobiva na važnosti više nego ikad

Pavao Vujnovac, vlasnik i predsjednik uprave PPD-a

 CROPIX

Nakon globalnog pandemijskog šoka ova nas je godina šokirala događajem kojem se u 21. stoljeću nismo nadali - ratom na europskom tlu, tragičnim ratom u Ukrajini.

Nestabilnosti na plinskom i energetskom tržištu realno su uzrokovane pandemijom i globalnim lockdownom uslijed kojeg se, nakon naglog aktiviranja globalne industrije, poremetio odnos ponude i potražnje za energentima, što je rezultiralo skokovitim i nikada viđenim rastom cijena energenata. Osim rasta cijena energenata, suočili smo se i s tektonskim poremećajima u lancima opskrbe, što je dodatno negativno utjecalo na sva tržišta, a posebice na tržište EU. Rat u Ukrajini je samo pojačao sve već aktivirane negativne trendove.

Međutim, svi ti poremećaji imaju nekoliko zajedničkih nazivnika, koji zapravo definiraju okolnosti u kojima se nalazimo, a to je promjena odnosa snaga i svih pravila i trendova koji su vrijedili posljednjih desetak godina. Energetski je sektor u spiralu promjena ušao prije svih drugih sektora, ali sada su svi ovi događaji doveli do promjene svijeta kakav smo dosad poznavali. Koncept održivosti više nego ikada dobiva na važnosti, i ne samo pitanje održivosti pojedinog poslovnog sustava nego i cijelih sektora, a onda i ukupnog društva i vrijednosti koje smo do sada živjeli.

Zaustavljanje klimatskih promjena bit će prvorazredni dugoročni prioritet ne samo u EU nego i na globalnoj razini. Promjene s kojima smo suočeni već danas mijenjaju i gospodarsko i prirodno okruženje u kojem se događaju gospodarske aktivnosti i možemo očekivati nova pravila koja će izravno utjecati na poslovne procese, ali i na nove obveze koje će donijeti nove administrativne terete poput, primjerice, obveznog nefinancijskog izvještavanja o korporativnoj održivosti.

Ulaganje u energetsku učinkovitost, povećavanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije i ulaganje u nova rješenja za zadovoljavanje potreba za energijom industrije zahtijeva ne samo ozbiljna ulaganja nego i novi koncept razmišljanja. Ne smijemo zaboraviti ni Green Deal platformu s kojom je ovaj saziv Europske komisije započeo svoj mandat, koji u najvećoj mjeri predstavlja europski odgovor na globalizaciju. Iako donesen prije pandemije, zapravo je na neki način oslikao vjerojatni smjer u kojem će se gospodarstvo EU kretati sa snažnim usmjerenjem na lokalna rješenja, samodostatnost i održivost cjelokupnog lanca vrijednosti.

Posljedice rata u Ukrajini tek ćemo vidjeti, ali jednu možemo relativno pozitivno ocijeniti, a to je da će se zasigurno ubrzati zelena tranzicija uslijed potrebe za smanjivanjem ovisnosti EU o ruskom plinu.

Svi događaji, a posebice rat u Ukrajini, koji predstavlja i sigurnosnu prijetnju na teritoriju EU, zahtijevaju potpuno drukčiji koncept upravljanja i odlučivanja. Brzina kojom možete “okrenuti volan” i promijeniti neku odluku i djelovanje, odredit će razinu održivosti svakog poslovnog sustava.Jednako tako, svi sustavi vrijednosti su na kušnji i društvo u cjelini suočit će se s redefiniranjem pojedinih stavova. Tako smo ove godine bili svjedoci toga kako su i nuklearna energija i plin uključeni u taksonomiju EU. Nuklearna je energija do ovog trenutka bila tema o kojoj se nerado razgovaralo kao poželjnom izvoru energije, a plin se ipak promatrao kao tranzicijski energent prema niskougljičnom okruženju. Unatoč ratu u Ukrajini koji je na vrh prioriteta odlučivanja u EU stavio neovisnost o ruskom plinu, plinu kao energentu ipak se priznalo da je idealan partner, uzimajući u obzir ugljični otisak i cijenu (u redovnim okolnostima), u borbi protiv klimatskih promjena i za zadržavanje standarda stanovnika.

Promjena snaga između SAD-a, Rusije i Kine, kao i redefiniranje odnosa zemalja sjeverne Afrike i Bliskog istoka, koje sve imaju golem utjecaj na gospodarska kretanja i ključne trendove, snažno će utjecati i na politike u EU, pa tako i na Hrvatsku.

Za bilo kakvo dugoročno promišljanje važno je uvesti varijablu - kako izgleda energetsko, ali i ukupno gospodarsko tržište EU nakon rata u Ukrajini. Pitanje neovisnosti EU o ruskom plinu pitanje je koje mora dobiti svoje dugoročno rješenje i treba očekivati da će gospodarski igrači, kako na strani dobavljača tako i na strani kupaca, stvarati pritisak kako bi se osigurali dugoročni i diverzificirani te stabilni izvori plina i nafte, a sve kako bi se ponovno stabilizirale tržišne okolnosti i izbjegli cjenovni šokovi. U trenutnim okolnostima, gdje se promišlja o uvođenju price capa i donose uredbe koje ograničavaju cijenu otkupa električne energije iz obnovljivih izvora, postavlja se pitanje što s načelom slobodnog tržišnog natjecanja.

Kako smo već ustvrdili, zelena tranzicija je ubrzana uslijed svih ovih okolnosti, ali presudno je vrijeme koje možemo “kupiti” kako bi ukupan trošak jednog takvog sveobuhvatnog procesa bio prihvatljiv za ukupno društvo i gospodarsku zajednicu. S druge strane, rat u Ukrajini opet je sve nas podsjetio da politička stabilnost i sigurno okruženje nemaju cijenu. EU mora što prije definirati neke osnovne smjernice o tome kako će izgledati ukupno tržište nakon što završi rat, jer borba za konkurentnost nikada ne prestaje, neovisno o kojem sektoru govorili.

Europa, pa tako i Hrvatska, suočava se s negativnim i neugodnim trendom u demografiji. Ovo pitanje ima istu, ako ne i višu vrijednost od energetske neovisnosti i stabilnosti. Pitanje dostupnosti radne snage i propulzivne populacije presudno je za opstojnost svakog društva svake države. Vlade i poslovni sustavi i dalje nose teret i suočene su s izazovom privlačenja i zadržavanja najboljih ljudi. Kako postići balans između osobnih ciljeva i ciljeva poslovnog sustava?

Bombardirani novim trendovima u upravljanju ljudima, teško je izvući suštinu. Agilnost, propulzivnost, proaktivnost, angažiranost, lojalnost, sve su to koncepti kojima se svaki sustav intenzivno svakodnevno bavi, ali pitanje pribavljanja, razvoja i zadržavanja ljudi ostaje prvorazredno pitanje i izazov na koji će poslovna zajednica morati pronaći odgovor. Naravno, ne postoji jedinstveno rješenje, ali važno je ovu problematiku prepoznati kao ključni strateški izazov.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 17:50