Građani u Hrvatskoj su složni, hrvatsko zdravstvo dramatično je lošije nego prije četiri godine, a velika ih većina tvrdi da će svoj glas dati onima koji ponude konkretna rješenja za probleme u zdravstvenom sustavu. To pokazuju rezultati istraživanja o stanju zdravstva u Hrvatskoj koje je u veljači za HealthComm Forum provela agencija Ipsos. Malo nas je, stari smo, nezdravo živimo i rano umiremo. Živimo kraće i sa znatno manjim prosječnim brojem zdravih godina u odnosu na građane Slovenije, Mađarske, Austrije, Poljske i još 15 zemalja Europske unije.
Hrvatski zdravstveni sustav je podfinanciran u odnosu na ostale zemlje EU te je dugoročno neodrživ, a loši demografski trendovi prijete njegovu opstanku. Dakle, zdravstvo kao rijetko koja tema dotiče i ostavlja dubinski trag na sve građane u društvu. Stoga buduća Vlada mora ponuditi novu viziju zdravstva, o čemu ćemo razgovarati 9. travnja na trećem predizbornom sučeljavanju u organizaciji Jutarnjeg lista uz partnere Koaliciju udruga u zdravstvu, HealthComm Forum te Hrvatsku udrugu poslodavaca.
Kupac usluga
U Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) imaju visoka očekivanja od svake Vlade, pa i buduće. Ističu kako mjere koje treba poduzeti trebaju ići u smjeru očuvanja financijske stabilnosti sustava, privlačenja zdravstvenog kadra i depolitizacije menadžmenta zdravstvenih ustanova, kao i reguliranja javno-privatnog rada unutar sustava javnog zdravstva. Iz UPUZ-a posebno ističu važnost i potrebu preispitivanja uloge Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji dobro posluje u okviru sadašnje regulative, no njegovu ulogu treba redefinirati kao kupca zdravstvenih usluga i samo jedne strane u pregovorima, a ne apsolutnog regulatora, odnosno nalogodavca i kontrolora zdravstvenih ustanova.
Predlažu nekoliko konkretnih rješenja po različitim segmentima javnog zdravstva. Kad je u pitanju primarna zdravstvena zaštita, UPUZ smatra ključnim da domovi zdravlja i dalje budu temelj primarne zdravstvene zaštite na lokalnoj razini, s tim da troškovi u domovima zdravlja budu regulirani i plaćeni uz realnu cijenu zdravstvenih usluga. UPUZ je podržao prijenos osnivačkih prava bolnica na državu, jer smatraju da bi to trebalo dovesti do boljih uvjeta poslovanja, no ništa se neće promijeniti bez promjene uvjeta poslovanja te promjene statusa menadžmenta bolnica. Izbori bi pak mogli tu donijeti nove probleme koji su nam već dobro poznati.
"Ministar je učinio hrabar potez, preuzimajući odgovornost za sve bolnice, uključujući područja kao što su liste čekanja, financije i javna nabava. No, s obzirom na to da smo usred izbornog procesa te da je moguća promjena upravljačkih struktura, prepoznajemo opasnost od kaotičnog preustroja, koji bi mogao nastati uslijed političkog rješavanja upravnih vijeća ustanova ili postavljanja ravnatelja bez adekvatnog iskustva ili upravljačkih vještina", kaže Dražen Jurković, predsjednik UPUZ-a.
UPUZ je jako zabrinut zbog nedavnih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje bi mogle ozbiljno ugroziti kvalitetu, dostupnost i kontinuitet zdravstvene skrbi za građane.
"Sustav specijalističkog usavršavanja zahtijeva temeljitu promjenu, a ne parcijalne izmjene koje ‘rješavaju‘ problem pojedinca, ali ne i sustava. Ministarstvo zdravstva trebalo je ustrojiti nacionalno raspisivanje specijalizacija i centralno financiranje te tako preuzeti cjelokupnu strategiju specijalizacija i ljudskih resursa za odgovarajuću zdravstvenu zaštitu. Na neki je način zdravstvena administracija ‘sama sebi pucala u nogu‘ preuzimajući osnivačka prava na sebe, istodobno ostajući bez ikakvih alata i mogućnosti za planinarenjem kadrovske politike", kaže Jurković. Stimulativni model trebalo je urediti kroz Zakon o plaćama i Uredbu o koeficijentima, a ne da se prepusti lokalnoj upravi koja ima različite financijske mogućnosti.
Propuštena prilika
UPUZ i dalje upozorava da treba redefinirati cijene usluga koja plaća HZZO na ekonomskoj osnovi, uzimajući u obzir sve troškovne aspekte njihova pružanja, uključujući povrat priznavanja troška amortizacije u zdravstvenom sustavu. "Osim toga, cijene trebaju biti realne, jer HZZO plaća u prosjeku 50 posto od realne cijene zdravstvene usluge. U proces definiranja cijena nužno je uključiti predstavnike pružatelja zdravstvenih usluga te definirati kliničke smjernice kao bitan segment u određivanju troškova zdravstvene usluge", kaže Jurković.
Iako pozdravljaju povećanje plaća u zdravstvu, upozoravaju na nelogičnosti u primjeni koeficijenata, tako da ima situacija gdje su radna mjesta ravnatelja, zamjenika i pomoćnika ravnatelja manje plaćena nego ona odjelnih liječnika. Također smatraju da je opet propuštena prilika za reguliranjem javno-privatnog rada zdravstvenih radnika, ponajprije liječnika. Takav je rad često u javnosti percipiran kao netransparentnost sustava te dovodi do povećanja listi čekanja i nedostupnosti zdravstvene zaštite.
Iz Hrvatske liječničke komore (HLK) podsjećaju da se od nove Vlade očekuju funkcionalno spajanje i akreditacija bolnica, informatizacija cijelog sustava, racionalizacija javne nabave i financijska stabilizacija sustava. Glavni fokus pritom treba biti na ishodima liječenja, kvaliteti zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata.
"Ključno je donošenje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika, kao i obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa. Zakonom o radno-pravnom statusu treba legalizirati prekovremeni rad liječnika, definirati pripravnost i dežurstva te omogućiti modele privlačenja i zadržavanja liječnika u manje atraktivnim sredinama kao u deficitarne specijalizacije. Također, liječnici očekuju da se kroz taj zakon definira uvećana osnovica za plaće liječnika kako bismo zadržali liječnike u Hrvatskoj i u javnom sustavu. Nužno je i uvođenje obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa, umjesto sadašnjeg nezadovoljavajućeg dokumenta koji treba temeljito revidirati, dopuniti i učiniti ga obvezujućim", ističu u Komori.
Usto je hitno potrebno provesti reformu specijalističkog usavršavanja, sustav koji je zastario, krcat je problemima i nedovoljno kvalitetan za zahtjeve suvremenog zdravstva.
"Liječnička komora je još 2016. godine izradila model nacionalnih specijalizacija, prema kojima bi se liječnik specijalizirao za RH koja bi iz zasebnog fonda financirala specijalizacije. Novi model predviđa centralizaciju planiranja, financiranja, raspisivanja, dodjeljivanja i nadzora provođenja specijalističkog usavršavanja", podsjećaju u HLK.
Navode i nužnost reforme bolničkog sustava i hitne medicine u smjeru objedinjene javne nabave s ciljem ušteda te funkcionalno spajanje bolnica. "Podsjećamo na Masterplan bolnica koji je donesen još 2014. bez ijednog glasa protiv. Provedeno nije ništa. Potrebno je provesti akreditaciju bolničkih ustanova kako bi se točno znalo koja se usluga može dobiti u kojoj ustanovi, poštujući parametre kvalitete i sigurnosti bolesnika te učinkovitu vertikalnu i regionalnu suradnju bolničkih ustanova u korist pacijenata. Primarnu zdravstvenu zaštitu treba ojačati i učiniti atraktivnijom za liječnike, smanjiti njihovo administrativno opterećenje, smanjiti broj pacijenata po liječniku i omogućiti grupne prakse liječnika. Iznimno je bitno također definirati posebne poticaje za liječnike u PZZ-u u manje atraktivnim područjima. Sve to će omogućiti i kvalitetniju prevenciju i rasterećenje bolničkog sustava. Kako su postojeći liječnici u PZZ-u u značajnoj mjeri stariji od 60 godina, žurno je potrebno privući što više mladih liječnika u taj dio sustava", kažu u Komori.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) isto već godinama, s ostalim krovnim liječničkim organizacijama, predlaže nužne reforme sustava, no kažu da se većina prijedloga liječničke struke odbija.
Jedan od prijedloga HUBOL-a usmjeren je na depolitizaciju upravljanja zdravstvenim sustavom, a sadrži promjene u načinu izbora ravnatelja, liječnika na rukovodećim pozicijama i upravnih vijeća zdravstvenih ustanova. Predlažemo ograničenje broja mandata ravnatelja i drugih rukovodećih pozicija na dva mandata, objavljivanje životopisa svih kandidata za rukovodeće pozicije, objavljivanje svih troškova ustanova kao i ishoda liječenja za svaku bolnicu.
Predlažu potom potpunu reformu bolničkog sustava i sustava hitne medicinske pomoći.
"Hrvatske bolnice potrebno je funkcionalno povezati i akreditirati, što treba biti povezano s uvođenjem praćenja ishoda liječenja i kontrole kvalitete. Ovo bi rezultiralo kako većom učinkovitošću, tako i povećanom kvalitetom liječenja i usluge. Posebnu pozornost nužno je posvetiti izgradnji kapaciteta palijativne skrbi osiguranjem nužnog broja kreveta, kao i ugovaranjem stalne dostupnosti palijativne skrbi od strane HZZO-a.
Nije bio prioritet
Cijeli sustav potrebno je informatički povezati, a pritom treba pronaći platformu koja će biti puno jednostavnija, brža i pouzdanija za korištenje nego što je sadašnja informatička platforma kojom se koristi bolnički sustav", smatraju u HUBOL-u.
Podsjećaju kako je preopterećenost hitnih bolničkih prijema rezultat nedovoljno dostupne primarne zdravstvene zaštite, koja treba biti stup i temelj cijelog javnog zdravstvenog sustava, no niti jednoj političkoj opciji u Hrvatskoj dostupno javno zdravstvo nikada stvarno nije bilo ključni programski prioritet.
HUBOL smatra da je na kadrovsku krizu i odljev liječnika moguće utjecati donošenjem Zakona o radno-pravnom statusu liječnika, donošenjem revidiranih i obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa, kao i uvođenjem modela nacionalnih specijalizacija te prenošenjem upravljanja tim procesom na HLK.
Važna karika hrvatskog zdravstvenog sustava je i domaća generička farmaceutska industrija, i službeno strateški važna industrija za RH, koja je osim što opskrbljuje sustav lijekovima i snažna karika gospodarstva. Generički lijekovi čine čak 68 posto terapija za samo osam posto udjela u budžetu te time značajno pridonose dostupnosti lijekova velikom broju građana.
Upravo stoga je nužno, uz legislativne promjene na razini EU koje se upravo događaju, primijeniti i poticajnu nacionalnu regulativu, smatraju u Udruzi proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca (HUP UPL).
"Prije svega potrebno je unaprijediti regulativu koja će omogućiti bržu penetraciju generičkih i biosličnih lijekova u bolnički sustav, kao i njihovo brže uvrštavanje na listu lijekova HZZO-a. Država mora biti svjesna da, uz to što bi time napravila dodatni korak u dostupnosti terapija za velik broj pacijenata, što šira upotreba generičkih i biosličnih lijekova donosi i sve veće financijske uštede u zdravstvenom sustavu. Također, kako bi se osigurala dugoročna dostupnost esencijalnih lijekova, nužno je bolje razumijevanje trenutnih i dugoročnih pritisaka na proizvodnju lijekova, kako radi nekoliko centi ne bismo ugrozili provjerene i dokazane terapije nužne za terapiju većine pacijenata", kažu u UPL, koji već dulje upozorava na neodrživost preniskih cijena osnovnih lijekova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....