Rizik vrijedan razmišljanja

Znatno više od oročenja novca u banci danas možete zaraditi jednim drugim ulaganjem

Svaka tvrtka ima svoju politiku dividende, koja ovisi o planovima ulaganja i akvizicija
Ilustracija
 Profimedia, Alamy

Ove se godine bilježe snažniji dividendni prinosi izlistanih hrvatskih kompanija, ističu brokeri i investicijski savjetnici. Drugim riječima, kad skupštine dioničara potvrde odluke o isplati dobiti, odlični poslovni rezultati ostvareni u 2018. godini osjetit će se u dividendama.

Dosad su izdašne dividende objavile dvije vodeće banke, Hrvatski Telekom je na redovnu od 6 kuna dodao i izvanrednu od 4 kune, predujam od 3 kune najavio je AD Plastik (čeka se odluka o ostatku), blago povećanu dividendu isplaćuje hotelska kompanija Valamar, a još se iščekuju, primjerice, potezi burzovnih perjanica Atlantica i Adrisa te Podravke, koja posljednjih godina isplaćuje dividendu od 7 kuna.

Adris i atlantic

Atlantic Grupa je lani isplatila 20 kuna po dionici, a ove se godine pohvalila rekordnim rezultatima. Kako je nedavno rečeno na predstavljanju financijskih rezultata investitorima, odluka o dividendi nije donesena, a u dividendnoj politici stoji da isplaćuju do 25 posto konsolidirane dobiti. Adris je lani isplaćivao dividendu od 17,5 kuna, što je za povlaštenu dionicu bio dividendni prinos od gotovo 4 posto, a za redovnu od 3,4 posto.

- U kompanijama su, čini se, napokon osvijestili da dioničari, osim povrata kroz rast cijene dionica, očekuju i dividende. Ti su prinosi, odnosno iznos dividende kao postotak u odnosu na trenutnu tržišnu cijenu dionica, sada na rekordnim razinama, pogotovo gledajući unatrag pet godina - kaže Ratko Bajakić, veteran Zagrebačke burze i direktor konzultantske tvrtke ICF. - Naravno, svaka kompanija ima svoju posebnu politiku dividende, koliko će dobiti isplaćivati, ovisi uglavnom o planovima ulaganja i akvizicija, ali bilo bi, općenito, dobro da tu nema velike volatilnosti kako bi investitori mogli anticipirati njezin iznos - napominje.

Ove je godine Hrvatski Telekom povećao dividendu na 10 kuna (sada je na tu dionicu dividendni prinos pristojnih 6,3 posto), a lani i preklani bila je samo 6 kuna (što je bio prinos od 3,8 posto). Kompanija je ostvarivala veliku dobit te su na većim iznosima dividende inzistirali manjinski dioničari, posebno mirovinski fondovi, ali prijedlozi ranije nisu prolazili.

- Ove se godine donijela odluka o izvanrednoj dividendi zbog dobrih rezultata. Sada je ključno pitanje hoće li stabilna dividenda za HT ostati na 10 kuna ili će se vratiti na 6 kuna - napominje Bajakić. Dioničari će, dodaje, stabiliziranje dividende na višoj razini znati cijeniti, što znači da će cijena same dionice adekvatno reagirati.

AD Plastik, kompanija iz automobilskog sektora, imala je rekordne rezultate u prošloj godini i dok joj poznavatelji tržišta predviđaju “svijetlu dividendnu budućnost”, dioničari se nadaju dosad najvećoj dividendi. Procjenjuje se da bi se ove godine dividenda mogla kretati oko 12 kuna, od kojih je već isplaćen predujam od 3 kune ili 6,7 posto u odnosu na cijenu dionice. Vodeća hrvatska pomorska špedicijska tvrtka Jadroagent već godinama isplaćuje dividendu od 60 kuna po dionici, no u posljednje dvije ju je povećala - za 2018. na 91 kunu, a za ovu godinu dividenda iznosi 84 kune, što investitorima na trenutnu cijenu od 1060 kuna daje prinos 7,9 posto.

Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb svoje su dioničare - prije svega banke majke u inozemstvu, ali i niz malih dioničara u Hrvatskoj - pomazile dividendnim prinosom od oko 9 posto, isplaćujući većinu ostvarene dobiti. U slučaju Zagrebačke banke, to je 5,79 kuna po dionici (ukupno 1,85 milijardi kuna), a PBZ-a 72,5 kuna po dionici (1,68 milijardi kuna).

Uprava i NO Ine jučer su usuglasili su prijedlog o isplati 125 kuna dividende po dionici. To je dobra vijest i za državni proračun, jer će država za svojih 44,84 posto dionica Ine dobiti oko 560,4 milijuna kuna.

Poruka građanima

Naravno, nisu svi na tržištu u razdoblju raskošne dividendne politike (primjerice, Ericsson Nikola Tesla je posljednje godine značajno smanjio isplatu dividende), ali trend je tu, a brokeri i investicijski savjetnici smatraju da je to, ujedno, poruka onima koji i dalje najveći dio štednje drže u bankama iako na nju jedva da ostvaruju kamatu, što se podjednako odnosi na građane, kao i niz malih tvrtki koje imaju višak sredstava i traže gdje ih plasirati.

Gruba računica s kojom oni suočavaju klijente je sljedeća: imate li 100.000 kuna i držite ih u banci po trenutnoj prosječnoj kunskoj kamatnoj stopi od oko 0,6 posto, od toga ćete ostvariti 600 kuna zarade. Isti iznos od dividende ostvarili biste ove godine od “narodne dionice”, kako je svojedobno okrštena dionica HT-a, ako ste u nju uložili 9600 kuna prije poreza na dividendu (trenutno se njezina tržišna cijena kreće oko 160 kuna). Ulaganje u dionice je, naravno, rizičnije te oni ne savjetuju klijentima da svu štednju prenesu u dionice, nego da i o tome razmisle kao opciji, pri čemu treba uzeti u obzir da se na dividendu plaća porez (12 posto) i prirez.

Punjenje trezora

S obzirom na porez, iskusni burzovni igrač Hrvoje Fajdetić ukazuje na to da se kompanije ponekad odlučuju za politiku kupovanja vlastitih dionica za trezor, što je također jedan od oblika vraćanja dobiti dioničarima. To je nedavno radio, primjerice, Adris, ali i HT. On pritom naglašava da dividenda ne bi smjela biti i jedini kriteriji za ulaganje, ali da je transparentna i stabilna politika dividendi važan segment korporativnog upravljanja, a jednakopravnost malih i velikih dioničara najviše dolazi do izražaja upravo kod dividendi. - One su jedan od najvažnijih motiva ulagačima za ulaganje u dionice - naglašava Fajdetić.

Ivana Gažić, šefica Zagrebačke burze koja je vlasnik Ljubljanske burze, naglašava da u posljednje dvije godine i na hrvatskom i na slovenskom tržištu jača trend isplate dividende najznačajnijih izdavatelja. - Uzevši u obzir da smo još u okruženju ekstremno niskih kamatnih stopa, to čini ulaganje u dionice jednom od najatraktivnijih imovinskih klasa u ovom trenutku - kaže Ivana Gažić. To se, međutim, dodali bismo, još ne odražava na promete na Burzi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:42